{"id":30386,"date":"2019-12-19T14:00:34","date_gmt":"2019-12-19T13:00:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30386"},"modified":"2019-12-19T14:03:33","modified_gmt":"2019-12-19T13:03:33","slug":"zadnji-otkucaji-rusko-ukrajinske-plinske-bombe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30386","title":{"rendered":"Zadnji otkucaji rusko-ukrajinske plinske “bombe”?"},"content":{"rendered":"\n

Ugovor o transportu plina Europi izme\u0111u Rusije i Ukrajine isti\u010de s posljednjim danom ove godine. Ako se do tada ne potpi\u0161e novi sporazum ruski plin prestat \u0107e stizati u Europu. <\/p>\n\n\n\n

Posljedice takvog doga\u0111aja ve\u0107 smo imali priliku vidjeti 2008.\/2009. godine kada je od hladno\u0107e zbog manjka grijanja samo u Poljskoj preminulo deset ljudi. Obustava plina bila je posljedica neslaganja dviju zemalja po pitanju cijene plina i tranzitnih tarifa, a zbog velikih gubitaka u ukrajinskom Naftogazu \u2013 \u010diji prihodi danas iznose 14 posto javnog prora\u010duna te zemlje \u2013 Putin je onomad \u010dak bio zagovarao privatizaciju te firme. To je bio tek jedan u nizu konflikata Rusije i Ukrajine. Zabrinutost u Europi trenutno je visoka: mediji pi\u0161u kako su sva plinska skladi\u0161ta u Europi dupkom puna, “nikad punija”. S ciljem rje\u0161avanja nadolaze\u0107e krize telefonsku slu\u0161alicu<\/a> podigla je i njema\u010dka kancelarka Angela Merkel te nazvala svog ruskog kolegu Vladimira Putina, s molbom da potpi\u0161e ugovor s Ukrajinom a kako bismo izbjegli ponavljanje krize iz 2009. godine. <\/p>\n\n\n\n

Ukrajina je naime klju\u010dna lokacija za tranzit ruskog plina u Europu. \u0160anse da se Ukrajina i Rusija dogovore u narednih desetak dana koliko nam je ostalo do isteka ugovora, prema procjenama ve\u0107ine komentatora izrazito su malene budu\u0107i da ove dvije zemlje me\u0111usobno otvoreno ratuju ili se nalaze u latentnom sukobu od 2014. godine. Rusija je odavno pokrenula gradnju vi\u0161e plinovoda (Turski tok i Sjeverni tok 2) kako bi u novom ugovornom razdoblju izbjegla teritorij Ukrajine. <\/p>\n\n\n\n

Neisplative ruske zaobilaznice<\/h2>\n\n\n\n

Prvo je bila zapo\u010deta gradnja Ju\u017enog toka koji je trebao i\u0107i ispod bugarskog dijela Crnog mora. No, onda su se dogodile europske sankcije Rusiji, a Gazprom nije htio u\u010diniti taj cjevovod dostupnim i drugim prevoznicima, \u0161to Bugarskoj nije naro\u010dito smetalo, ali se zbog kr\u0161enja tr\u017ei\u0161nih na\u010dela EU povukla iz gradnje Ju\u017enoga toka. Umjesto toga, Rusija je prionula gradnji Turskog toka koji \u0107e prolaziti ispod turskog dijela Crnog mora, te se potom spajati se na tzv. Balkanski tok, na Gr\u010dku, pa Bugarsku, Srbiju i tako dalje sve do Austrije. No, ni taj tok nije zavr\u0161en. Prema posljednjim izjavama Vladimira Putina na tu temu, dovr\u0161eno je polijeganje cijevi na morsko dno, ali kopneni radovi ne\u0107e biti gotovi<\/a> prije kraja 2020. godine. Rusija je uz svesrdnu njema\u010dku pomo\u0107 poku\u0161ala prona\u0107i na\u010din da ipak li\u0161i Ukrajinu svoga plina. Drugi zaobilazni cjevovod – Sjeverni tok 2 trebao bi slu\u017eiti upravo tome. No, zbog prepreka koje su postavile Europska komisija, a privremeno i Danska, preko \u010dijeg podru\u010dja prolazi dio podmornog cjevovoda, i ovaj plinovod kasni, te kao ni Turski tok ne\u0107e biti pu\u0161ten u promet do isteka ukrajinskog ugovora. O Sjevernom toku i \u0161to sve on zna\u010di za (ne)stabilnost Europske unije, te ulozi privatnog kapitala u toj destabilizaciji, Bilten je ve\u0107 op\u0161irno pisao<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Ekonomske detalje Sjevernog toka dva i korumpirane logike koja stoji iza njega otkrio je za Euractiv<\/a> dr. Frank Umbach, analiti\u010dar pri Global Intelligence Services (GIS) koji je istaknuo kako ruski plin koji \u0107e u Europu stizati Sjevernim tokom nije isti onaj kojeg nam Rusija dostavlja preko Ukrajine. Sjeverni tok 2 naime, napajat \u0107e se na nalazi\u0161tima plina sa poluotoka Yamal gdje se plin crpi iz permafrosta, \u0161to je postupak ekstrakcije skuplji od plina koji dolazi preko Ukrajine. Umbach osporava rusku tvrdnju da \u0107e plin iz cjevovoda Sjevernih tokova biti jeftiniji od onoga preko Ukrajine. Dakle, osim skupljeg procesa ekstrakcije iz permafrosta, izgradnja podvodnih cjevovoda je skuplja od kopnenih. Pritom su cjevovodi preko Ukrajine dugi 1000 kilometara, ili manje, dok su oni od Yamala do Njema\u010dke dugi 4.300 kilometara, od \u010dega segment Sjevernog toka iznosi 1200 kilometara, \u0161to prema Umbachovoj ra\u010dunici zna\u010di da bi za Europu bio jeftiniji uvoz plina preko Ukrajine, pa ukapljenog iz Afrike te \u010dak i ameri\u010dkog LNG-a od plina iz cjevovoda Sjeverni tok 2. <\/p>\n\n\n\n

Da stvar bude ekonomski jo\u0161 gora, Umbach navodi kako je tranzit preko Sjevernog toka 2 trenutno \u017eestoko subvencioniran profitabilnijim nalazi\u0161tima u Zapadnom Sibiru, \u0161to bi vjerojatno zna\u010dilo da Sjeverni tok dugoro\u010dno gledano ne\u0107e biti financijski isplativ. U kona\u010dnici tu je i rizik klimatskih promjena koji otapa permafrost i ne\u0107e jo\u0161 dugo zadr\u017eavati sav taj plin u zemlji, \u0161to \u0107e tako\u0111er na\u0161tetiti sigurnosti i lako\u0107i tranzita preko Sjevernog toka 2. Dugoro\u010dno gledano, Europska unija planira koristiti plin u ovom omjeru jo\u0161 deset godina, do 2030. godine, \u0161to bi moglo ovaj plinovod pretvoriti u jednu od ve\u0107ih investicija koje \u0107e ostati “locked in” nakon primjene stro\u017eih ekolo\u0161kih pravila o fosilnim gorivima. To bi se moglo o glavu odbiti i Rusima koji su u Yamal ulo\u017eili 250 milijardi dolara od 2002. godine, plus dodanih 40-50 milijardi za plinovod do St. Petersburga, ali nisu ni\u0161ta ulagali u plinovode koji vode preko Ukrajine. U kona\u010dnici ova bi poslovno-politi\u010dka strategija i njih mogla ko\u0161tati puno vi\u0161e nego \u0161to je iznosila po\u010detna ekonomska ra\u010dunica. Pritom se ra\u010duna nije vodilo ni o \u010dinjenici da popravak kopnenog plinovoda traje nekoliko dana, dok onoga podmorskoga mo\u017ee trajati i nekoliko tjedana, \u0161to ga \u010dini znatno skupljim, isti\u010de Umbach.<\/p>\n\n\n\n

Dupkom pune zalihe<\/h2>\n\n\n\n

Posljednjih godina, Rusija je koristila ukrajinske cjevovode samo kao rezervne putem kojih su se kontrolirale fluktuacije u drugim cjevovodima koji su bili maksimalno iskori\u0161tavani. Istovremeno, Ukrajina je prestala kupovati ruski plin za svoje potrebe 2015. godine jer im je postalo jeftinije transportirati ruski plin u slova\u010dku i jo\u0161 dvije zemlje te onda ponovno uvoziti taj plin kao slova\u010dki ili neki drugi. Ukrajina se osigurala, izgradila je ogromna podzemna skladi\u0161ta plina, ne samo za svoje potrebe ve\u0107 i za potrebe europskih klijenata. Rusi Ukrajincima trenutno nude ugovor na deset godina s minimalnim protokom od 40 \u2013 60 milijardi kubi\u010dnih metara (bcm) s mogu\u0107no\u0161\u0107u pove\u0107anja za 20 \u2013 30 milijardi kubi\u010dnih metara godi\u0161nje. No prethodnim ugovorom Ukrajinci su prevozili 80 bcm godi\u0161nje, a njihov maksimalni kapacitet je 40 bcm. <\/p>\n\n\n\n

Ipak, obustavi li Rusija dostavu plina Europi na recimo, tri mjeseca, cijene \u0107e se popeti u nebo, a posebno \u0107e pritom patiti energetski najsiroma\u0161nija podru\u010dja Isto\u010dne Europe. LNG mogao bi u tom scenariju dobiti ve\u0107u ulogu nego \u0161to je objektivno potrebno. Bugarska je ve\u0107 uvezla dovoljne koli\u010dine ameri\u010dkog LNG-a da se osigura, i to navodno po cijenama ni\u017eima od ruskog plina preko Ukrajine. Amerikanci su pritom najve\u0107i neprijatelji novih cjevovoda za ruski plin kroz Europu. Njihovi interesi le\u017ee u krvavo iskopanom ukapljenom plinu (LNG) te poku\u0161avaju Europi nametnuti svoju agendu i svoj plin, prijete\u0107i sankcijama i drugim akcijama. No, ameri\u010dka izdvojena mi\u0161ljenja imaju najmanju va\u017enost kad se radi o europsko-ruskim odnosima. Tako ameri\u010dke prijetnje nisu zaustavile niti Turski, a svakako ni Sjeverni tok 2. <\/p>\n\n\n\n

Ukrajina na tranzitnim carinama ruskog plina u Europu godi\u0161nje zara\u0111uje oko tri milijarde dolara. Kako bi zadr\u017eala te prihode, posljednjih je godina ulagala ogromna sredstva da bi udovoljila svim pravilima Europske unije i pritom je od Naftogaza u\u010dinila profitabilnu javnu firmu. Zakon koji osigurava implementaciju EU pravila donesen je u oktobru ove godine, od kada se smatra da je Ukrajina zadovoljila sve uvjete i spremna je za potpisivanje novog ugovora s Rusijom. Rusima veliki vlastiti gubici koji su istovremeno i tu\u0111i dobici nikako nisu po\u017eeljni, stoga je mogu\u0107e da \u0107e dvije zara\u0107ene zemlje ipak nekako uskoro posti\u0107i \u017eeljeni dogovor, samo pod kakvim uvjetima? \u0160anse da se u narednih desetak dana postigne dogovor su tanke, a plinski tankovi diljem Europe puniji su nego ikad u povijesti. Europa se ove godine ne\u0107e smrznuti, a sre\u0107om, tu su i klimatske promjene da malo smanje potro\u0161nju. Opasnost dodu\u0161e predstavljaju sve \u010de\u0161\u0107e polarne fronte koje obi\u010dno prvo i najvi\u0161e upravo pogode ba\u0161 Ukrajinu i Poljsku. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ugovor o transportu plina Europi izme\u0111u Rusije i Ukrajine isti\u010de s posljednjim danom ove godine. Ako se do tada ne potpi\u0161e novi sporazum ruski plin prestat \u0107e stizati u Europu. Posljedice takvog doga\u0111aja ve\u0107 smo imali priliku vidjeti 2008.\/2009. godine kada je od hladno\u0107e zbog manjka grijanja samo u Poljskoj preminulo deset ljudi. Obustava plina […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30390,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[532,216,531,691],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-30386","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-plin","tag-rusija","tag-sjeverni-tok-2","tag-ukrjina","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30386","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30386"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30386\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30391,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30386\/revisions\/30391"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30390"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30386"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30386"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30386"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30386"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30386"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30386"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30386"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}