{"id":30360,"date":"2019-12-19T10:45:43","date_gmt":"2019-12-19T09:45:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30360"},"modified":"2019-12-19T10:48:46","modified_gmt":"2019-12-19T09:48:46","slug":"prezaduzeni-horor-kojemu-se-ne-nazire-kraj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30360","title":{"rendered":"(Pre)zadu\u017eeni \u2013 horor kojemu se ne nazire kraj"},"content":{"rendered":"\n<p>Petra Rodik, docentica na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, javnosti je poznata po svom anga\u017emanu oko problema zadu\u017eenih u <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\" (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4274\" target=\"_blank\">\u0161vicarskim francima<\/a>. Ove srijede, 18. 12., odr\u017eana je promocija njezine knjige &#8220;<a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"(Pre)zadu\u017eeni: dru\u0161tveni aspekti zadu\u017eenosti ku\u0107anstava u Hrvatskoj (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.superknjizara.hr\/?page=knjiga&amp;id_knjiga=155928\" target=\"_blank\">(Pre)zadu\u017eeni: dru\u0161tveni aspekti zadu\u017eenosti ku\u0107anstava u Hrvatskoj<\/a>&#8221; koja je iza\u0161la u nakladi Jesenskog i Turka. Na promociji su govorili sociolozi dr. sc. Jasminka La\u017enjak i dr. sc. Ivan Buri\u0107 uz moderaturu sociologa i urednika Gorana Batine. <\/p>\n\n\n\n<p>Jasminka La\u017enjak u uvodu je sa\u017eela teorijski okvir koji je Rodik koristila u knjizi kako bi interpretirala podatke prikupljene istra\u017eivanjem zadu\u017eenih u \u0161vicarskim francima. Rodik je kao jedno od polazi\u0161ta koristila teoriju <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\" (opens in a new tab)\" href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/pravi-kapitalizam-i-njegove-inacice\" target=\"_blank\">ina\u010dica kapitalizma<\/a> kako bi ukazala na nejednakosti unutar Europske unije \u2013 konkretno, na \u010dinjenicu da se du\u017eni\u010dka kriza dogodila upravo u perifernim \u010dlanicama EU. Te dr\u017eave autorica naziva &#8220;oazama profitabilnosti&#8221; zbog njihovog nerazvijenog institucionalnog okvira koji je pogodovao bankama, odnosno omogu\u0107io im da takve lo\u0161e kredite uop\u0107e plasiraju na tr\u017ei\u0161te. <\/p>\n\n\n\n<p>Nakon poja\u0161njavanja makroekonomskih procesa koji su doveli do fenomena prezadu\u017eenosti, Rodik je u knjizi predstavila u\u010dinke tih procesa na klijente banaka, odnosno njihova ku\u0107anstva \u2013 krajnje \u017ertve transfera rizika na europsku periferiju. Kako su istaknuli La\u017enjak i Buri\u0107, za vrijeme izbijanja krize izazvane podizanjem kamatnih stopa mediji su prikazivali (pre)zadu\u017eene kao pohlepne i neuke pojedince koji &#8220;\u017eive iznad vlastitih mogu\u0107nosti&#8221;.  Me\u0111utim, istra\u017eivanje pokazuje da je ta pretpostavka pogre\u0161na, jer se uglavnom radi o pripadnicima srednje klase, odnosno osobama vi\u0161eg obrazovanja i ne\u0161to vi\u0161ih prihoda od prosjeka. Kako bi pokazala da prezadu\u017eenost nije stvar osobnih karakteristika poput iracionalnosti ili pohlepe, Rodik uvodi ideju duga kao relacije, kojom pokazuje da ne postoji strukturna razlika izme\u0111u zadu\u017eenih i prezadu\u017eenih. Naprotiv, radi se o relativno homogenoj grupi u pogledu socio-demografskog profila, a ono \u0161to neke dovede u stanje prezadu\u017eenosti jest niz nagomilanih okolnosti. Kako bi ilustrirala te okolnosti, Rodik je u drugom dijelu knjige zastupila iskaze samih du\u017enika i na tim primjerima kvalitativnom analizom prikazala nekoliko obrazaca ulaska u stanje prezadu\u017eenosti, odnosno situaciju u kojoj prihodi vi\u0161e nisu dovoljni za otplatu naraslih rata kredita. <\/p>\n\n\n\n<p>Buri\u0107 je prepri\u010dao crticu iz knjige u kojoj je Ivan Jakov\u010di\u0107, zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu, izjavio da je glavna bankarska prijevara to \u0161to su klju\u010dne stavke ugovora o kreditima u \u0161vicarskim francima pisane malim slovima. Ovaj primjer Rodik koristi u knjizi kako bi naglasila da problem nije bio u fontu ni u dioptriji klijenata, ve\u0107 u asimetriji informacija izme\u0111u banaka i klijenata posredovanoj ulogom osobnih bankara koji su se pona\u0161ali kao prodajni predstavnici. <\/p>\n\n\n\n<p>Buri\u0107 je knjigu prozvao primjerom \u017eanra sociolo\u0161kog horora zbog bespomo\u0107nog sentimenta koji opisane situacije prezadu\u017eenih izazivaju, kao i njezinog otvorenog kraja u kojemu se umjesto raspleta naziru nove krize. Petra Rodik zaklju\u010dila je da unato\u010d nekim manjim pomacima klju\u010dni problemi na koje je upozorila u knjizi nisu rije\u0161eni, \u0161to je trenutno mogu\u0107e vidjeti i na primjeru subvencioniranih stambenih kredita. Hrvatska i dalje nema adekvatnu stambenu politiku, a u odnosu klijenata i banaka i dalje postoji ista asimetrija u informacijama i mo\u0107i, \u0161to \u0107e sigurno proizvoditi nove krize. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Petra Rodik, docentica na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, javnosti je poznata po svom anga\u017emanu oko problema zadu\u017eenih u \u0161vicarskim francima. Ove srijede, 18. 12., odr\u017eana je promocija njezine knjige &#8220;(Pre)zadu\u017eeni: dru\u0161tveni aspekti zadu\u017eenosti ku\u0107anstava u Hrvatskoj&#8221; koja je iza\u0161la u nakladi Jesenskog i Turka. Na promociji su govorili sociolozi dr. sc. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":30361,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[546,548],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-30360","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-banke","tag-kredit","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30360"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30380,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30360\/revisions\/30380"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30361"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30360"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30360"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30360"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30360"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}