Dok su svima puna usta STEM-a i uskla\u0111ivanja odnosa obrazovanja s tr\u017ei\u0161tem rada, najve\u0107i politi\u010dki napori de\u0161avaju se upravo u dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim znanostima. Ti napori idu u svrhu daljnjeg ideolo\u0161kog oblikovanja dru\u0161tva, a posljednja i najva\u017enija epizoda se o\u010dituje u dodjeli statusa fakulteta Hrvatskim studijima.<\/p>\n\n\n\n
Usprkos naizgled prvorazrednom statusu obrazovanja u doma\u0107im politi\u010dkim raspravama, to jest, bez obzira na \u010dinjenicu da su zbog kurikularne reforme tisu\u0107e ljudi spremne iza\u0107i na ulice, a lo\u0161i rezultati srednjo\u0161kolaca u me\u0111unardnim komparativnim analizama izazivaju stanje nacionalne uzbune uz dramati\u010dne pozive nadle\u017enim institucijama i vode\u0107im politi\u010dkim funkcionarima, neki segmenti obrazovnog sustava ostaju u potpunosti prekriveni debelim naslagama indiferentnosti i ideolo\u0161kog dociranja. O \u010demu se to\u010dno radi? <\/p>\n\n\n\n
Vijest da su Hrvatski studiji 10. prosinca dobili status fakulteta unutar Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu uglavnom nije bila popra\u0107ena bilo kakvom dodatnom raspravom, iako je rije\u010d o iznimnom doga\u0111aju u simboli\u010dkom i politi\u010dkom smislu. Rasprave o visokom obrazovanju se u Hrvatskoj uglavnom vode na na\u010din da se u sredi\u0161tu pojavljuju pote\u0161ko\u0107e oko nepovezanosti sveu\u010dili\u0161ta i doma\u0107e privrede, ili se, pak, mogu vidjeti u\u010dinci retori\u010dkih zao\u0161travanja nakon svje\u017eeg objavljivanja neke od me\u0111unarodnih rang lista na kojoj zagreba\u010dko i druga sveu\u010dili\u0161ta u zemlji bivaju nadma\u0161ena od strane fakulteta u Sloveniji ili, jo\u0161 gore, Srbiji. Drugim rije\u010dima, rasprave i analize stanja se odvijaju u posve funkcionalisti\u010dki odre\u0111enom registru naslonjenom na takozvane “potrebe tr\u017ei\u0161ta rada”. One su sadr\u017eajno usredoto\u010dene isklju\u010divo na pobolj\u0161anje polo\u017eaja STEM disciplina, opet zbog njihovog navodnog blagotvornog djelovanja na tr\u017ei\u0161te rada i ukupnu ekonomsku krvnu sliku. Me\u0111utim, \u010dak i ako uzmemo sve \u0161to je izgovoreno o sveu\u010dili\u0161tima u proteklih dvadesetak godina u Hrvatskoj zdravo za gotovo, dakle \u010dak i ako bez razmi\u0161ljanja pristanemo na doktrinu prema kojoj je glavna svrha sveu\u010dili\u0161ta materijalno i politi\u010dko uzdizanje STEM podru\u010dja kao “zalog opstanka i konkurentnosti u globaliziranim uvjetima suvremenosti”, ostaje paradoks ili barem neka vrsta nezgodne inverzije unutar koje najzna\u010dajniji posao obavljaju discipline, odnosno institucije iz dru\u0161tveno-humanisti\u010dkog podru\u010dja. <\/p>\n\n\n\n
Taj je posao prvenstveno ideolo\u0161ke naravi i ti\u010de se, ukratko, oblikovanja i ponavljanja termina, obja\u0161njenja i diskurzivnih obrazaca nacionalisti\u010dke politike identiteta. Dok se dr\u017eavni du\u017enosnici, probrani stru\u010dnjaci i, dakako, poduzetnici trude da putem STEM podru\u010dja Hrvatska postane “dru\u0161tvo znanja kako bi mogla sudjelovati u globalnoj utakmici u kojoj je znanje postalo najva\u017eniji proizvodni resurs i uvjet uspje\u0161nosti”, spomenuto sljubljivanje doma\u0107e privrede i STEM-a ostaje uvelike stvar projekcija i pitanje budu\u0107nosti. Toliko \u0107e stru\u010dnjaci i promotori \u010diji se vokabular sastoji od fraza prethodno navedenih pod navodnicima sami priznati. S druge strane, ono \u0161to se govori i \u010dini pomo\u0107u dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih disciplina nije samo stvar idealno zami\u0161ljene budu\u0107nosti, nego pro\u0161losti i sada\u0161njosti hrvatskog dru\u0161tva. Dru\u0161tveno-humanisti\u010dke discipline, \u010desto odbacivane kao suvi\u0161ni dodatak navodno neupotrebljiv u suvremenim tr\u017ei\u0161nim uvjetima, posljednih \u010detvrt stolje\u0107a obavljaju te\u017eak ideolo\u0161ki posao bez kojega nacionalisti\u010dka politika identiteta ne bi imala snagu i uvjerljivost kakvu ima danas. Iako to ne iscrpljuje sve \u0161to se treba i mo\u017ee re\u0107i o dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim disciplinama, nema sumnje da one predstavljaju materijalnu politi\u010dku silu koja, primjerice, omogu\u0107uje historijski revizionizam, ali tako\u0111er, na pone\u0161to suptilnijoj razini, neprekidno radi na oblikovanju termina, koncepata i posebnih diskursa koji imaju neposrednu funkciju u realpoliti\u010dkoj sada\u0161njosti. <\/p>\n\n\n\n
Upravo je zato novi status Hrvatskih studija va\u017ean. Prevo\u0111enjem Hrvatskih studija iz statusa podru\u017enice Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u status punopravne sastavnice zaklju\u010den je ciklus ideolo\u0161kog rada koji je zapo\u010deo po\u010detkom devedesetih godina. U to vrijeme osnovani su najprije Institut Ivo Pilar, a zatim i Hrvatski studiji kako bi se putem paralelizma institucija “neutraliziralo” djelovanje nepo\u0107udnih (navodno marksisti\u010dki orijentiranih) fakulteta i istra\u017eiva\u010dkih instituta. Paralelni studiji sociologije, filozofije ili povijesti unutar jednog te istog sveu\u010dili\u0161ta mogu izgledati kao nepotrebno rasipanje sredstava, no oni su bili funkcionalna nu\u017enost za dr\u017eavotvorstvo po\u010detkom devedesetih godina te ostaju neizostavni dio arsenala nacionalisti\u010dke politike identiteta danas. Mnogima ne\u0107e promaknuti \u010dinjenica kako je na dekansko mjesto postavljen biv\u0161i ministar u Plenkovi\u0107evoj administraciji Pavo Bari\u0161i\u0107. Mnogo puta dosad je postavljeno pitanje o kvaliteti i sadr\u017eaju njegovog znanstvenog opusa, kao \u0161to je to uostalom slu\u010daj i s drugim visokim funkcionerima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu poput rektora Damira Borasa ili prorektora Ante \u010covi\u0107a. No, znanstvene biografije i sli\u010dne teme imaju, u stvari, drugorazreni zna\u010daj i \u010desto odvra\u0107aju pa\u017enju od ideolo\u0161ke funkcije koja je u ovom slu\u010daju klju\u010dna. <\/p>\n\n\n\n
Stvaranje nacionalne dr\u017eave po\u010detkom devedesetih nije samo po sebi bilo dovoljno, to jest od samih po\u010detaka su se tra\u017eili na\u010dini kroz koje i pomo\u0107u kojih \u0107e se stabilizirati odnosi (etni\u010dke, rodne, klasne itd.) dominacije. Nacionalisti\u010dka politika identiteta razvila je razli\u010dite na\u010dine djelovanja u tom smjeru, po\u010dev\u0161i od postepenog brisanja granice izme\u0111u dr\u017eave i Katoli\u010dke crkve, ili pak dr\u017eave i desno orijentiranih organizacija civilnog dru\u0161tva. Ideolo\u0161ko \u010di\u0161\u0107enje i unutra\u0161nje prekrajanje pojedinih dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih disciplina dobiva smisao upravo na tom tragu u mjeri u kojoj su te discipline imale od po\u010detka dr\u017eavnosti va\u017ean zadatak postavljanja okvira i stvaranja odgovaraju\u0107e legitimacije. Iako se \u010dinilo da se unutar akademskog polja stvari postepeno odmi\u010du od motiva i operacija karakteristi\u010dnih za po\u010detak devedesetih, slijed doga\u0111aja tijekom posljednjih nekoliko godina pokazuje kako se nacionalisti\u010dka politika identiteta reproducira, ne samo kroz poznate aspekte sto\u017eernog diskursa o Domovinskom ratu, nego i kroz nova podru\u010dja za koja pojmovi, koncepti i obja\u0161njenja jo\u0161 nisu do kraja razra\u0111eni. Jedno takvo podru\u010dje je svakako demografija, odnosno specifi\u010dni diskurs o demografiji isprepleten s normativnom doktrinom o migracijama iza koje jedva da se mo\u017ee sakriti patrijarhalno-nacionalisti\u010dki sadr\u017eaj. U svjetlu toga sasvim je logi\u010dno da ustanovljenje Hrvatskih studija kao samostalne sveu\u010dili\u0161ne sastavnice donosi, uz ve\u0107 postoje\u0107e, i novi studij pri novostvorenom Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeni\u0161tvo. <\/p>\n\n\n\n
Smisao novog studija nazna\u010dena je u elaboratu prezentiranom Vije\u0107u dru\u0161tveno-humanisti\u010dkog podru\u010dja po\u010detkom ove godine: “Hrvatskoj je, kao uostalom i svakoj zemlji s prete\u017enim dijelom stanovnika u iseljeni\u0161tvu, nego u mati\u010dnoj zemlji, potreban novi dru\u0161tveni pristup dr\u017eavnosti u funkciji njezine budu\u0107nosti, opstanka i ukupnoga razvoja. Studij demografije i hrvatskoga iseljeni\u0161tva u tom je kontekstu novost od strate\u0161ke va\u017enosti i vitalna nacionalna potreba… Misija razvojne budu\u0107nosti i demografskoga opstanka Hrvatske temeljna je misija svih sustava u Hrvatskoj”. Prema tome, ovaj \u0107e dvopredmetni studij proizvoditi stru\u010dnjake u novom podru\u010dju demografije i hrvatskog iseljeni\u0161tva<\/em> koji \u0107e se baviti temeljnom misijom demografskog opstanka Hrvatske, unutar vode\u0107eg sveu\u010dili\u0161ta koje je ve\u0107 prethodno obilje\u017eeno ponovnim uvo\u0111enjem Bogoslovnog fakulteta s jedne, te ideolo\u0161kim \u010di\u0161\u0107enjem kroz paralelizam institucija, s druge strane. Hrvatsi studiji na taj na\u010din, ne samo da nastavljaju, ve\u0107 dalje \u0161ire izvornu misiju i viziju nazna\u010denu prije vi\u0161e od dvadeset godina. \u010cak i povr\u0161ni pregled predlo\u017eenih kolegija novog studija \u2013 od “Tipologije iseljavanja” do “Filozofsko-teolo\u0161kog pristupa stanovni\u0161tvu”,<\/em> od “Hrvatskih velikana u iseljeni\u0161tvu” do “Hrvatskih katoli\u010dkih misija”, da spomenemo samo obvezne kolegije \u2013 to jasno potvr\u0111uje.<\/p>\n\n\n\n Za dodatni kontekst nastanka novog studija treba spomenuti kako je voditelj Radne skupine za izradu studijskog programa demografije i hrvatskog iseljeni\u0161tva bio Stjepan \u0160terc, jedan od demografa \u010diji su anga\u017emani uz ekstremno desne politi\u010dke organizacije poput HSP-a poznati. U jednoj maloj, ali znakovitoj gesti \u0160terc i tada\u0161nji pro\u010delnik Hrvatskih studija Mario Gr\u010devi\u0107 upu\u0107uju pismo Predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitarovi\u0107 u kojemu ju mole za procjenu zapo\u0161ljivosti budu\u0107ih magistara demografije i hrvatskog iseljeni\u0161tva. Ured Predsjednice im je po\u010detkom 2019. odgovorio kako smatra uzimaju\u0107i u obzir “demografsku krizu nacije i dr\u017eave” da \u0107e predlo\u017eeni studij demografije i hrvatskog iseljeni\u0161tva u kombinaciji s drugim programima Hrvatskih studija pridonijeti “ja\u010danju kadrovskih kapaciteta potrebnih za sustavno djelovanje dr\u017eavnih i drugih tijela u kreiranju, promociji i provedbi demografske i iseljeni\u010dke politike”. Iako mo\u017ee djelovati neozbiljno da jedna akademska radna grupa tra\u017ei potvrdu od Ureda Predsjednice da \u0107e magistri nekog dvopredmetnog sveu\u010dili\u0161nog studija biti zapo\u0161ljivi, rije\u010d je o nedvojbeno ozbiljnom upitu budu\u0107i da se sasvim jasno radi o komunikaciji izme\u0111u predstavnika fakulteta i budu\u0107eg klju\u010dnog poslodavca, naime dr\u017eave. Politi\u010dki blagoslov Hrvatskim studijima od strane predsjednice Grabar-Kitarovi\u0107 te drugih visokih du\u017enosnika utoliko nikad nije mogao biti upitan \u2013program Hrvatskih studija naime istovremeno je mjesto implementacije i mjesto reprodukcije njihove politike.<\/p>\n\n\n\n Da zaklju\u010dimo, mimo pa\u017enje javnosti, u domeni koja se redovito predstavlja kao sekundarna s obzirom na pri\u017eeljkivani primat STEM podru\u010dja, odvija se va\u017eno institucionalno ovjeravanje starih i novih studijskih programa, formiranje novih disciplina uz novu akademsku podjelu rada u kojoj se ogleda bliska veza izme\u0111u specifi\u010dnog, desno usmjerenog politi\u010dkog re\u017eima i sveu\u010dili\u0161nih institucija. O tom se savezu mo\u017ee govoriti na pozadini uspona desnice, to jest u kontekstu zasi\u0107enja politi\u010dkog polja razli\u010ditim ina\u010dicama desnih politika, ali ga se tako\u0111er mo\u017ee razmatrati u okviru odnosa znanja i mo\u0107i, u mjeri u kojoj politi\u010dke pripovijesti naslonjene na demografiju i druge discipline sadr\u017ee barem pojedina\u010dne istine instrumentalno uklopljene u sveobuhvatni ideolo\u0161ki okvir. Kriti\u010dka, ili \u010dak prosvjetiteljska funkcija koja se \u010desto vezuje za humanisti\u010dke i dru\u0161tvene discipline ovime dakako nije u potpunosti opozvana; me\u0111utim slu\u010daj Hrvatskih studija, ukoliko ga historijski i sadr\u017eajno ispratimo od po\u010detka do kraja, pokazuje njihovu ambivalentnost spram funkcije kritike i neponi\u0161tivu mogu\u0107nost djelovanja u funkciji dru\u0161tvene kontrole i dominacije. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dok su svima puna usta STEM-a i uskla\u0111ivanja odnosa obrazovanja s tr\u017ei\u0161tem rada, najve\u0107i politi\u010dki napori de\u0161avaju se upravo u dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim znanostima. Ti napori idu u svrhu daljnjeg ideolo\u0161kog oblikovanja dru\u0161tva, a posljednja i najva\u017enija epizoda se o\u010dituje u dodjeli statusa fakulteta Hrvatskim studijima. Usprkos naizgled prvorazrednom statusu obrazovanja u doma\u0107im politi\u010dkim raspravama, to jest, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28964,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[147],"class_list":["post-30288","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30288"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30289,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30288\/revisions\/30289"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28964"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30288"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30288"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30288"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30288"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}