{"id":30265,"date":"2019-12-13T10:30:23","date_gmt":"2019-12-13T09:30:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30265"},"modified":"2020-05-25T22:53:49","modified_gmt":"2020-05-25T21:53:49","slug":"mediterraneo-2-0-medijska-karikatura-mladih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30265","title":{"rendered":"Na materinoj spizi: medijska karikatura mladih"},"content":{"rendered":"\n

Iz naslova mainstream medija \u010desto izranja slika lijenih Hrvata koji radno vrijeme provode na kavicama, otvaraju la\u017ena bolovanja, uzimaju kredite iz obijesti, fali im njema\u010dke discipline i sli\u010dno. Jedna od novijih “istina” jest ona da mladi Hrvati i Hrvatice iz komocije ostaju \u017eivjeti s roditeljima i nakon tridesete. Najsvje\u017eiji primjer su izvje\u0161taji<\/a> o posjeti predstavnika Eurostata Zagrebu uo\u010di hrvatskog predsjedanja Vije\u0107em Europske unije. Eurostat u sije\u010dnju sprema publikaciju o Hrvatskoj, a za ovu priliku izdvojili su neke zanimljive podatke. Me\u0111u njima na\u0161ao se i onaj o tome da mladi u Hrvatskoj najkasnije u EU odlaze od roditelja. Konkretno, prosje\u010dna dob u kojoj mladi u Hrvatskoj odsele iz roditeljskog doma je 32 godine, dok je prosjek EU 26 godina, a kao druga krajnost isti\u010du se skandinavske zemlje u kojima mladi odlaze od roditelja prije navr\u0161ene dvadesete godine. Izra\u017eeno postotkom, prema podacima za 2018. godinu, 62.4% osoba u dobi od 25 do 34 godine u Hrvatskoj \u017eivi s roditeljima, a na razini Europske unije dvostruko manje – 28.1%. <\/p>\n\n\n\n

U portretu lijene omladine koja ne \u017eeli odseliti od roditelja mediji iskazuju veliku kreativnost, pa su tako mladi u Hrvatskoj ovisni o maj\u010dinoj sisi<\/a>, \u0161ampioni mediteranskog na\u010dina \u017eivota<\/a>, ili, dora\u0111enije \u2013 \u0161ampioni mediteranskog otezanja<\/a>, ne mogu se odvojiti od maj\u010dinih skuta<\/a>, vole do\u0107i na gotovo<\/a>, komforna generacija koja odga\u0111a samostalnost ili pak bumerang generacija. Oni koji \u017eele zvu\u010dati malo znanstvenije koriste termine poput kulturolo\u0161kih razlika izme\u0111u “sjevernja\u010dkog individualizma” i “mediteranskog komunitarizma”. <\/p>\n\n\n\n

Nema stana za mlade<\/h2>\n\n\n\n

U razradi teme mogu\u0107e je prona\u0107i mi\u0161ljenja raznih “relevantnih” stru\u010dnjaka, poput biv\u0161eg ravnatelja Klinike za psihijatriju u Vrap\u010du. Njegova je dijagnoza da mladi \u017eive paradoks jer s jedne strane pubertet nastupa sve ranije, zbog \u010dega bi se o\u010dekivalo da i adolescencija zavr\u0161i ranije, no doga\u0111a se upravo suprotno \u2013 produ\u017eena adolescencija i kasnije osamostaljenje. Sugovornici iz sociolo\u0161ke struke<\/a> pozivaju se na na\u0161u pripadnost mediteranskoj ili ju\u017enja\u010dkoj dru\u0161tvenoj klimi, pa predvi\u0111aju da \u0107e dugi \u017eivot s roditeljima kod nas kraljevati dugo jer “besplatan stan i hrana pru\u017eaju bezbri\u017enost koje se osobito na Mediteranu rijetko tko \u017eeli rije\u0161iti”. <\/p>\n\n\n\n

Ipak, vo\u0111eni idejom novinarske objektivnosti, tekstovi na tu temu zastupaju i druga\u010dija tuma\u010denja. Za mi\u0161ljenje je primjerice \u010desto upitana dr. sc. Vlasta Ili\u0161in, stru\u010dnjakinja za podru\u010dje dru\u0161tvenog polo\u017eaja mladih, koja upu\u0107uje<\/a> prvenstveno na ekonomske uzroke kasnijeg osamostaljenja. Me\u0111u njima su na prvom mjestu visoka nezaposlenost mladih, niske pla\u0107e i nedostupnost stanova po prihvatljivim cijenama. Kao rje\u0161enje za ovaj problem, Ili\u0161in preporu\u010da neki oblik subvencija stanarina za mlade, i jo\u0161 va\u017enije od toga, sigurna radna mjesta. Ve\u0107ina mladih nije ni kreditno sposobna, jer ako i imaju sre\u0107e da su zaposleni, to je putem ugovora na odre\u0111eno i u drugim nesigurnim oblicima rada<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Psihologinja Mirjana Nazor<\/a> tako\u0111er smatra da veliki udio mladih koji \u017eive s roditeljima prvenstveno ima veze s faktorima financijske prirode. Navedenim obja\u0161njenjima dodaje i problem specifi\u010dan za Dalmaciju gdje mladi naj\u010de\u0161\u0107e ne mogu na du\u017ee vrijeme unajmiti stan zbog turisti\u010dke sezone. Budu\u0107i da ne postoji nikakav oblik regulacije stanarina, turistima se ti stanovi mogu vi\u0161estruko naplatiti, pa po\u010detkom lipnja mlade osobe dobivaju otkaze od stanodavaca.  <\/p>\n\n\n\n

Ipak, nakon \u0161to su zastupili i tu perspektivu, mediji u pravilu ovu temu zaokru\u017euju naslovima o te\u0161kom odvajanju Hrvata od maj\u010dine sise, kao i zaklju\u010dcima da se ipak radi o tome da mladi Hrvati vole do\u0107i na gotovo, da im bude skuhano, oprano i opeglano te da mladi Hrvati jednostavno vole<\/a> \u017eivot s roditeljima. Neki smatraju<\/a> da je to o\u010dito jer eto, mladi i dalje ostaju “u roditeljskom okrilju” unato\u010d tome \u0161to smo “iza\u0161li iz krize”. <\/p>\n\n\n\n

Mediji stru\u010dnjacima ne vjeruju<\/h2>\n\n\n\n

Ukratko, \u010dak i kada pozovu sugovornike koji uka\u017eu na konkretne ekonomske prepreke osamostaljenju mladih u Hrvatskoj, mediji i dalje nisu uvjereni, misle da ipak problem le\u017ei u tim mladima. Dva su razloga zbog kojih se mediji ne mogu oduprijeti tom zaklju\u010dku. Prvi je u uvodu spomenuti autorasizam koji vidi Hrvate kao nepopravljive lijen\u010dine. Takav stav ne samo da je moderan, nego je i prakti\u010dan: lak\u0161e je okriviti hrvatski mentalitet ili magloviti pojam mediteranske kulture nego se dati u prou\u010davanje dru\u0161tvenog i ekonomskog konteksta. Drugi razlog je (ne samo hrvatski) trend napada na mlade, takozvane milenijalse, da su lijeni i da ni\u0161ta ne rade. Me\u0111utim, ako se optu\u017eba da mladi zbog tro\u0161enja na tost s avokadom<\/a> nisu sposobni u\u0161tediti za ku\u0107u \u010dinila bizarnom, pojavilo se ne\u0161to jo\u0161 bizarnije. Iako boja\u017eljivo, autori \u010dlanka<\/a> “Novi podaci otkrivaju: najvi\u0161e u EU volimo \u017eivot s roditeljima\u201c Jutarnjeg lista pripisali su sve manji broj mladih voza\u010da opadanju individualizma u Hrvatskoj. Valjda jer se duh zajedni\u0161tva bolje osjeti u javnom prijevozu. <\/p>\n\n\n\n

S obzirom na opisane trendove, ne\u0107emo dugo \u010dekati na dan kada \u0107e se i nezaposlenost mladih u medijima pripisivati ne samo nedostatku radnih mjesta, ve\u0107 i tome da mladima, naravno zbog ju\u017enja\u010dkog komunitarizma, prija boraviti u prepunim prostorijama Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iz naslova mainstream medija \u010desto izranja slika lijenih Hrvata koji radno vrijeme provode na kavicama, otvaraju la\u017ena bolovanja, uzimaju kredite iz obijesti, fali im njema\u010dke discipline i sli\u010dno. Jedna od novijih “istina” jest ona da mladi Hrvati i Hrvatice iz komocije ostaju \u017eivjeti s roditeljima i nakon tridesete. Najsvje\u017eiji primjer su izvje\u0161taji o posjeti predstavnika […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":30273,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[28],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-30265","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-mediji","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30265","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30265"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30265\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32866,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30265\/revisions\/32866"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30273"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30265"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30265"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30265"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30265"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30265"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30265"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30265"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}