{"id":30257,"date":"2019-12-12T14:16:33","date_gmt":"2019-12-12T13:16:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30257"},"modified":"2019-12-13T10:46:39","modified_gmt":"2019-12-13T09:46:39","slug":"preko-vode-do-slobode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30257","title":{"rendered":"Preko vode do slobode"},"content":{"rendered":"\n

Za zemlje toliko bogate vodom kao \u0161to su balkanske, o\u010dekivalo bi se da se o resursu koji \u017eivot zna\u010di vodi boljeg ra\u010duna. Voda iz pipe nije za pi\u0107e u velikom broju vodovoda u brojnim predjelima Panonije \u2013 u Ma\u0111arskoj, u Srbiji i u Hrvatskoj. Voda je u dijelu tih krajeva zaga\u0111ena arsenom \u0161to utje\u010de na zdravlje otprilike milijun ljudi, od \u010dega se \u010dak 600.000 nalazi u Vojvodini. Kako je prije skoro godinu dana pisao B92<\/a>: “jednostavnije je nabrojati koji delovi Vojvodine nemaju takvu vodu \u2013 centralni deo Srema, Ju\u017eni Banat i Tele\u010dka visoravan, \u0161to zna\u010di da 40 odsto gra\u0111ana u Vojvodini pije vodu sa arsenom.” Ispitivanja<\/a> Instituta za javno zdravlje Srbije “Batut” pokazala su da \u010dak 40% gradskih vodovoda “snabdeva stanovni\u0161tvo neispravnom vodom. U beogradskom regionu ovaj procenat je jo\u0161 ve\u0107i, dok u Vojvodini tek 20% kontrolisanih vodovoda snabdeva gra\u0111ane ispravnom vodom.” Tih dvadeset posto kontroliranih \u010dini ukupno 9 vodovoda (Novi Sad, Beo\u010din, Vrbas, Be\u010dej, Ruma, Sremska Mitrovica, In\u0111ija, Pan\u010devo i Kovin.) od njih 49. <\/p>\n\n\n\n

Centar za politike emancipacije iz Beograda prije dvije godine objavio je publikaciju Voda je zajedni\u010dko dobro<\/a> u kojoj daje pregled historijskog, zakonodavnog i politi\u010dkog konteksta upravljanja vodama. U jednom se dijelu publikacije obja\u0161njava izvor zaga\u0111enja pitke vode arsenom. Autori isti\u010du kako je voda lo\u0161e kvalitete u cijeloj Srbiji, jer dr\u017eava ne ugra\u0111uje pro\u010di\u0161\u0107iva\u010de, pa je voda zaga\u0111ena industrijskim procesima, kanalizacijskim vodama i sli\u010dno. Ti problemi, navodi se u studiji, nisu imali rje\u0161enja ni u doba Jugoslavije, a ni kasnije vlasti nisu razvile politi\u010dki sluh za ovaj problem. <\/p>\n\n\n\n

U Srbiji tek pet posto voda zaga\u0111enih industrijskom proizvodnjom prolazi kroz sve faze pro\u010di\u0161\u0107avanja. Prema podacima Centra za politike emancipacije, u Vojvodini \u010dak 65 posto industrijskih postrojenja uop\u0107e ne pro\u010di\u0161\u0107ava vodu, dok 12 posto stanovni\u0161tva nije obuhva\u0107eno sistemom odvodnje otpadnih voda, a tek 21 op\u0107ina vr\u0161i pro\u010di\u0161\u0107avanje. CPE isti\u010de da je velik dio problema u tome \u0161to privatni sektor ne snosi tro\u0161kove zaga\u0111enja, niti izdvaja sredstva za izgradnju pro\u010di\u0161\u0107avanje voda. Srbiji problem predstavlja i \u010dinjenica \u0161to dr\u017eava ne prati i ne kontrolira ispu\u0161tanje netretiranih industrijskih voda, ali ni komunalnih ili voda koje otje\u010du s poljoprivrednih zemlji\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

Opasno po \u017eivot<\/h2>\n\n\n\n

Nova razina problema sa zaga\u0111enjem arsenom nastala je u spomenute tri zemlje nakon \u0161to je Europska unija smanjila dopu\u0161tenu razinu arsena u vodama. No, vlastima izmi\u010de poanta<\/a> te zakonske promjene, te u nekoliko zabilje\u017eenih slu\u010dajeva smatraju da je voda u redu, zbog toga \u0161to odgovara prethodnim, a sada zastarjelim propisima. Ipak, Europska komisija izi\u0161la je u susret nekim podru\u010djima u Slavoniji (Osijek, \u010cepin, Semeljci i Stro\u0161inci) u kojima koli\u010dina arsena po litri vode iznosi 30 mikrograma (nova dozvoljena razina je 10 mikrograma). Kako pi\u0161e Glas Slavonije ranije ove godine, zaklju\u010dak EK-a je da je kratkotrajna daljnja izlo\u017eenost stanovni\u0161tva koncentracijama arsena manjim od 30 \u00b5g\/l prihvatljiva na ograni\u010deno vrijeme bez rizika za zdravlje ljudi, a da je preporuka da navedene osjetljive skupine piju vodu iz alternativnih izvora isklju\u010divo zbog mjera opreza. Navodi se i da prisutnost arsena u vodi namijenjenoj za ljudsku potro\u0161nju u isto\u010dnoj Slavoniji i Baranji, ali i ju\u017enoj Ma\u0111arskoj, dijelu Vojvodine i zapadnoj Rumunjskoj nije uvijek rezultat one\u010di\u0161\u0107enja zbog ljudskog djelovanja, ve\u0107 se radi o prirodnom podrijetlu stijena s kojima voda dolazi u kontakt.<\/p>\n\n\n\n

Dok se slavonske vlasti pitaju \u010demu uop\u0107e ova buka, ako je donedavno bilo dozvoljena koli\u010dina arsena od 30 mikrograma, podsjetimo da se radi o zdravstvenom problemu. Kad se ljudsko zdravlje prevede u ekonomsko pitanje, onda se pokazuje da je jeftinije izgraditi pro\u010di\u0161\u0107iva\u010de nego lije\u010diti sve izlo\u017eene ljude od raka. Arsen izaziva poba\u010daje i tumore mokra\u0107nog mjehura. Jo\u0161 prije deset godina dozvoljena koli\u010dina arsena u vodi iznosila je 50 mikrograma po litri. Uzroke stro\u017ee regulacije treba tra\u017eiti upravo u posljedicama po ljudsko zdravlje. <\/p>\n\n\n\n

U sklopu Inicijative Pravo na vodu, u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju sutra i preksutra odr\u017eava se konferencija simboli\u010dkog naziva “Preko vode do slobode<\/a>” na kojoj \u0107e osim o zaga\u0111enju pitke vode biti rije\u010di i o po\u0161asti izgradnje mini hidroelektrana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za zemlje toliko bogate vodom kao \u0161to su balkanske, o\u010dekivalo bi se da se o resursu koji \u017eivot zna\u010di vodi boljeg ra\u010duna. Voda iz pipe nije za pi\u0107e u velikom broju vodovoda u brojnim predjelima Panonije \u2013 u Ma\u0111arskoj, u Srbiji i u Hrvatskoj. Voda je u dijelu tih krajeva zaga\u0111ena arsenom \u0161to utje\u010de na […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30258,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,679,435],"theme":[458],"country":[38,11],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-30257","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-voda","tag-zdravstvo","theme-drustvo","country-hrvatska","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30257"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30257\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30282,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30257\/revisions\/30282"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30258"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30257"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30257"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30257"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30257"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}