{"id":3024,"date":"2014-10-22T06:30:55","date_gmt":"2014-10-22T05:30:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3024"},"modified":"2021-02-25T11:06:03","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:03","slug":"studentski-protesti-demokracijom-protiv-manipulacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3024","title":{"rendered":"Protesti studenata i manipulacije institucija"},"content":{"rendered":"<p><strong>Dvotjedna blokada beogradskog Filozofskog fakulteta i (ne\u0161to kra\u0107e) Fakulteta politi\u010dkih nauka, te pro\u0161lotjedni veliki protest i blokada prometa, nakratko su studentske zahtjeve u\u010dinili vidljivim. No napadi, manipulacije i prijetnje iz ministarstva, uprava fakulteta i zvani\u010dnih studentskih predstavnika ostavile su traga na razinu studentske mobilizacije<\/strong><\/p>\n<p>Entuzijazmu koji je podigao studente na noge i omogu\u0107io vi\u0161esatno blokiranje saobra\u0107aja u centru Beograda 15. oktobra nije bilo ni traga na poslednjem protestu ispred Ministarstva prosvete, odr\u017eanom ju\u010de, 21. oktobra. Ministarstvo je 15. oktobra odbilo studentske zahteve: broj ispitnih rokova ostaje smanjen, a na finansiranje produ\u017eene, pete godine iz bud\u017eeta mogu ra\u010dunati jo\u0161 samo generacije upisane 2010.\/2011. i 2011.\/2012. Ni rokovi za zavr\u0161etak studija nisu ukinuti. <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2859\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Do ove godine<\/a> studentkinje i studenti koji u \u010detvrtoj godini ostvare uslov za studiranje na bud\u017eetu imali su pravo da bud\u017eetski status zadr\u017ee i u produ\u017eenoj, tzv. apsolventskoj godini. Da je ovakav re\u017eim finansiranja studija zaista neophodan, jasno govori i podatak da studije na univerzitetima u Srbiji u proseku traju izme\u0111u 6 i 8 godina. Namerna socijalna neosetljivost pri dono\u0161enju ovakvih izmena vidljiva je u konkretnim na\u010dinima njihova primene. Iako su izmene usvajane u periodu najve\u0107e pasivnosti studentskog tela, u jesenjim ispitnim rokovima, iako se pri upisu na studije ra\u010dunalo sa sasvim druga\u010dijim uslovima studiranja, studenti koji su u septembru prvi put upisivali produ\u017eenu godinu, ipak su morali da plate \u0161kolarine.<\/p>\n<p>Zvani\u010dni studentski predstavnici, \u010dija je krovna organizacija SKONUS (Studentska konferencija univerziteta Srbije), oglasili su se gotovo mesec dana nakon usvajanja finansijski zahtevnijih uslova studiranja. Nakon neuspe\u0161nog protesta 7. oktobra, uprkos o\u0161troj retorici koja je pozivala na otpor do kona\u010dnog ispunjenja svih zahteva, SKONUS je postigao dogovor sa Ministarstvom prosvete, iako nijedan zahtev studenata nije odobren. Jedini ustupak koji je tim dogovorom postignut jeste mogu\u0107nost finansiranja produ\u017eene godine iz bud\u017eeta samo za studente upisane 2010. i 2011.<\/p>\n<p>Na povr\u0161inu su ovom prilikom isplivale brojne finansijske malverzacije, koje fakulteti sprovode pod izgovorom autonomije u odnosu na Univerzitet. Ministarstvo prosvete donelo je odluku kojom se spre\u010dava napla\u0107ivanje upisnine i prijave ispita, \u0161to je, iako je re\u010d o trocifrenim brojkama koje se na ra\u010dun fakulteta moraju relativno redovno upla\u0107ivati, uobi\u010dajena praksa na univerzitetima u Srbiji. S obzirom da klju\u010dni zahtevi studenata ostaju neispunjeni, ovo se mo\u017ee protuma\u010diti kao jeftin politi\u010dki trik kojim se nakratko kupuje studentska poslu\u0161nost. Cena \u0161kolarine ipak je nekoliko (desetina) puta ve\u0107a od cene upisa ili prijave ispita. Kako se i Savez studenata Beograda, tako\u0111e jedan od zvani\u010dnih studentskih predstavnika, ogradio od SKONUS-ovog dogovora sa Ministarstvom, na ulice je 15. oktobra u znak bojkota spornog SKONUS-ovog dogovora iza\u0161lo nekoliko hiljada studenata. U organizaciji protesta u\u010destvovali su Savez studenata Beograda, Studentski front, a nezanemarljivi po brojnosti bili su i samoorganizovani studenti Univerziteta u Beogradu. Ministarstvo prosvete, smatraju\u0107i svoj dogovor sa politi\u010dki kompromitovanim \u010dlanstvom SKONUS-a (\u010dija je saradnja sa vladaju\u0107om strankom javna tajna) validnim, odbilo je dalje pregovore.<\/p>\n<p><strong>Krive teme i la\u017eni dogovori<\/strong><\/p>\n<p>Vlasti su ignorisale najve\u0107e studentske demonstracije u proteklih pet godina. Stoga je slede\u0107i protest najavljen za 21. oktobar. Uprkos borbenosti i masovnosti na prethodnom protestu, protest 21. oktobra nai\u0161ao je na nezadovoljavaju\u0107i odziv studenata. Svega stotinak studentkinja i studenata okupilo se 21. oktobra ispred zgrade Ministarstva. Do neke vrste pregovora je, iznena\u0111uju\u0107e ili ne, ipak do\u0161lo. Pomo\u0107nica ministra Zorana Lu\u017eanin i posebni savetnik ministra prosvete Milovan \u0160uvakov delegate Studentskog fronta i Samoorganizovanog studentskog pokreta primili su ne u kabinetu, ve\u0107 na stepeni\u0161tu zgrade Ministarstva. U skladu sa ovim pora\u017eavaju\u0107im tretmanom, pregovori su, manje iznena\u0111uju\u0107e, neuspe\u0161no pro\u0161li.<\/p>\n<p>Predstavnici ministarstva poslu\u017eili su se najboljim demago\u0161kim sredstvima, te fokus sa ispitnih rokova, bud\u017eetskog finansiranja i roka za zavr\u0161etak studija nastojali da pomere na kvalitet nastave. Ne treba gubiti iz vida da pristupa\u010dnost nastave prethodi procesu njenog poha\u0111anja, te da u eri neoliberalizacije univerziteta svako pozivanje studenata da se bave kvalitetom studija umesto finansijama nu\u017eno implicira staru dogmu da ukoliko studiranje postane besplatno, a time i \u0161iroko dostupno, kvalitet studija mora opasti. To je neta\u010dno, iz prostog razloga \u0161to javno finasirano \u0161kolovanje podrazumeva shvatanje obrazovanja kao javnog dobra, \u0161to mo\u017ee isklju\u010divo pozitivno uticati na op\u0161tu obrazovanost stanovni\u0161tva. Dalje, argumenti predstavnika ministarstva zapali su i u izvesnu logi\u010dku nedoslednost. Naknadnom uredbom Vlade studentima iz generacija 2010.\/2011. i 2011.\/2012. bi\u0107e omogu\u0107eno da zadr\u017ee bud\u017eetski status. To zna\u010di da se usvojene izmene Zakona o visokom obrazovanju ipak mogu korigovati, iako Ministarstvo prosvete, koje je pomenute izmene predlo\u017eilo, uporno tvrdi suprotno. Za obustavljanje izmena zakona, me\u0111utim, neophodno bi bilo izvr\u0161iti daleko ve\u0107i pritisak nego \u0161to je to do sada u\u010dinjeno.<\/p>\n<p>\u0160ta je onda uzrok posustalosti i malobrojnosti unutar studentskog protesta? Opstrukcija protesta zakazanog za 21. oktobar bila je vi\u0161estruka. Uprava Filozofskog Univerziteta u Beogradu najavila je, tako\u0111e za 21. oktobar, razra\u010dunavanje sa studentima u blokadi, pripretiv\u0161i i krivi\u010dnim prijavama. Zbog toga je daleko ve\u0107i broj studenata u no\u0107i izme\u0111u 20. i 21. oktobra, kao i tokom slede\u0107eg dana morao ostati u zgradi Fakulteta. Kao ni Ministarstvo prosvete, ni uprava Filozoskog fakulteta nije ispunila kardinalni zahtev svojih studenata. To zna\u010di da \u0107e i bu\u017eetski studenti Filozofskog fakulteta biti u obavezi da pla\u0107aju prijavljivanje preko 60 bodova. Uprava Filozofskog fakulteta upustila se u pravu antikampanju radi rasturanja blokade, \u0161ire\u0107i neistine o nehigijenskim uslovima u zgradi Filozofskog fakulteta, koji navodno predstavljaju opasnost po zdravlje zaposlenih i studenata. Filozofski fakultet tako\u0111e se za pomo\u0107 obratio i Rektoratu Beogradskog univerziteta. O\u010digledna strategija svih institucija \u2013 Ministarstva prosvete, Univerziteta u Beogradu, fakultetskih uprava \u2013 jeste iznurivanje studenata sa ciljem samoinicjativnog odustajanja. U prilog tome govori stav velikog broja zvani\u010dnih studentskih predstavnika, studentskih parlamenata pojedina\u010dnih fakulteta i Studentskog parlamenta Univerziteta u Beogradu, koji su prihvatili SKONUS-ov, po studente nepovoljan, dogovor. U javnom saop\u0161tenju oni su se ogradili od protesta 21. oktobra, oceniv\u0161i da je isti, u svetlu SKONUS-ovog dogovora, neopravdan i nepotreban.<\/p>\n<p><strong>Demokratski i solidarni studentski pokret?<\/strong><\/p>\n<p>Odnos samoorganizovanih studenata i zvani\u010dnih predstavni\u010dkih struktura jeste neuralgi\u010dna ta\u010dka prakti\u010dno svih studentskih protesta. Predstavnici etabliranih studentskih organizacija te\u017ee da samoorganizovane studente predo\u010de kao vlastite politi\u010dke oponente i time izbegnu svako pozivanje na odgovornost i preispitivanje njihove nedovoljne anga\u017eovanosti. Studentski parlamenti su rasadnici strana\u010dkog kadra i kao takvi pogodni za kompromise sa vlastima. Njihova nedemokratska i oko\u0161tala struktura, kao i ugled koji izgra\u0111uju na mitu da su, za razliku od samoorganizovanih studenata, jedini legitimni predstavnici zna\u010dajno doprinose apatiji me\u0111u studentima. Izbori za studentski parlament naj\u010de\u0161\u0107e se odvijaju polutajno ili se pak glasa za jednu listu, a odatle se delegiraju studenti u studentski parlament univerziteta. Tako studentski pokret iznova grca u za\u010daranom krugu politi\u010dkog oportunizma i predstavni\u010dke demokratije: sada\u0161nji polo\u017eaj studenata mo\u017ee se shvatiti kao direktna posledica neadekvatne aktivnosti zvani\u010dnih studentskih predstavnika. Veruju\u0107i da se ni\u0161ta ne mo\u017ee promeniti ili da su bez studentskih organizacija nemo\u0107ni, mnogi studenti odbijaju da se uklju\u010de u protestne aktivnosti.<\/p>\n<p>Pritisak vlasti na studente i sve manje aktivnih samoorganizovanih studenata slika su kojom se zavr\u0161ava protest 21. oktobra. No, to ne mora biti i kona\u010dni poraz studentskog pokreta u Srbiji. Prosvetni radnici, koji zbog smanjenja plata danas stupaju u \u0161trajk, kao i studenti, najnemilosrdnije su pogo\u0111eni bud\u017eetskim rezovima. Ono \u0161to studente i prosvetne radnike ujedninjuje jeste otpor neoliberalnoj dr\u017eavi, koja pod izgovorom mera \u0161tednje, udara najslabije karike \u2013 sektore koji ne stvaraju neposredan profit. Ulaganje u neprofitni sektor je protivno dogmama neoliberalne ekonomske politike, \u0161to posledi\u010dno vodi ugro\u017eavanju zaposlenih i korisnika sektora obrazovanja. Jedinstvo studenta i prosvetnih radnika bio bi dobar na\u010din da se \u0161iroj javnosti uka\u017ee na izazove sa kojima se neprofitni sektor, a time i celokupan obrazovni sistem suo\u010davaju u vreme ekonomske krize.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Entuzijazmu koji je podigao studente na noge i omogu\u0107io vi\u0161esatno blokiranje saobra\u0107aja u centru Beograda 15. oktobra, nije bilo ni traga na poslednjem protestu&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3026,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63,33],"theme":[458,456],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[183],"class_list":["post-3024","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","tag-protest","theme-drustvo","theme-politika","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3024","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3024"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3024\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36818,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3024\/revisions\/36818"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3026"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3024"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3024"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3024"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3024"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3024"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3024"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3024"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}