{"id":30197,"date":"2019-12-09T14:31:38","date_gmt":"2019-12-09T13:31:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30197"},"modified":"2019-12-09T14:56:06","modified_gmt":"2019-12-09T13:56:06","slug":"klimatski-samit-u-madridu-ne-ide-dobro","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30197","title":{"rendered":"Klimatski samit u Madridu ne ide dobro"},"content":{"rendered":"\n

Dvadeset peta Konferencija zainteresiranih stranaka o klimi, skra\u0107eno, COP25 koja je zapo\u010dela u Madridu 2. decembra i traje do petka, ne uspijeva potaknuti dr\u017eave da stanje s klimom shvate kao hitno i katastrofalno. Umjesto toga, dr\u017eave poput npr. Australije, tre\u0107e najve\u0107e svjetske izvoznice nafte, poku\u0161avaju pomaknuti uvo\u0111enje strogih mjera za 2023. godinu, a nismo ni\u0161ta bli\u017ee ni konsenzusu oko \u010dlanka 6. Pari\u0161kog sporazuma<\/a> koji bi trebao nametnuti novu, tr\u017ei\u0161nu i, paradoksalno pravedniju cijenu emisija uglji\u010dnog dioksida. <\/p>\n\n\n\n

Nakon povla\u010denja SAD-a iz Pari\u0161kog sporazuma, i naglog zaokreta Brazila nakon promjene vlasti, ovo nije dobra vijest. Ujedinjeni narodi ne uspijevaju zemljama nametnuti svoj autoritet, a kako pi\u0161u Guardian i Euractiv, stanje na hodnicima mjesta gdje se odr\u017eava konferencija poprili\u010dno je turobno. I znanstvenici upozoravaju da proces Ujedinjenih naroda zaista ne ide dobro. Umjesto ostvarenja konsenzusa o stvarnom razmjeru stanja klime na Zemlji, te fokusa na pitanje \u0161to se sve mo\u017ee i mora pod hitno u\u010diniti kako bi se smanjile emisije stakleni\u010dkih plinova, pregovara\u010di se me\u0111usobno iscrpljuju produljenjem obaveza i smanjenjem svoje odgovornosti za ostvarenje tog najva\u017enijeg cilja. <\/p>\n\n\n\n

Dok zemlje manipuliraju implementacijom pravila Pari\u0161kog sporazuma, o tome koliko brzo treba srezati stakleni\u010dke plinove, prije nego \u0161to po\u010dnemo gladovati, razgovor o tako tmurnoj budu\u0107nosti zapravo se izbjegava. Johan Rockstr\u00f6m, direktor Potsdam instituta za istra\u017eivanje utjecaja klimatskih promjena kazao je za Guardian kako se gubimo u tehnikalijama do te mjere da ne vidimo \u0161umu od stabala, te dodao kako “postoji rizik od razo\u010darenja UN-ovim procesom zbog nemogu\u0107nosti da se prepozna stanje urgentnosti”.<\/p>\n\n\n\n

Geoin\u017eenjering klime<\/h2>\n\n\n\n

Tokom vikenda, pregovara\u010di su predstavili najnoviji nacrt reforme pravila o karbonskim tr\u017ei\u0161tima, no te\u017ei dio posla je navesti zemlje da usvoje reformu. Tr\u017ei\u0161ta karbona mogu funkcionirati kao regulatori emisija, ali samo onda ako bi se uva\u017eila realna, a ne subvencionirana cijena po toni emisija. No, investicije u zelenu ili plavu (koja se ti\u010de mora i voda) ekonomiju i tehnologiju nisu svim zemljama jednako dostupne. No, to na\u017ealost ne zna\u010di da su zemlje kojima je takva tehnologija dostupna, spremne “preuzeti vodstvo”. Najbolji primjer su zapadne \u010dlanice Europske unije koje uporno grade novu infrastrukturu za fosilne tehnologije, ali i SAD. Konsenzus potreban za stupanje reforme na snagu jo\u0161 nije donesen i pitanje je ho\u0107e li ministri koji se ovoga tjedna okupljaju na COP25 pristati obvezati svoje zemlje na toliko supstancijalnu promjenu.<\/p>\n\n\n\n

Rockstr\u00f6m smatra<\/a> kako \u0107e idu\u0107a godina biti godina te\u0161kih istina: “idu\u0107a godina presudna je za obrat krivulje emisije stakleni\u010dkih plinova” te dodao: “godina u kojoj moramo odlu\u010dno pre\u0107i na ekonomiju koja zaista odbacuje daljnje investicije u fosilna goriva”. Obja\u0161njava kako trenutno postoje planovi za izgradnju tolikog broja elektrana na ugljen koje \u0107e proizvesti dvostruko vi\u0161e stakleni\u010dkih plinova nego \u0161to atmosfera mo\u017ee sigurno razgraditi u idu\u0107em stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dki znanstvenik smatra da je situacija toliko o\u010dajna da \u0107e vlade morati posegnuti za geoin\u017eenjeringom klime koji mo\u017ee sadr\u017eavati kombinaciju prirodnih i tehnolo\u0161kih sredstava \u2013 od tzv. zasijavanja oblaka (cloud seeding) do postavljanja reflektiraju\u0107ih zrcala u orbitu oko Zemlje. To je vrsta modifikacije vremena koja ima za cilj promijeniti koli\u010dinu ili vrstu oborina koje padaju iz oblaka raspr\u0161ivanjem tvari u zrak koje slu\u017ee kao kondenzacija oblaka ili ledenih jezgara, a koje mijenjaju mikrofizi\u010dke procese unutar oblaka. Uobi\u010dajena je namjera pove\u0107ati koli\u010dine oborina (ki\u0161e ili snijega), no metodu koriste primjerice aerodromi koji \u010desto pate od tu\u010de ili magle. No, zasijavanje oblaka je znanstveno sporna metoda, budu\u0107i da se za to “zasijavanje” oblaka po nebu koristi srebrov jodid, kalijev jodid i suhi led (kruti uglji\u010dni dioksid). Ova metoda proizvodi pove\u0107ano padanje snijega, do kojeg ina\u010de dolazi onda kada je temperatura u oblacima izme\u0111u -20 i -7 stupnjeva Celzijusa, no \u0161pricanje oblaka ovim spojevima zamrznut \u0107e jezgre atoma u oblacima te \u0107e snijeg padati \u010de\u0161\u0107e. U oblacima srednje visine zasijavanje oblaka funkcionira oslanjaju\u0107i se na ravnote\u017eni tlak pare koji je ni\u017ei nad ledom nego nad vodom. Ovim procesom dolazi do oborina iz oblaka koji ina\u010de ne bi proizveli padavine. <\/p>\n\n\n\n

Snijeg u augustu i psihotoksi\u010dne tegobe?<\/h2>\n\n\n\n

Ova metoda zvu\u010di super, no problem je dakako srebrov jodid koji je \u0161tetan za zdravlje sisavaca i mo\u017ee prouzro\u010diti poreme\u0107aje od privremene nesposobnosti uzrokovane psihotoksi\u010dnim supstancama, a ako se radi o kroni\u010dnoj izlo\u017eenosti, mo\u017ee dovesti i do kroni\u010dnih o\u0161te\u0107enja. Ipak, brojne studije upozoravaju da se radi o niskim rizicima jer su navodno koli\u010dine koje bi se koristile u geoin\u017eenjeringu zanemarive po okoli\u0161. No, u ovoj fazi katastrofe, tko uop\u0107e mo\u017ee vjerovati takvim studijama? One su vjerojatno ra\u0111ene prema nekim sada\u0161njim kriterijima, no, klima je sustav spojenih posuda a mi je jo\u0161 uvijek ne predvi\u0111amo dovoljno precizno da bi ove studije bile potpuno pouzdane.<\/p>\n\n\n\n

No, problem s geoin\u017eenjeringom je dvostruki \u2013 njime uvodimo nove elemente zaga\u0111enja ekosustava, a samo kako bismo i dalje mogli neometano nastaviti sa starim zaga\u0111ivanjem. Ako se poka\u017ee zaista to\u010dnim da geoin\u017eenjering mo\u017ee mo\u017eda poslu\u017eiti za privremeno spu\u0161tanje temperatura, njega treba promatrati samo kao flaster, a ne trajno rje\u0161enje. Trajno rje\u0161enje i dalje mora biti sni\u017eavanje emisija stakleni\u010dkih plinova. Ako ministri koji se ovoga tjedna okupljaju u Madridu misle da postoji deus ex machina rje\u0161enje koje \u0107e sanirati katastrofu i koje \u0107e im omogu\u0107iti da izbjegnu ukidanje subvencionirane cijene stakleni\u010dkih plinova te uvo\u0111enje tr\u017ei\u0161ne, od konsenzusa po \u010dlanku 6. Pari\u0161kog sporazuma mo\u017eda na kraju ne bude ni\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

A nas, nas mo\u017eda \u010deka snijeg u augustu. Zemlje \u010dije su ekonomije ovisne o ljetnom turizmu “sigurno” \u0107e ovu vijest o snijegu po potrebi do\u010dekati objeru\u010dke.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvadeset peta Konferencija zainteresiranih stranaka o klimi, skra\u0107eno, COP25 koja je zapo\u010dela u Madridu 2. decembra i traje do petka, ne uspijeva potaknuti dr\u017eave da stanje s klimom shvate kao hitno i katastrofalno. Umjesto toga, dr\u017eave poput npr. Australije, tre\u0107e najve\u0107e svjetske izvoznice nafte, poku\u0161avaju pomaknuti uvo\u0111enje strogih mjera za 2023. godinu, a nismo ni\u0161ta […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30198,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[672,673,671],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-30197","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-clanak-6","tag-cop25","tag-geoinzenjering","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30197"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30197\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30201,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30197\/revisions\/30201"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30198"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30197"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30197"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30197"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30197"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30197"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30197"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}