{"id":30164,"date":"2019-12-05T14:19:40","date_gmt":"2019-12-05T13:19:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30164"},"modified":"2019-12-05T14:19:41","modified_gmt":"2019-12-05T13:19:41","slug":"ljudi-planet-partnerstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30164","title":{"rendered":"&#8220;Ljudi, planet, partnerstvo&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Dok \u010dekamo 11. decembra i objavu kon\u010dane verzije prijedloga Green New Deala u autorstvu nove Europske komisije, crtice o tome kako \u0107e prijedlog izgledati <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"postupno cure (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/bruegel.org\/2019\/11\/how-to-make-the-european-green-deal-work\/\" target=\"_blank\">postupno cure<\/a> iz Komisije prema javnosti. S obzirom na <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"kome\u0161anje u bankarskom sektoru (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.euractiv.com\/section\/energy-environment\/interview\/eu-banking-regulator-no-green-economy-if-we-encourage-banks-to-be-insolvent\/\ufeff\" target=\"_blank\">kome\u0161anje u bankarskom sektoru<\/a>, mo\u017eemo se nadati da \u0107e europski Green New Deal zaista sadr\u017eavati su\u0161tinske promjene.  <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ljudi, planet i partnerstvo&#8221; tri su stupa na kojima \u0107e po\u010divati energetska politika nove Europske komisije u idu\u0107ih pet godina. No, zna\u010di li to da \u0107e zelena tranzicija u Europi napokon dobiti predznake socijalne pravde, saznat \u0107emo 11. decembra. Prema izjavi Kadri Simons, nove komisionarke za energetiku za <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Euractiv (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.euractiv.com\/section\/energy\/news\/people-to-take-centre-stage-in-eu-commissions-new-energy-policy\/ \" target=\"_blank\">Euractiv<\/a>, slijedi nam &#8220;masivni val renovacije&#8221; s ciljem rje\u0161avanja problema energetskog siroma\u0161tva. On uklju\u010duje i svo\u0111enje europske ekonomije na  nultu stopu emisija stakleni\u010dkih plinova do 2050. godine.  <\/p>\n\n\n\n<p>Kako bi se to postiglo, svi sektori ekonomije, uklju\u010duju\u0107i transport, gra\u0111evinu i poljoprivredu morat \u0107e dati svoj aktivni doprinos, odnosno morat \u0107e smanjiti emisije stakleni\u010dkih plinova. To \u0107e izme\u0111u ostaloga, vjerojatno zna\u010diti radikalnu promjenu u petrokemijskim kompanijama koje opskrbljuju poljoprivrednike gnojivom. Probleme koje \u0107e to vjerojatno izazvati mo\u017eemo mo\u017eda ilustrirati kutinskom tvornicom Petrokemija d.d. Radi se o tvornici koja \u010dini okosnicu ekonomije malog grada u kontinentalnoj Hrvatskoj i \u010dije bi ga\u0161enje zna\u010dilo ekonomsku i socijalnu smrt za taj grad. Sli\u010dno se na primjer ve\u0107 dogodilo u Sisku. Zelena tranzicija koja je istovremeno i socijalno pravedna ne ostavlja gra\u0111ane ovakvih industrijskih gradova socijalno ugro\u017eenima. Takvo postupanje stvorit \u0107e otpor zelenoj tranziciji \u0161to ne zna\u010di da se radi o radnicima koji ne razumiju va\u017enost sanacije klimatskih promjena, ve\u0107 da egzistencijalna sigurnost, logi\u010dno, zbog svoje neposrednosti, ima ve\u0107i prioritet u ljudskim \u017eivotima od te\u0161ko vidljivih klimatskih promjena.  <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Sklapanje novih savezni\u0161tava<\/h2>\n\n\n\n<p>Socijalno pravedna zelena tranzicija podrazumijevala bi otvaranje sredstava iz raznih klimatskih fondova i klimatskih banaka za ovakve gradove ali isto tako i prate\u0107e razvojne planove svih europskih op\u0107ina. Stoga je pitanje kojim se narednih godina treba baviti parlamentarna i lokalna politika u svim \u010dlanicama EU kako u kratkom vremenu najbezbolnije zamijeniti jednu ekonomsku granu drugom, sli\u010dnom. Ali koja ne\u0107e emitirati stakleni\u010dke plinove i koja ne\u0107e pretvoriti male industrijske gradove u gradove duhove, kao \u0161to je slu\u010daj u velikom broju primjera postindustrijskih gradova od kojih je mo\u017eda najradikalniji primjer Detroit u SAD-u.  <\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da je fokus energetske politike na opskrbi energijom, ovaj \u0107e sektor morati usko sura\u0111ivati sa kompanijama koje posjeduju zelenu tehnologiju i morat \u0107e ih prisiliti na podjelu te tehnologije. Ina\u010de bi se ovaj tre\u0107i stup &#8220;partnerstva&#8221; mogao lako izvitoperiti u tek zahtjev za kompromisom obi\u010dnih gra\u0111ana kao \u0161to je u neoliberalnoj fazi kapitalizma u pravilu (bio) slu\u010daj. Ako \u0107e rje\u0161avanje energetskog siroma\u0161tva biti apsolutni prioritet, to zna\u010di da \u0107e EU zagovarati decentralizirane modele obnovljivih izvora energije u kojima \u0107e gra\u0111ani istovremeno biti i proizvo\u0111a\u010di energije. No, tu \u0107e se Europska komisija, osim sa privatnim energetskim kompanijama susresti sa sna\u017enim otporom samih dr\u017eava \u2013 barem onih u kojima institucije poput HEP-a ili RWE-a nisu privatizirane. Koli\u010dina sredstava koju \u0107e Komisija morati izdvojiti za socijalni mir tokom zelene tranzicije podrazumijeva i pristanak bankarskog sektora na vlastitu reformu. I tu le\u017ei najve\u0107i problem, budu li se banke opirale Komisiji jer smatraju da \u0107e im prihva\u0107anjem klimatskih banaka pasti solventnost i profitabilnost, pa jo\u0161 saveznike u otporu prona\u0111u u samim dr\u017eavama, Europska komisija mogla bi se na\u0107i u nezavidnoj poziciji u kojoj ne\u0107e uspjeti implementirati <em>Green New Deal<\/em>. Koliko je sna\u017ean privatni sektor u energetici najbolje svjedo\u010di slu\u010daj plinovoda Sjeverni tok 2 koji je tu\u017eio Komisiju zbog spre\u010davanja izgradnje cjevovoda.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve te prepreke ne\u0107e se pokazati nepremostivima ako Komisija kao svoje najve\u0107e partnere prepozna demokratsku bazu i onih 50 milijuna energetski siroma\u0161nih gra\u0111ana u \u010diju korist planira zelene reforme. Zasad Komisija kre\u0107e malim koracima te planira utrostru\u010diti dosada\u0161nju energetsku obnovu zgrada. Planiraju na godi\u0161njoj razini obnoviti jedan do dva posto ukupnog broja zgrada kojima je potrebna energetska obnova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok \u010dekamo 11. decembra i objavu kon\u010dane verzije prijedloga Green New Deala u autorstvu nove Europske komisije, crtice o tome kako \u0107e prijedlog izgledati postupno cure iz Komisije prema javnosti. S obzirom na kome\u0161anje u bankarskom sektoru, mo\u017eemo se nadati da \u0107e europski Green New Deal zaista sadr\u017eavati su\u0161tinske promjene. &#8220;Ljudi, planet i partnerstvo&#8221; tri [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30166,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[641],"theme":[457,456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-30164","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-green-new-deal","theme-klima","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30164","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30164"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30167,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30164\/revisions\/30167"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30166"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30164"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30164"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30164"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30164"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}