Serija potresa koja je proteklih desetak dana poga\u0111ala Albaniju, iznijela je na vidjelo svu nebrigu vlade za gra\u0111ane. Ru\u0161evine otkrivaju neadekvatno tro\u0161enje i financiranje sredstava za ovu namjenu, no problemi koji su pogor\u0161ali katastrofu le\u017ee u uzrocima i potrebama zadovoljavanim nekvalitetnom gradnjom.<\/p>\n\n\n\n
Sat je otkucao \u010detiri ujutro 26. studenog kad su se sna\u017ena i naizgled beskrajna podrhtavanja tla osjetila u Tirani. Svi su odmah iza\u0161li na ulice. Tijekom prvih sat vremena strah se opu\u0161tao povremenim nervoznim \u0161alama. No, onda je stigla vijest da u selu Tumaneu, sjeverno od Tirane, ima poginulih i nestalih u ru\u0161evinama. Vrlo brzo su se pro\u0161irile vijesti i o \u017ertvama u Dra\u010du, drugom najve\u0107em albanskom gradu. Ljudi su cijeli dan i narednu no\u0107 ostali na ulici, poku\u0161avaju\u0107i spavati u autima, dok su s nevjericom slu\u0161ali vijesti o sve ve\u0107em broju \u017ertava. Manji potresi su uslijedili nakon onog najve\u0107eg, stvaraju\u0107i izrazitu klimu straha i nesigurnosti.<\/p>\n\n\n\n
Do sada je potvr\u0111en 51 smrtni slu\u010daj, stotine ljudi je ozlije\u0111eno, a neki od njih se i dalje nalaze u kriti\u010dnom stanju. Vi\u0161e od 10.000 ljudi evakuirano je iz svojih domova na podru\u010djima Tirane, Dra\u010da i Le\u017ea. Ve\u0107ina njih je smje\u0161tena kod rodbine, dok su ostali privremeno uto\u010di\u0161te prona\u0161li u hotelima, dru\u0161tvenim centrima i \u0161atorskim naseljima. Prijavljena je \u0161teta na tisu\u0107ama zgrada i ku\u0107a. Stotine su progla\u0161ene privremeno nenastanjivima, a deseci trajno uni\u0161tenima. Tako\u0111er, velik broj \u0161kola ozbiljno je o\u0161te\u0107en i nastavna godina je prekinuta na podru\u010djima spomenuta tri grada. Dra\u010d, grad koji je pretrpio najozbiljnije posljedice postao je grad duhova: ve\u0107ina stanovni\u0161tva u panici je odlu\u010dila napustiti grad. S obzirom na to da Dra\u010d predstavlja klju\u010dni motor albanske ekonomije, pogotovo u sektoru turizma, predvi\u0111a se da \u0107e negativne ekonomske posljedice biti prisutne u narednim godinama.<\/p>\n\n\n\n
Prve reakcije albanskih vladaju\u0107ih struktura su bile kaoti\u010dne. Valja istaknuti herojstvo obi\u010dnih vojnika, policajaca i vatrogasaca, ali oni su bili nepripremljeni. Uobi\u010dajene su bile scene mladih vojnika koji ulaze u poru\u0161ene i nestabilne zgrade bez rukavica i kaciga. Premda se i u rujnu dogodio ozbiljan potres, svojevrstan znak upozorenja, vlasti nisu imale nikakav evakuacijski plan ili ustanovljenu strukturu djelovanja u hitnim situacijama. Tek nekoliko sati nakon potresa kad su na teren iza\u0161le spasila\u010dke ekipe iz Gr\u010dke i s Kosova, a kasnije i iz ostalih zemalja, potraga za \u017ertvama i pre\u017eivjelima po\u010dela je poprimati profesionalnije oblike. Uskoro su se po\u010deli pojavljivati i rezultati napora istra\u017eiva\u010dkih novinara koji su ustvrdili da su sredstva iz fondova za hitne situacije u proteklim godinama prenamijenila u druge svrhe ili da su ih naprosto ukrali korumpirani slu\u017ebenici.<\/p>\n\n\n\n
Ako usporedimo ovaj potres s onim jo\u0161 sna\u017enijim iz 1979. godine, lako \u0107emo zaklju\u010diti da je dana\u0161nja reakcija vlasti manje efikasna od onda\u0161nje iz perioda birokratskog socijalizma. Premda je potres bio sna\u017eniji, manje je ljudi poginulo, njih 35. Ve\u0107ina njih je \u017eivjela u tro\u0161nim ku\u0107ama u selima na sjeveru Albaniji, dok je ve\u0107ina \u017ertava ovog potresa \u017eivjela u novim zgradama.<\/p>\n\n\n\n
Bez obzira na reakcije vlasti, od prvih trenutka tragedije bila je primjetna impresivna narodna solidarnost koja je izbijala iz svakog dru\u0161tvenog kutka. Na tisu\u0107e obi\u010dnih ljudi priklju\u010dilo se skupljanju i distribuciji esencijalnih \u017eivotnih potrep\u0161tina za one smje\u0161tene u \u0161atorima. On-line uplatama novca, prikupljeni su milijuni eura. Sna\u017eni znakovi solidarnosti pristizali su i iz susjednih zemalja, pogotovo s Kosova. Stotine obi\u010dnih ljudi do\u0161lo je s autobusima i automobilima. Osim \u0161to su donijeli nu\u017ene potrep\u0161tine organizirali su i udomljavanje velikog broj ljudi u razli\u010ditim gradovima na Kosovu. Premda su nacionalisti\u010dke stranke odmah krenule u politi\u010dko iskori\u0161tavanje solidarnosti me\u0111u Albancima, podr\u0161ka je imala i internacionalnu dimenziju, \u0161to je vidljivo prije svega u pomo\u0107i i solidarnosti koja je stizala iz Gr\u010dke.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017ena i radikalna pitanja se postavljaju u Albaniji ovih dana. Za\u0161to se dogodila ova katastrofa? Za\u0161to su zgrade toliko nestabilne? Iako se mo\u017ee posegnuti za nizom specifi\u010dnih odgovora, onaj sistemski krije se iza akumulacije razvla\u0161tenjem. Dra\u010devsko priobalje je primjer krajnje divlje uzurpacije i otimanja javnog prostora. Za vrijeme birokratskog socijalizma ta je rivijera bila puna stabala i javnih pla\u017ea. Bilo je nekoliko hotela i turisti\u010dkih naselja izgra\u0111enih na osnovu racionalnog plana. Me\u0111utim, 90-ih i pogotovo 2000-ih, do\u0161lo je do ekspanzije izgradnje. Stotine hotela i apartmana je izgra\u0111eno uz obalu, na samom pijesku, iznimno blizu jedni drugih. Usput su posje\u010dena stabla, komercijaliziran je gotovo cijeli javni prostor, a pla\u017ee u\u010dinjene sve nedostupnijima. Ve\u0107 desetlje\u0107ima se sumnja na korumpirane slu\u017ebenike centralne vlasti i lokalne samouprave koji su izdavali dozvole za gradnju. Tako\u0111er, uobi\u010dajeni su (namjerno) krivi in\u017eenjerski izra\u010duni kako bi se smanjili tro\u0161kovi izgradnje. Smatra se i da je ta izgradnja poslu\u017eila kao sredstva pranja novca za organizacije koje su se bavile kriminalnim aktivnostima poput trgovanja drogom i ostalima. Prije potresa Dra\u010d je smatran za utvrdu organiziranog kriminala i klijentelisti\u010dko-koruptivne politike u Albaniji. <\/p>\n\n\n\n
S druge strane, remetila\u010dki socijalni efekti koji proizlaze iz neoliberalne politike zatvaranja i privatizacije dr\u017eavnih tvornica doveli su ili do iseljavanja ili do autonomnih inicijativa pojedinaca, ponekad avanturisti\u010dkih, a s ciljem izbjegavanja nezaposlenosti ili ikako bi sagradili ku\u0107u za obitelj. Na primjer, u Tirani su tisu\u0107e ljudi transformirale svoje prizemne stanove u kafeterije ili male trgovine, probijaju\u0107i otvore na fasadama zgrada, \u0161to je izazvalo poreme\u0107aje u statici. No, za mnoge ljude, ovo je bio jedini izlaz iz nezaposlenosti. Drugi sli\u010dni primjeri, ti\u010du se rje\u0161avanja stambenog pitanja: ljudi suo\u010deni sa sve ve\u0107om stambenom krizom \u2013 u socijalnoj situaciji u kojoj su novoizgra\u0111eni stanovi pretjerano skupi \u2013 poku\u0161ali su graditi nove ku\u0107e bez odgovaraju\u0107e tehni\u010dke struke ili su izgradili susjedne strukture ispred ili iznad sada\u0161njih zgrada. Kriza pitke vode tako\u0111er je navela mnoge ljude da osiguraju velike koli\u010dine ki\u0161nice izgradnjom tankova postavljenih na gra\u0111evinskim terasama, \u0161to je doprinijelo nestabilnosti, pove\u0107avanjem te\u017eine na ve\u0107 lo\u0161e izgra\u0111enim strukturama. Sve ove intervencije izvedene su uz toleranciju nekoliko vlada, koje su odlu\u010dile dopustiti urbani kaos kao na\u010din odr\u017eavanja socijalnog mira pred ina\u010de agresivnim neoliberalnim restrukturiranjem dru\u0161tva i ekonomije.<\/p>\n\n\n\n
Albanska vlada proglasila je izvanrednu situaciju. To je dovelo do represivnih mjera protiv online medija i nekih influencera. Vlada opravdava ove mjere potrebom u borbi protiv la\u017enih vijesti koje \u0161ire paniku. Iako je to djelomi\u010dno to\u010dno, to je i poku\u0161aj da se prikrije alarmantna nesposobnost vlade da se nosi s nastalom situacijom, a stvaranjem la\u017enih javnih neprijatelja i pove\u0107anjem tenzija. S druge strane, glavne oporbene stranke pokazale su solidarnost u naporima vlade da evakuira ugro\u017eene ljude. Ipak, potrebno je postaviti pitanje, ne samo radi li se ovdje mo\u017eda o poku\u0161aju konstruiranja budu\u0107e velike koalicije, a kako bi se napokon iza\u0161lo iz vi\u0161egodi\u0161nje politi\u010dke krize, ve\u0107 i je li ovo jo\u0161 jedna metoda gu\u0161enja dru\u0161tvenog otpora. Javnost sve vladaju\u0107e stranke u posljednja tri desetlje\u0107a vidi kao suodgovorne za izgradnju distopijskog gospodarskog, socijalnog i urbanog okru\u017eenja, \u0161to je potpomoglo razmjere ove tragedije. U idu\u0107im tjednima saznat \u0107emo ho\u0107e li politi\u010dke elite uspjeti zacementirati nove hegemonije \u2013 uz pomo\u0107 obilnih koli\u010dina sredstava koje krupni kapital sr\u010dano usmjerava u vladinom smjeru, a sve s dobrotvornim predznacima \u2013 ili \u0107e sve kulminirati u jo\u0161 jednom potresu, socio-politi\u010dkog tipa, kojeg bi idu\u0107i put mogli izazvati ljuti ljudi ove zemlje.<\/p>\n\n\n\n
S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Serija potresa koja je proteklih desetak dana poga\u0111ala Albaniju, iznijela je na vidjelo svu nebrigu vlade za gra\u0111ane. Ru\u0161evine otkrivaju neadekvatno tro\u0161enje i financiranje sredstava za ovu namjenu, no problemi koji su pogor\u0161ali katastrofu le\u017ee u uzrocima i potrebama zadovoljavanim nekvalitetnom gradnjom. Sat je otkucao \u010detiri ujutro 26. studenog kad su se sna\u017ena i naizgled […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":30175,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[661],"theme":[458],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-30160","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-potres","theme-drustvo","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30160"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30160\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30179,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30160\/revisions\/30179"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30175"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30160"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30160"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30160"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30160"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30160"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30160"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}