U historiografiji i javnom prostoru monopol nad obja\u0161njenjem raspada Jugoslavije dr\u017ei desnica. Istra\u017eiva\u010dka studija o zbivanjima u tvornici Borovo od 1987. do 1991. predstavlja ozbiljno naru\u0161avanje tog monopola.<\/p>\n\n\n\n
Slu\u017ebena povijest i prevladavaju\u0107i javni stav su neumoljivi: raspad Jugoslavije i osamostaljenje Hrvatske obilje\u017eila je \u010dista i jasna cezura. Hrvati su stolje\u0107ima, a u jugoslavenskoj epizodi desetlje\u0107ima, \u017eeljeli svoju dr\u017eavu i 1991. su je napokon uspjeli ostvariti. Sve \u0161to se doga\u0111alo u godinama koje su prethodile 1991. bezostatno je vodilo takvom ishodu. Radi se o toliko sna\u017enom (retroaktivnom) povijesnom determinizmu da su o njemu marksisti Druge internacionale mogli samo sanjati. No, bez obzira na takvo dr\u017eavno sje\u0107anje, dru\u0161tvenu atmosferu i politi\u010dku klimu, Jugoslavija se neprestano vra\u0107a. I predstavlja presudnu temu u javnom prostoru.<\/p>\n\n\n\n
Ritam, dakako, udara desnica. Iako smatraju da se dogodila neupitna povijesna cezura, stalno ih ne\u0161to mu\u010di s tom Jugoslavijom. Kao da se nekim lukavstvom stalno uspijeva odr\u017eati, kao da je zapravo kontinuitet zadr\u017ean. Tome u prilog uvijek podastiru dva dokaza: tzv. lijeva kulturna hegemonija u kulturi i udba\u0161ke strukture u vlasti. \u0160to se ti\u010de kulture, prije \u0107e biti da je situacija obrnuta: komunisti su u posljednja dva jugoslavenska desetlje\u0107a kulturne ustanove prepustili nacionalnoj i liberalnoj desnici. A kad je rije\u010d o svemo\u0107noj UDBA-i, ona desnici slu\u017ei kao \u0161ifra za prevo\u0111enje nezaobilaznog klasnog sukoba. Samo \u0161to umjesto sukoba kapitala i rada nude vlastitu verziju: sukob udba\u0161kih struktura i hrvatskog naroda.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, desnica je, kako to \u010desto biva, na tragu ne\u010dega. Samo \u0161to te tragove ne istra\u017euje u njihovoj povijesnoj i dru\u0161tvenoj kompleksnosti ve\u0107 se njima slu\u017ei za prokaziva\u010dke obra\u010dune i la\u017ene utjehe. Trag je upravo spomenuti kontinuitet izme\u0111u jugoslavenske povijesti i hrvatske sada\u0161njosti. Samo \u0161to su faktori tog kontinuiteta sasvim razli\u010diti ili la\u017eno predstavljeni. Sre\u0107om, postoje ljudi koji vrijedno, pa\u017eljivo i suvislo istra\u017euju te kontinuitete. Ovih je dana u Zagrebu iza\u0161la knjiga “Borovo u \u0161trajku: rad u tranziciji 1987. – 1991.”. Izdava\u010d je Baza za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju, a u autori su Sven Cvek, Jasna Ra\u010di\u0107 i Snje\u017eana Iv\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Knjiga je plod vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja autorskog tima \u010diji su se rezultati u javnom prostoru ve\u0107 mogli vidjeti u razli\u010ditim oblicima. Objavljivani su znanstveni i publicisti\u010dki tekstovi, organizirani su paneli i predavanja, a postavljena je i izlo\u017eba koja je gostovala u nekoliko hrvatskih gradova, uklju\u010duju\u0107i i Vukovar. Autori su, kao \u0161to sam naslov knjige sugerira, istra\u017eivanje posvetili zbivanjima u vukovarskoj tvornici Borovo krajem osamdesetih i po\u010detkom devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Rije\u010d je o gotovo sasvim zaboravljenoj povijesti, \u010demu je itekako pridonijela tragi\u010dna sudbina Vukovara u ratu koji je uslijedio. No, nije samo zaboravljena povijest radni\u010dkih \u0161trajkova u Borovu ve\u0107 i ona \u0161trajkova u cijeloj Jugoslaviji osamdesetih godina. Kao \u0161to se navodi u knjizi, Jugoslavija je bila europski \u0161trajka\u010dki rekorder u tom periodu.<\/p>\n\n\n\n
Zdravorazumsko pitanje glasi: kako je u samo nekoliko godina od me\u0111unacionalne radni\u010dke solidarnosti do\u0161lo do krvavog me\u0111unacionalnog rata? Me\u0111utim, to pitanje sustavno promi\u010de i (slu\u017ebenoj) historiografiji i politici sje\u0107anja. Autorski tim iza knjige “Borovo u \u0161trajku” je upravo poku\u0161ao ponuditi (djelomi\u010dni) odgovor na to presudno pitanje \u0161to ovu studiju \u010dini nezaobilaznim \u0161tivom. Iako je njihovo istra\u017eivanje fokusirano na Borovo, paralelno nam predo\u010davaju \u0161iri jugoslavenski politi\u010dki i ekonomski kontekst bez kojeg bi zbivanja u samom Borovu ostala nerazumljiva. Knjiga zapo\u010dinje povije\u0161\u0107u Borova u prvom poglavlju, da bi u narednim poglavljima pa\u017eljivo, u maniri socijalne krimi-serije, pratila kondenziranu \u010detverogodi\u0161nju povijest propasti Borova, a i same Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n
Autori dinamiku klasnog i nacionalnog sukoba pa\u017eljivo iscrtavaju rekonstrukcijom krize u tvornici. Pritom im, pored ostalih izvora, klju\u010dnu arhivsku gra\u0111u osigurava tvorni\u010dka \u0161tampa: Tjednik Borovo. Kako kriza sve vi\u0161e ugro\u017eava samu tvornicu i uvodi egzistencijalnu dramu u \u017eivote radnika tako se po\u010dinju kristalizirati klju\u010dni antagonizmi. Na samom po\u010detku, nacionalni antagonizmi uop\u0107e ne postoje ili su duboko u pozadini, prevladava projugoslavenska orijentacija. Neizvjesnost, koju obilje\u017eavaju smanjenje pla\u0107a i otkazi, prelama se preko dva osnovna antagonizma. Ishodi\u0161no nastaje tenzija izme\u0111u “\u010distih proletera” i radnika “zemlja\u0161a”. Proleteri \u017eive u gradu i pre\u017eivljavanje im ovisi isklju\u010divo o pla\u0107i, dok zemlja\u0161i \u017eive na selu i posjeduju ne\u0161to zemlje za obradu koja im pru\u017ea nekakvu razinu sigurnosti. Zbog toga proleteri tra\u017ee da oni imaju prednost pri odlukama o otkazima i ni\u017eim pla\u0107ama. Naime, njihova sudbina je puno neizvjesnija.<\/p>\n\n\n\n
Drugi antagonizam izme\u0111u radnika je onaj zasnovan na stupnju produktivnosti. Radnici koji rade u proizvodnji sebe smatraju “va\u017enijima” u odnosu na one koji rade u administraciji i birokraciji. Me\u0111utim, iako su ti antagonizmi itekako prisutni, prevladava solidarnost. Kao mo\u017eda klju\u010dnu epizodu, barem u smislu politi\u010dke simbolike, valja izdvojiti odlazak radnika, Srba i Hrvata, u Beograd, potanko opisan u knjizi. Oni, naime, shva\u0107aju da se njihovi problemi ne mogu rije\u0161iti u Vukovaru i tra\u017ee rje\u0161enje na dr\u017eavnoj razini, tretiraju\u0107i, dakle, i dalje tu dr\u017eavu kao svoju, bez obzira na nacionalnu pripadnost. No, u Beogradu ne dobivaju nikakav odgovor. Na \u0161to oni odgovaraju nasilnim upadom i zauzimanjem Skup\u0161tine. Simboli\u010dki rasplet puta u Beograd poslu\u017eio je kao najava raspleta cijele pri\u010de. U svojoj knjizi o raspadu Jugoslavije Branka Maga\u0161 tu najavu precizno ilustrira:<\/p>\n\n\n\n
“Nakon \u0161to su im pla\u0107e sni\u017eene za 30 posto u sklopu mjera \u0161tednje Federalne vlade, 2000 radnika Borova pojavilo se u Beogradu gdje su zahtijevali sastanak s predstavnicima vlade. Nakon \u0161to su ih 5-6 sati ostavili na u\u017easnoj vru\u0107ini kako bi \u2018omek\u0161ali\u2019 prije sastanka, njihova strpljivost na kraju se iscrpila, odgurnuli su \u010duvare i u\u0161li u prostore Skup\u0161tine \u2013 \u010din nezabilje\u017een u poslijeratnoj Evropi. Nakon \u0161to su u\u0161li u zgradu prva stvar na koju su naletjeli bile su nacionalne mitologije jugoslavenskih naroda, utjelovljene u kipovima opskurnog srednjovjekovnog slovenskog princa Kocelja, jednako tako opskurnog hrvatskog kralja Tomislava, ne\u0161to manje opskurnog (s obzirom na to da je \u017eivio nekoliko stolje\u0107a kasnije) srpskog cara Du\u0161ana i, naposljetku, Kara\u0111or\u0111a, vo\u0111e devetnaestostoljetnog srpskog ustanka protiv Turaka, mo\u017eda s najvi\u0161e zasluga uvr\u0161tenog u ovaj nacionalni Panteon. Ovi drevni nacionalni totemi podignuti su nakon Prvog svjetskog rata \u2013 njihove \u017eivu\u0107e ekvivalente, me\u0111utim, nije se nigdje moglo vidjeti.”<\/p>\n\n\n\n
Nakon povratka ku\u0107i i suo\u010denja s jo\u0161 te\u017eom situacijom na radnom mjestu, naletjeli su na “\u017eive” nacionalne mitologije. Te mitologije ipak nisu pale s neba, netko ih je morao organizirati. Naime, 1990. su odr\u017eani prvi vi\u0161estrana\u010dki izbori. Osim preuzimanja vlasti, nacionalne stranke su po\u010dele preuzimati \u0161trajkom iscrpljene tvornice, tj. sindikate, pogotovo u onim op\u0107inama u kojima nisu pobijedile. U knjizi se precizno predo\u010dava prodiranje nacionalnih podjela me\u0111u radni\u0161tvom u Borovu kroz intervenciju HDZ-a. To se nije doga\u0111alo samo u Borovu, postoje jasni obrasci i pozadinski plan iza takvih intervencija. One nisu bile isklju\u010diva inovacija HDZ-a, njima se slu\u017eila i Srpska demokratska stranka, a najvi\u0161e uspjeha je imala na najzna\u010dajnijem mjestu: tvornici TVIK u Kninu. Da zaokru\u017eimo jezgrovito: nakon \u0161to je politi\u010dki potencijal radni\u010dkih pobuna ishlapio, na scenu je stupila nacionalisti\u010dka politika.<\/p>\n\n\n\n
No, nije se radilo, kako se u knjizi kroz primjere obilato prikazuje, o jednostavnom, linearnom procesu koji nije mogao zavr\u0161iti nikako druk\u010dije. Ta povijest je puno kompleksnija i ova studija predstavlja tek jedan od (pionirskih) dijelova te slagalice. A klju\u010dni dio te slagalice jest razlog \u0161trajkova. Naime, kao \u0161to se zna, Jugoslavija je u osamdesetima prolazila kroz veliku ekonomsku krizu. I ne samo ona i ne samo zemlje socijalisti\u010dkog bloka, ve\u0107 i vode\u0107e kapitalisti\u010dke zemlje. Kako se u knjizi navodi i razbija uvrije\u017eeni mit, oskudica goriva i popularni par-nepar sistem nisu bili isklju\u010divo jugoslavensko obilje\u017eje. \u0160tovi\u0161e, par-nepar je izmi\u0161ljen u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Tako\u0111er, u Ujedinjenom Kraljevstvu i Nizozemskoj bile su prisutne nesta\u0161ice elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n
Ovi primjeri su tu da poka\u017eu da kriza u Jugoslaviji nije bila ona \u010disto socijalisti\u010dke privrede. Jugoslavija je bila itekako integrirana u me\u0111unarodno tr\u017ei\u0161te i u prili\u010dnoj mjeri ekonomiju prilago\u0111avala kapitalisti\u010dkim zakonitostima. Odgovor vlasti na krizu, pod paskom MMF-a, bio je upravo u daljnjem zao\u0161travanju kapitalisti\u010dkih pravila igre. Sve promjene zakona u osamdesetima su i\u0161le u tom smjeru, a ono \u0161to je zapravo bilo na repertoaru su danas svima poznate mjere \u0161tednje. Radni\u010dki \u0161trajkovi su bili usmjereni upravo protiv tih politika, a ishodi\u0161no su bili potpuno neoptere\u0107eni me\u0111unacionalnim tenzijama. I upravo u tome se nalazi onaj kontinuitet kojeg nju\u0161i desnica. Tranzicija u kapitalizam se dogodila puno prije 1991. godine. <\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to smo ve\u0107 napomenuli, knjiga o Borovu je nezaobilazno \u0161tivo i svatko bi ju trebao pro\u010ditati. Osim trezvenijeg pristupa nedavnoj pro\u0161losti ona implicitno nudi i trezveniji pristup suvremenoj politici. Ljevica u Hrvatskoj \u010desto upada u zamku usporedbe Jugoslavije s dana\u0161njom Hrvatskom i isti\u010de velike prednosti prija\u0161njeg sustava. Iako se suvremena ljevica nipo\u0161to ne smije odre\u0107i jugoslavenskog eksperimenta, ona treba (pri)znati da je taj eksperiment na kraju propao. I da za to nisu krivi samo tajkuni i nacionalisti, ve\u0107 da su Jugoslaviju prije svega uni\u0161tila unutarnja proturje\u010dja. Razumijevanja tih proturje\u010dja i proma\u0161enih jugoslavenskih politika zalog su svakog budu\u0107eg socijalisti\u010dkog projekta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U historiografiji i javnom prostoru monopol nad obja\u0161njenjem raspada Jugoslavije dr\u017ei desnica. Istra\u017eiva\u010dka studija o zbivanjima u tvornici Borovo od 1987. do 1991. predstavlja ozbiljno naru\u0161avanje tog monopola. Slu\u017ebena povijest i prevladavaju\u0107i javni stav su neumoljivi: raspad Jugoslavije i osamostaljenje Hrvatske obilje\u017eila je \u010dista i jasna cezura. Hrvati su stolje\u0107ima, a u jugoslavenskoj epizodi desetlje\u0107ima, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":30136,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[85,144],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-30127","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-radnicki-pokret","tag-revizionizam","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30127","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30127"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30127\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30163,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30127\/revisions\/30163"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30136"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30127"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30127"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30127"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30127"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30127"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30127"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30127"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}