{"id":3010,"date":"2014-10-30T07:30:04","date_gmt":"2014-10-30T06:30:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3010"},"modified":"2021-02-25T11:06:00","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:00","slug":"odlagaliste-drisla-neodgovorna-politika-na-stetu-javnog-zdravlja-i-okolisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3010","title":{"rendered":"Odlagali\u0161te Drisla: neodgovorna politika na \u0161tetu zdravlja i okoli\u0161a"},"content":{"rendered":"

Planovi modernizacije odlagali\u0161ta otpada Drisla blizu Skoplja otvorili su pitanja<\/strong>\u00a0o<\/strong>\u00a0javnom i privatnom interesu u odlaganju otpada u\u00a0Makedoniji<\/strong>. Osim nezakonitosti prilikom provedbe natje\u010daja za koncesiju odlagali\u0161ta, kao problem se javlja i pitanje povezanosti rasta konzumerizma s pove\u0107anjem koli\u010dine otpada, ali i u\u010dinkovitosti javno-privatnih partnerstva, te u kona\u010dnici, dru\u0161tveno najodgovornijeg na\u010dina gospodarenja otpadom.<\/strong><\/p>\n

Briga za zdrav okoli\u0161 zajedni\u010dka je du\u017enost svih \u010dlanova nekog dru\u0161tva. Podizanje svijesti gra\u0111ana o potrebi stvaranja manje otpada u situaciji sve ve\u0107eg utjecaja konzumerizma predstavlja nu\u017enu komponentu nastojanja da se smanji proizvodnja otpada u mnogim zemljama Balkana, uklju\u010duju\u0107i Makedoniju. Naro\u010dito ako u obzir uzmemo da je za razgradnju otpada na odlagali\u0161tima potrebno vi\u0161e od jednog stolje\u0107a. Ovaj je problem u Makedoniji prisutan od njene neovisnosti, no gospodarenje otpadom tek je odnedavno prepoznato kao va\u017ean politi\u010dki i ekolo\u0161ki problem s \u010dijim se negativnim u\u010dincima po okoli\u0161, ali i po dru\u0161tvo u cjelini, tek treba suo\u010diti.<\/p>\n

Za\u0161tita okoli\u0161a i gospodarenje otpadom su danas u Makedoniji na vrlo niskoj razini, ako ne i ispod svih standarda, a stvaranju lo\u0161eg ugleda Makedonije kao zemlje koja ima problema sa sme\u0107em doprinosi i manjak svijesti o problemima koji nastaju kao posljedica lo\u0161eg gospodarenja otpadom. Ranije nedostatno ulaganje vlasti u ljudske i financijske resurse u podru\u010dju gospodarenja otpadom poku\u0161alo se kompenzirati zaka\u0161njelim usvajanjem europskih i svjetskih standarda, \u0161to je rezultiralo primjenom disfunkcionalnih mehanizama u reguliranju ovog problema i pritom dovelo do brojnih negativnih posljedica po okoli\u0161 i zdravlje ljudi.<\/p>\n

Ilegalna odlagali\u0161ta<\/strong><\/p>\n

Stanovnici Makedonije godi\u0161nje proizvedu vi\u0161e od 650.000 tona otpada, od \u010dega ve\u0107ina zavr\u0161ava u jednom od komunalnih odlagali\u0161ta. No jo\u0161 uvijek prili\u010dno velik udio od otprilike 150.000 do 200.000 tona zavr\u0161ava u ilegalnim odlagali\u0161tima. O tom se dijelu otpada i njegovim kategorijama ne vodi slu\u017ebena evidencija niti provodi pravilna inspekcija, \u0161to predstavlja opasnost ne samo za biljne i \u017eivotinjske vrste, nego i za zdravlje stanovni\u0161tva u neposrednoj blizini. S obzirom na status kandidatkinje za \u010dlanstvo u Europskoj uniji od 2005., Makedonija ima obavezu prilagoditi svoje zakonodavstvo po pitanju otpada europskom. U tu je svrhu usvojen je i novi Zakon o gospodarenju otpadom koji se odnosi na opasni i drugi otpad. Iako se to smatra korakom u pravom smjeru, ostaje \u010dinjenica da se makedonski gradovi, pogotovo oni ve\u0107i, jo\u0161 uvijek utapaju u sme\u0107u \u0161to ukazuje na nepostojanje konzistentne politike komunalnog otpada. Kao dio rje\u0161enja ovog problema predlo\u017eena je izrada projekta recikliranja otpada kao dru\u0161tveno po\u017eeljnog cilja.<\/p>\n

Vlada je 2008. godine donijela Nacionalnu strategiju gospodarenja otpadom i Nacionalni plan gospodarenja otpadom. Ti dokumenti sadr\u017ee i odre\u0111uju glavne politike za razdoblje 2008.-2020., a dio ove nacionalne strategije je i sanacija Drisle, najve\u0107eg odlagali\u0161ta otpada u Makedoniji koje se nalazi u blizini glavnog grada Skoplja. Ono je sada poznatije kao veliki izvor one\u010di\u0161\u0107enja obli\u017enjih rijeka i podzemnih voda te kao mjesto stanovanja i rada siroma\u0161nih i besku\u0107nika (uglavnom Roma) nego kao odlagali\u0161te. Ipak, Drisla je jo\u0161 uvijek jedino odlagali\u0161te koje ima kapacitet i tehni\u010dke mogu\u0107nosti da proizvodi energiju, sirovine i gorivo iz otpada te na taj na\u010din smanji koli\u010dinu komunalnog, medicinskog i kemijskog otpada koji se tamo odla\u017ee.<\/p>\n

Javno-privatna partnerstva<\/strong><\/p>\n

Premda je u pogledu pravne regulacije gospodarenja otpadom ostvaren skroman napredak, jo\u0161 je uvijek prisutna velika koli\u010dina neizvjesnosti pri njegovoj provedbi \u2013 \u0161to je klju\u010dni uvjet uspjeha strategije. Smatra se da su javno-privatna partnerstva najbolji na\u010din za uspostavu postrojenja za gospodarenje otpadom i njegovo zbrinjavanje. Njihov je glavni deklarirani cilj modernizacija i opremanje odlagali\u0161ta najnovijom infrastrukturom i pretvaranje odlagali\u0161ta u moderna postrojenja za recikla\u017eu. Ipak, na temelju primjera iz drugih zemalja, mo\u017eemo zaklju\u010diti da takva partnerstva zapravo doprinose manjem utjecaja dr\u017eave u dono\u0161enju odluka o tom osjetljivom problemu dok se klju\u010dne javne usluge prepu\u0161taju privatnom sektoru. Takvi dogovori dr\u017eave s privatnim sektorom zapravo podsje\u0107aju na \u201cpartnerstvo\u201d konja sa svojim jaha\u010dem.<\/p>\n

Tako je odlagali\u0161te Drisla, koje je do sije\u010dnja 2013. godine djelovalo kao javno poduze\u0107e, pretvoreno u dru\u0161tvo s ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u \u0161to je Skoplju omogu\u0107ilo da sklopi javno-privatno partnerstvo sa stranim investitorom. Nakon raspisivanja me\u0111unarodnog natje\u010daja Grad Skoplje je s odu\u0161evljenjem objavio da je prona\u0161ao partnera (talijansku tvrtku FCL Ambiente) za kojeg vjeruje da je pravi izbor koji \u0107e Drislu pretvoriti u moderno odlagali\u0161te. No ovu je odluku Grada pravno osporila njema\u010dka tvrtka Scholz AG (jedan od ukupno tri ponu\u0111a\u010da, koji je na natje\u010daju postigao drugo mjesto) tvrde\u0107i da FCL Ambiente nema dovoljno iskustva potrebnog za upravljanje odlagali\u0161tem. Upravni sud je uva\u017eio pritu\u017ebu njema\u010dke tvrtke i prvostupanjski presudio da sklapanje ugovora o koncesiji s talijanskim konzorcijem nije provedeno u skladu s zakonima, \u0161to je kasnije potvr\u0111eno<\/a> na vi\u0161oj sudskoj instanci.<\/p>\n

Na stranu tvrtke Scholz AG stala je njema\u010dka ambasada u Skoplju, koje je u priop\u0107enju upozorila<\/a> da takva odluka Grada mo\u017ee negativno utjecati na planove\u00a0njema\u010dkih tvrtki vezane uz potencijalne budu\u0107e\u00a0investicije\u00a0u zemlji. Organizacija za borbu protiv korupcije \u201cTransparentnost Makedonija\u201d tako\u0111er je izrazila sumnju<\/a> u to da je odluka Grada u najboljem interesu njegovih gra\u0111ana. Naposljetku je postupak dodjele koncesije poni\u0161ten i Grad je bio prisiljen ponoviti natje\u010daj. No na tom je ponovljenom natje\u010daju koncesija ponovno dodijeljena talijanskoj tvrtki. Reakcija Scholz AG-a se jo\u0161 \u010deka. Vi\u0161emilijunski ugovor izme\u0111u Grada i FCL Ambientea\u00a0te\u017eak je oko 74 milijuna eura, a taj se novac u idu\u0107ih \u010detiri do pet godina treba ulo\u017eiti u projekt u kojem \u0107e FCL Ambiente posjedovati 80% odlagali\u0161ta, pri \u010demu \u0107e Grad dobivati 20% godi\u0161njeg profita od objekta, u skladu s udjelom u modernizaciji Drisle.<\/p>\n

Zdravlje ispred profita<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, bez obzira na kona\u010dni ishod, vi\u0161e je nego jasno da smo ve\u0107 izgubili puno vremena. Da nije bilo potrebe za uklju\u010divanjem pravosudnih tijela i da je Grad obavio svoj posao u skladu sa zakonom u rje\u0161avanju ovog vrlo osjetljivog pitanja za gra\u0111ane Skoplja i obli\u017enjih naselja, vjerojatno bismo ve\u0107 svjedo\u010dili nekim pozitivnim promjenama, iako mo\u017eda samo djelomi\u010dnih.<\/p>\n

S obzirom na hitnost problema zbrinjavanja otpada i sumnje u pravilno postupanje vlasti, pokret Solidarnost je pokrenuo stvaranje \u0161ireg bloka koji se sastoji od stru\u010dnjaka, nevladinih organizacija i ljevi\u010darskih grupa. Ideja iza takvog saveza je poticanje ve\u0107e participacije lokalnog stanovni\u0161tva u suo\u010davanju s ovim i drugim problemima. Demokratizacija pitanja otpada nudi se kao najbolji mehanizam osobito s obzirom da rje\u0161enja kao \u0161to su recikliranje i drugi modeli odr\u017eivosti zapravo zahtijevaju sudjelovanje lokalnih zajednica. Tako\u0111er, aktivno sudjelovanje stanovni\u0161tva koje najvi\u0161e osje\u0107a problem\u00a0u pravilu je uspje\u0161nije od programa nametnutih odozgo koje su osmislili birokrati koji malo ili nimalo ne sudjeluju u zajednici, osobito stoga \u0161to se tako zdravlje stanovni\u0161tva i za\u0161tita prirodnih resursa postavlja ispred profita privatnih kompanija. A to je zahtjev koji dr\u017eave u eri neoliberalizma rijetko ispunjavaju.<\/p>\n

S engleskog preveo Damjan Raja\u010di\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Briga za zdrav okoli\u0161 zajedni\u010dka je du\u017enost svih \u010dlanova nekog dru\u0161tva. Podizanje svijesti gra\u0111ana o potrebi stvaranja manje…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3116,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[125,182],"theme":[457,455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[82],"class_list":["post-3010","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-investicije","tag-okolis","theme-klima","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3010","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3010"}],"version-history":[{"count":27,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3010\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36813,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3010\/revisions\/36813"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3010"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3010"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3010"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3010"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3010"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3010"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3010"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}