Bauk “la\u017enih” bolovanja koje izdaju korumpirani lije\u010dnici progoni bugarski establi\u0161ment i kamuflira sukobe oko niskih pla\u0107a u Bugarskoj. <\/p>\n\n\n\n
Pla\u0107e i stope produktivnosti u Bugarskoj su me\u0111u najni\u017eima u Europi dok su, o\u010dekivano, stope emigracije me\u0111u najvi\u0161ima. Radnici i poslodavci sla\u017eu se oko toga i oko malo \u010dega drugoga. Od pristupanja Europskoj uniji 2007. koje je Bugarskoj dalo pristup zajedni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu, potra\u017enja za radnicima je porasla i manjak radne snage u nekim granama gospodarstva po\u010deo je predstavljati probleme. Radnici i poslodavci podijeljeni su po pitanju uzroka manjka radne snage, kao i po pitanju rje\u0161enja \u2013 bugarski krupni kapital i politi\u010dari krive lijene radnike koji navodno zloupotrebljavaju zakone o bolovanju kako bi izbjegli rad i odmarali se <\/a>ili radili drugdje, umjesto da se obave\u017eu jednom poslodavcu. Perspektiva radnika je da nepodno\u0161ljivo niske pla\u0107e i nesigurni uvjeti rada \u010dine odlazak u Njema\u010dku puno privla\u010dnijim i prakti\u010dnijim za mnoge od njih, umjesto da poku\u0161avaju spajati kraj s krajem u svojoj zemlji.<\/p>\n\n\n\n Bugarska vlada i poslodavci smislili su \u201einovativne\u201c na\u010dine da adresiraju navodni manjak radnika. Neki su poduzetnici poku\u0161ali potaknuti natalitet pru\u017eanjem besplatne usluge kr\u0161tenja za novoro\u0111en\u010dad, s poznatim osobama u ulozi kuma i kumova. Vlada, najve\u0107i savez sindikata CITUB i poslodavci predlo\u017eili su uvoz pola milijuna radnika iz inozemstva koji bi prihvatili nisko pla\u0107ene poslove. Udru\u017eenje industrijskog kapitala u Bugarskoj (BICA) okrivilo je medije za stvaranje turobne slike bugarskog gospodarstva koja obeshrabruje bugarske emigrante od povratka u vlastitu dr\u017eavu. Drugim rije\u010dima, legitimne brige o stanju gospodarstva odba\u010dene su kao rezultat dezinformiranosti i nazadnosti. <\/p>\n\n\n\n Ovi neuspje\u0161ni poku\u0161aji da se rije\u0161i problem manjka radne snage \u010desti su predmet ismijavanja. Jedan od glavnih razloga emigracije iz Bugarske su niske pla\u0107e i mirovine. Emigracija, zajedno s vrlo niskim pla\u0107ama i sve starijim stanovni\u0161tvom dovele su do manjka sredstava u Dr\u017eavnom institutu za socijalno osiguranje (NSSI) u koji se upla\u0107uju doprinosi za mirovinsko i socijalno osiguranje. NSSI ne mo\u017ee izdr\u017eati sve ve\u0107i broj<\/a> dugotrajnih bolovanja, zbog \u010dega se 33%<\/a> naknada za bolovanja financira iz poreza. <\/p>\n\n\n\n BICA<\/a> i Udru\u017eenje poslodavaca i industrijalaca (KRIB) godinama poku\u0161avaju smanjiti davanja poslodavaca za bolovanja. U rujnu je ministar rada i socijalne politike odbacio<\/a> prijedlog poduze\u0107a da radnicima za prva tri dana bolovanja uskrate pla\u0107u, kao “ekstreman i dru\u0161tveno neprihvatljiv”. Me\u0111utim, samo dva mjeseca kasnije vlada je objavila da \u0107e radnici na prvom danu bolovanja biti o svom tro\u0161ku, odnosno, ne\u0107e ga pla\u0107ati ni poslodavci ni NSSI. Vlada je od toga odustala<\/a> nakon \u0161to su sindikati prigovorili toj ideji i predlo\u017eili da umjesto za tri dana, poslodavci pla\u0107aju za prvih pet dana bolovanja. Udru\u017eenja poslodavaca na to su se uvrijedila i napustila Vije\u0107e za tripartitnu suradnju. <\/p>\n\n\n\n Sve ve\u0107e nejednakosti u prihodima pridonose manjku radnika i manjku sredstava u fondovima svih vrsta socijalnog osiguranja. Jo\u0161 2015. u strategiji<\/a> Ministarstva rada i socijalne politike predlo\u017eeno je da se problem sve manjih sredstava u fondovima<\/a> za socijalno osiguranje rije\u0161i tako da se obespravi ono malo radnika koji jo\u0161 nisu emigrirali. Strategija je naumila ograni\u010diti mogu\u0107nosti za prijevremeno umirovljenje, a Ministarstvo povisiti dob za odlazak u mirovinu na 65 do 2037. godine. <\/p>\n\n\n\n Doprinosi za socijalno osiguranje upla\u0107uju se u NSSI svakog mjeseca, u iznosu od samo 3.5% udjela u pla\u0107i zaposlenika i podijeljeni su izme\u0111u poslodavca i zaposlenika. Ovo osiguranje ne pokriva usluge zdravstvene skrbi \u2013 one su pokrivene Nacionalnim fondom za zdravstveno osiguranje kojem radnici upla\u0107uju fiksni iznos svakog mjeseca. Od 2010. poslodavci pla\u0107aju 70% dnevne zarade za prva tri dana bolovanja (umjesto dotada\u0161njih 90% za prvi dan bolovanja). Me\u0111utim, porezi i uplate za socijalno osiguranje oduzeti su od tog iznosa, tako da radnici dobivaju neto iznos manji od 70% njihove uobi\u010dajene pla\u0107e. NSSI ispla\u0107uje 80% uobi\u010dajene dnevne zarade zaposlenika. <\/p>\n\n\n\n Udru\u017eenja poslodavaca poku\u0161avaju raspravu o naknadama za bolovanja staviti na dnevni red od 2015<\/a>. Niz desnih vlada i manjak sredstava u NSSI-ju poslodavcima su pripremili povoljno tlo za forsiranje mjera koje bi radnicima uskratile njihova prava. 2016. NSSI je objavio<\/a> da je broj ljudi koji uzimaju bolovanje u posljednjih pet godina sko\u010dio za 12% (ili druga\u010dije izra\u017eeno, za 100 milijuna leva, \u0161to je oko 50 milijuna eura). BICA je odmah preuzela ove podatke kako bi opravdali svoje prijedloge da prva dva, tri ili \u010detiri dana bolovanja ne bi trebala biti pla\u0107ena. NSSI je 2017. predlo\u017eio<\/a> da poslodavci plate 20% manje za prva tri dana bolovanja, dakle 50% dnevne pla\u0107e, no nakon prigovora sindikata prijedlog je odba\u010den. Bauk “la\u017enih” bolovanja i naknada za invalidnost koje izdaju korumpirani lije\u010dnici progonio je establi\u0161ment i kamuflirao sukobe oko niskih pla\u0107a u Bugarskoj. To je navelo neke kapitaliste da proka\u017eu<\/a> sustav blagostanja uop\u0107e kao “korumpiran i dotrajao”. <\/p>\n\n\n\n Poslodavci i politi\u010dari tvrde da sezonalni radnici u poljoprivredi zloupotrebljavaju mogu\u0107nost bolovanja. Ovog ljeta udru\u017eenja poslodavaca ponovno su se digla na stra\u017enje noge, potaknuta optu\u017ebama premijera protiv doktora da izdaju “la\u017ena bolovanja” kako bi mogli izdavati dozvole za sezonski rad. Tvrdili su da radnici uzimaju bolovanja umjesto godi\u0161njih odmora kako bi produ\u017eili vrijeme odmora oko dr\u017eavnih praznika. Na sastanku poslodavaca s dr\u017eavnim tu\u017eiteljem i njegovim zamjenikom raspravljalo se o “najve\u0107oj kra\u0111i u dr\u017eavi” \u2013 zloupotrebama bolovanja. <\/p>\n\n\n\n Trebali bismo raspravljati o niskim pla\u0107ama umjesto o tome bi li poslodavci trebali financirati jedan, dva ili tri dana bolovanja, ili o tome jesu li bolovanja zlo\u010dini koji truju Bugarsku. Otvaranje la\u017enih bolovanja je zeznuto \u2013 lije\u010dnici mogu biti sankcionirani, a ponekad su pod pritiskom vlasnika poduze\u0107a da uop\u0107e ne izdaju bolovanja njihovim radnicima. La\u017ena bolovanja lako se mogu otkriti \u2013 \u0161to je zabrinjavaju\u0107e, poslodavci imaju pravo provjeravati prate li njihovi zaposlenici upute koje su dobili od svojih lije\u010dnika, a NSSI ima pristup informacijama o putovanjima u inozemstvo. <\/p>\n\n\n\n Drskost vlade i organizacija poslodavaca kamuflirana je kao manifestacija savjesti politi\u010dara. Desni\u010darski potpredsjednik vlade iz 2018. i biznismen Valeri Simeonov<\/a> oklijevao je s davanjem podr\u0161ke zahtjevima da se pove\u0107a mjese\u010dno ograni\u010denje doprinosa za socijalno osiguranje na 3000 leva (1535 eura) s obrazlo\u017eenjem da bi tako razo\u010darao one koji su ga izabrali kako se porezi ne bi pove\u0107ali. Namjerno brkanje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje retori\u010dki je alat za ulizivanje krupnom kapitalu i ljudima s vi\u0161im prihodima. <\/p>\n\n\n\n Poslodavci se \u017eale na niske stope produktivnosti za koje krive radnike i njihove ismijavane<\/a> zatjeve za “europskom pla\u0107om”. Desni\u010darski potpredsjednik vlade Krasimir Karaka\u010danov dodao je ulje na vatru tvrde\u0107i da su radnici u Bugarskoj i Albaniji lijeni i ne zaslu\u017euju “njema\u010dku<\/a>\u201c pla\u0107u. Prema establi\u0161mentu, ne samo da radnici u Bugarskoj rade manje od radnika u Zapadnoj Europi, ve\u0107 su i lopovi<\/a> koji imaju smjelosti praviti se bolesnima kako bi dobili \u201enepotrebne\u201c odmore. Jedan njema\u010dki poslodavac u Goce Del\u010devu hvalisao<\/a> se kako je organizirao \u017edrijeb za zaposlenike \u2013 ukoliko zaposlenici uop\u0107e nisu koristili bolovanje, imali su sjajnu priliku osvojiti 100 leva (50 eura). Me\u0111utim, poduzetnik se neugodno iznenadio kada je shvatio da to nije dovoljna motivacija radnicima da se prestanu “praviti da su bolesni”, pa je odustao od ideje. <\/p>\n\n\n\n Ne radi se naprosto o tome da poslodavci svjesno la\u017eu o la\u017enim bolovanjima. Oni ne razumiju posljedice koje te\u017eak rad ima na fizi\u010dko i mentalno zdravlje. A sami radnici dr\u017ee da bi odlazak na posao dok su bolesni trebao biti zabranjen. Upravo ta nepomirljivost perspektiva djelomi\u010dno hrani imaginarije politi\u010dara i poslodavaca o rasko\u0161nim \u017eivotima koje radnici \u017eive. Konsenzus vlade i poslodavaca po pitanju dijagnoze i lijeka nagnao je sindikate da pretpostave da se odr\u017eavaju zakulisni pregovori koji tripartitno vije\u0107e \u010dine besmislenim. No problem nije u manjku transparentnosti, ve\u0107 u politi\u010dkom kontekstu u kojemu se radni\u010dka prava do\u017eivljavaju kao privilegije za razma\u017eene ljen\u010dine, dok blagostanje kapitala nitko ne dovodi u pitanje. Politike poput rezova naknada za bolovanja slijede iz takvih pretpostavki o tome tko stvara vrijednost i bogatstvo. O tim pretpostavkama ne moraju se odr\u017eavati tajni sastanci izme\u0111u ministara i kapitalista. Dok krupni kapital ima neograni\u010den pristup medijima i mo\u0107 da utje\u010de na kreatore politika, radnici imaju malo takvih mogu\u0107nosti. <\/p>\n\n\n\n Unato\u010d tome \u0161to je ministar naposljetku obavezao da ne\u0107e uskratiti pla\u0107eno bolovanje radnicima, prosvjed<\/a> sindikata Podkrepa “Bolesni radnici nisu kriminalci” odr\u017ean je 27. studenog sa ciljem da se pobiju ideje o tome da su radnici lijeni prevaranti. Uz zahtjev da poslodavci plate prvih pet dana bolovanja, sindikat je imao i druge zahtjeve, poput povi\u0161ice za rad no\u0107u i prestanka oporezivanja minimalnih pla\u0107a. Sindikalisti<\/a> su poku\u0161aj da im se oduzme pravo na pla\u0107eno bolovanje vidjeli kao “sprdnju s bugarskim narodom”. <\/p>\n\n\n\nKapitalisti protiv sustava blagostanja<\/h2>\n\n\n\n
Radni\u010dka prava nisu privilegiji<\/h2>\n\n\n\n