{"id":30061,"date":"2019-11-29T13:45:05","date_gmt":"2019-11-29T12:45:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30061"},"modified":"2019-12-02T11:49:26","modified_gmt":"2019-12-02T10:49:26","slug":"proglasena-klimatska-uzbuna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30061","title":{"rendered":"Progla\u0161ena klimatska uzbuna"},"content":{"rendered":"\n

Europski parlament napokon je u \u010detvrtak (28. novembra) proglasio izvanrednu klimatsku situaciju izglasav\u0161i rezoluciju<\/a> kojom se progla\u0161ava “Klimatska uzbuna u Europi”. Rezolucija je pro\u0161la s velikom ve\u0107inom od 429 glasova za, 225 protiv i 19 suzdr\u017eanih. <\/p>\n\n\n\n

Radi se o velikom uspjehu, \u010dak i ako razne, uglavnom ljevi\u010darske i zelene parlamentarne struje, imaju prigovore na tekst, i s obzirom na to da se jo\u0161 pro\u0161loga tjedna na stolu nalazilo \u010dak pet razli\u010ditih prijedloga Rezolucije o klimatskoj uzbuni. Izglasanu varijantu predlo\u017eile su centristi\u010dke struje (Centrist Renew Europe<\/em> \u2013 nova grupacija u Europskom parlament koja se sastoji od centristi\u010dkih ALDE-a i EDP-a), dok su u po\u010detku rasprave Zeleni i ljevica bili protiv, smatraju\u0107i rezoluciju premekanom, odnosno nedovoljno dobrom. Zeleni su smatrali da se cilj smanjenja emisija mora podignuti na 65 posto do 2030. godine, dok su iz GUE oti\u0161li jo\u0161 korak dalje i predlo\u017eili redukcije od \u010dak 70 posto do iste godine. <\/p>\n\n\n\n

Treba napomenuti da je i aktualni prijedlog nove, sada i potvr\u0111ene predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen smanjenje emisija od 50 do 55 posto do 2030. puno vi\u0161e od 30 posto oko \u010dega su se u parlamentu sva\u0111ali jo\u0161 pro\u0161le godine. \u010cinjenica da je samo godinu dana kasnije izglasana klimatska uzbuna, predstavlja pomak u \u017eeljenom smjeru. GUE\/NGL postavili su svoj zahtjev radikalno kako bi podignuli ljestvicu o\u010dekivanja ali i recepcijski horizont toga \u0161to mo\u017eemo i \u0161to smo spremni poduzeti za spas planete. U tom kontekstu, ideja rezolucije je da stvori \u0161to ve\u0107i pritisak na Europsku komisiju i obve\u017ee je na adekvatno postupanje i provo\u0111enje Green New Deala. <\/p>\n\n\n\n

Diskurs o klimatskoj “hi\u0107i”<\/h2>\n\n\n\n

Ipak, daleko od toga da sve te\u010de glatko. Na primjer, prigovor Europskih pu\u010dana iz redova njema\u010dkih zastupnika glasio je da je poruka “klimatske uzbune” predepresivna i da u njema\u010dkom jeziku ima izrazito negativne konotacije potpuno izgubljene nade. Stoga su Nijemci tra\u017eili da se umjesto “uzbune” izglasa “hitnost”. No, ovo vi\u0161e nije 2015. godina i \u010dini se da su politi\u010dari izgubili privilegiju da manipuliraju klimatskim diskursom ne bi li i dalje mogli nastaviti voditi politiku Laissez-faire<\/em>. Na nepromijenjenim pozicijama i dalje vjerno stoji njema\u010dka kancelarka Angela Merkel, koja je i sama pomalo izgubila legitimitet klimatske predvodnice, etikete kojom se Njema\u010dka sama krstila, koriste\u0107i dodu\u0161e za to zna\u010denje eufemizam Europske unije. No, taj diskurs EU kao predvodnice klimatske sanacije ove je godine kona\u010dno razotkriven u punoj svojoj la\u017enosti. Sukob Komisije i naftnih kompanija iz zemalja europske jezgre oko plinovoda Sjeverni tok 2 razotkrio je jasno na \u010dijoj strani stoji Njema\u010dka. <\/p>\n\n\n\n

Tom je sporotinjaju\u0107em sukobu novi udarac zadan prije nekoliko tjedana kada je Europska investicijska banka postala klimatskom bankom i kada je “fejz-autala” sve plinske programe. Njema\u010dka smatra da je to lo\u0161e za ekonomiju jer je plin manje \u0161tetan od ugljena i nu\u017ean je za odr\u017eavanje velikih industrijskih postrojenja. Iz ovoga bi se mogla \u010dak stvoriti i iluzija da se Njema\u010dka brine za zemlje kojima cijela industrija po\u010diva na ugljenu, tipa Poljska. No ba\u0161 po tome do koje je mjere Njema\u010dka pokazala da je spremna jo\u0161 jednom pregaziti Poljsku, vidi se da su njihovi prioriteti jedino i isklju\u010divo na daljnjoj vlastitoj ekonomskoj ekspanziji, bez obzira na posljedice. Ipak, situacija je toliko opasna i polariziraju\u0107a da ni njema\u010dki glas nije vi\u0161e toliko gromoglasan u EU koliko je nekada bio. Upravo dok je nekada najbli\u017ea suradnica njema\u010dke kancelarke, Ursula von der Leyen u svom inauguracijskom govoru pove\u0107avala europske klimatske ciljeve, Angela Merkel, dr\u017eala je govor u kojem kritizira novu politiku Europske klimatske banke. I kritizira je iz njema\u010dke perspektive s razlogom: sve njema\u010dke plinske investicije mogle bi se zaista jako brzo pretvoriti u ogromne gubitke, jer su \u0161anse poprili\u010dne da \u0107e odlukom EIB-a da postane EKB zapo\u010deti proces silazne spirale “zaklju\u010danih” plinskih investicija. Radi se o gubicima koji \u0107e nastati prestankom ulaganja u fosilne industrije. Njema\u010dka se s razlogom boji.<\/p>\n\n\n\n

Kina je globalni predvodnik u sanaciji klime<\/h2>\n\n\n\n

Otprilike u isto vrijeme dogodile su se jo\u0161 dvije va\u017ene stvari: statistike su jasno pokazale da EU nije nikakva predvodnica sanacije klime, ve\u0107 je to Kina. Ona “komunisti\u010dka” zemlja koja je zahvaljuju\u0107i kontroli nad svim sredstvima za proizvodnju jednostavno pogasila svoje elektrane na ugljen nakon \u0161to je shvatila pune razmjere tih posljedica. A kad se klimatske posljedice prevedu u kulturolo\u0161ke obrasce do te mjere da djeca u Kini nikada u \u017eivotu nisu vidjela plavo ili zvjezdano nebo, ekstremnost tamo\u0161njih klimatskih uvjeta postaje jasna. Kina je danas tako\u0111er predvodnica u izgradnji solarnih panela, dok je EU dugi niz godina spre\u010davala rast tog sektora, a opet s ciljem podupiranja najve\u0107ih njema\u010dkih proizvo\u0111a\u010da. I za to je trebala paneuropska pobuna, no opet, radi se o jo\u0161 jednoj jako jako sporoj promjeni.<\/p>\n\n\n\n

Uza sve to, treba jo\u0161 napomenuti da \u0107e ovo pitanje biti jedno od udarnih u hrvatskom predsjedanju Europskom unijom. A u Hrvatskoj, svijesti o svemu ovome nema ni za lijek. Ministar energetike i za\u0161tite okoli\u0161a Tomislav \u0106ori\u0107 mo\u017eda je na svojoj lokalnoj razini ostvarivao uspjehe u zelenim politikama, no ako \u0107emo njegov resor suditi prema poprili\u010dno sramotnom Integriranom klimatskom i energetskom planu kojeg je Hrvatska ranije ove godine poslala u Brisel i zauzvrat dobila \u0161amar, Njema\u010dka nema \u0161to da brine. <\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je toliko nedorasla poslu da sve i da ho\u0107e, ne mo\u017ee mnogo toga dobroga napraviti jer nije odradila sve pripremne korake nu\u017ene da se s ovako velikim izazovom i jo\u0161 ve\u0107om prilikom nosi na impresivan, dorastao i zreo na\u010din. Pogledajte samo odluku EIB-a. Mislite li da bi takvo ne\u0161to bilo mogu\u0107e pod HDZ-ovom vlasti u Hrvatskoj? ‘Ta, oni ni nemaju ni naznake ideje o monetarnoj politici zasnovanoj na klimatskim izazovima, a kamoli da je mogu osmisliti i provesti u djelo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europski parlament napokon je u \u010detvrtak (28. novembra) proglasio izvanrednu klimatsku situaciju izglasav\u0161i rezoluciju kojom se progla\u0161ava “Klimatska uzbuna u Europi”. Rezolucija je pro\u0161la s velikom ve\u0107inom od 429 glasova za, 225 protiv i 19 suzdr\u017eanih. Radi se o velikom uspjehu, \u010dak i ako razne, uglavnom ljevi\u010darske i zelene parlamentarne struje, imaju prigovore na tekst, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[199,357,432],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-30061","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-industrija","tag-klimatske-promjene","tag-politika","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30061","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30061"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30061\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30088,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30061\/revisions\/30088"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30061"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30061"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30061"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30061"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30061"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30061"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30061"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}