Taman u jeku predizborne kampanje \u0160kolska knjiga je objavila prera\u0111eni doktorat Miroslava \u0160kore pod naslovom “Glazba i autorsko pravo”. Bacili smo oko, ima sva\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Miroslav \u0160koro kao posljednji u nizu hermeneuti\u010dara pozdrava \u201cZa dom spremni\u201d<\/a>, Miroslav \u0160koro kao vinogradar i vinar<\/a>, Miroslav \u0160koro kao dezerter<\/a>, Miroslav \u0160koro kao neka vrsta parlamentarnog cenzora<\/a>, Miroslav \u0160koro kao \u010ditatelj<\/a>, Miroslav \u0160koro kao mu\u0161karac koji ne\u0161to zna o instituciji mije\u0161anog braka…<\/a> Ako ste se kojim slu\u010dajem zasitili nekih od ovih figura Miroslava \u0160kore situacijski aktivnih u teku\u0107oj predsjedni\u010dkoj kampanji (ali bez njega svejedno ne mo\u017eete), rje\u0161enje postoji i u redovnoj prodaji do rje\u0161enja se mo\u017ee do\u0107i po cijeni od 179 kuna. <\/p>\n\n\n\n Rje\u0161enje, naime, sti\u017ee u obliku figure Miroslava \u0160kore ovoga puta kadrirane granicama naratolo\u0161ke kategorije \u201cimplicitnog autora<\/a>\u201d, odnosno kao \u201cdrugo ja autora, maska ili persona koja biva rekonstruisana iz teksta; implicitna slika autora koja se stvara tekstom, za kojeg se podrazumeva do stoji iza scene i odgovoran je za ukupni oblik, vrednosti i kulturne norme kojih se pridr\u017eava\u201d. Logika izdava\u010dkog tajminga ne zahtijeva posebnu dubinu uvida, kao \u0161to ni ime izdava\u010da ne zahtijeva dublje razlaganje potencijalnih dodirnih ideolo\u0161kih to\u010daka dvaju strana u istom projektu \u2014 ostaje za po\u010detak samo zabilje\u017eiti da je na nedavno zavr\u0161enom zagreba\u010dkom Interliberu u izdanju \u0160kolske knjige predstavljena knjiga Miroslava \u0160kore \u201cGlazba i autorsko pravo\u201d<\/a>, prera\u0111ena verzija doktorata \u201cModeli upravljanja i raspodjele prihoda glazbene industrije u uvjetima digitalizacije\u201d obranjenog 2017. godine na osje\u010dkom Ekonomskom fakultetu. Izme\u0111u ostalog, \u0160koro u knjizi citira Simona Fritha<\/a> i Keitha Negusa<\/a> i Rolanda Barthesa, komentira tekst<\/a> Pitchforkova Marca Hogana o strmoglavom padu prihoda glazbene industrije u posljednjih dvadeset godina i pi\u0161e o punku i hip-hopu. <\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i\nda bi od strogo akademskog \u010ditanja \u0160korine knjige (ina\u010de, prema\nistim tim standardima, tehni\u010dki sasvim pristojne) jedino dosadnija\nbila moralizatorska interpretacija u kojoj se napisano stavlja u\nkorelaciju s onime \u0161to \u0160koro kao jedan od krupnijih aktera u\ndoma\u0107oj glazbenoj industriji jest ili jest bio, tekst se najvi\u0161e\nisplati prekopati iz \u0161ire perspektive dru\u0161tvene simptomatike,\nperspektive iz koje su sva o\u010dekivanja sasvim zgodno ispunjena. \u0160to\nse zapravo nudi?<\/p>\n\n\n\n Knjiga je podijeljena u tri dijela \u2014 u prvom, najzabavnijem, naslovljenom \u201cPovijesni pregled nastanka i razvoja glazbe\u201c, na \u010detrdesetak stranica dan je pregled glazbene povijesti od 3000 godine pr. Kr. do danas. U drugom dijelu (\u201cGlazbena industrija i dionici glazbene industrije\u201d) pokrivena je povijest glazbene industrije, odnosno njezina tehnolo\u0161ka povijest (vrlo korektno), od razvoja sredstava za proizvodnju do razvoja formata za pohranjivanje glazbe, opisane su pozicije svih uklju\u010denih i izlo\u017een kratki historijat re\u017eima monetizacije nematerijalnog vlasni\u0161tva (glazbenog djela). Tre\u0107i dio (\u201cUpravljanje i raspodjela prihoda glazbene industrije u uvjetima digitalizacije\u201d) je opis suvremenog stanja glazbene industrije i prognoza u formi prijedloga lokalne analiti\u010dke intervencije u skladu s materijalnim interesima \u201cglazbenih kreativaca\u201d. Op\u0107u dijagnozu na \u010dijem se temelju izlaganje odvija predstavlja teza prema kojoj je glazba kroz povijest prevalila put od usluge do proizvoda i natrag. <\/p>\n\n\n\n Ve\u0107\nspomenuti zabavni potencijal prvog dijela svoj izvor vjerojatno ima u\n\u010dinjenici da njegov predmet \u0160koro poznaje slabije od problema\nkojima se bavi u ostatku knjige. Nominalno proizvod elementarne\nhistorizacije tekst uglavnom funkcionira dok \u0160koro vrijedno\nkompilira i vrijednosno neutralno parafrazira pro\u010ditanu literaturu,\nodnosno dok se ne odlu\u010di za iskorak prema autorskom komentaru\npro\u010ditanog u kojem se potreba za kontekstualizacijom putem uporno\ngubi. U tom slu\u010daju mo\u017ee biti \u201czanimljivo\u201d da Waldo Selden\nPratt kinesku i hinduisti\u010dku glazbu opisuje kao \u201cpoluciviliziranu\u201c\niako je Prattova \u201cPovijest glazbe\u201d prvi puta objavljena 1907.\ngodine. Tako\u0111er mo\u017ee biti \u201czanimljivo\u201d da su u staroj Gr\u010dkoj\nza proizvodnju glazbe bili zadu\u017eeni robovi, iako je tijekom\npovijesti (barem do 19. stolje\u0107a) konzumacija glazbe bila\nprivilegija vladaju\u0107ih klasa. \u010citateljima s razvijenijim osje\u0107ajem\nza historiografski anakronizam pak mo\u017ee biti \u201czanimljiv\u201d i opis\nra\u0111anja glazbenog tiska u 18. stolje\u0107u u kojem kao radoznali\n\u010ditatelji sudjeluju i \u201c\u0161iroke mase\u201d.<\/p>\n\n\n\n Uglavnom, \u0160korina povijest glazbe doista jest povijest u onim dijelovima u kojima se pri\u010da pripovijeda referiranjem na \u201cBuku\u201d Jacquesa Attalija<\/a> (ina\u010de, u \u201cLiteraturi\u201d se ne mo\u017ee saznati da je knjiga prevedena i na srpski jezik, samo Oxford). U tim se trenucima dolazi do zdravih uvida da je, primjerice, premje\u0161tanje glazbe iz sustava patrona\u017ee u sustav tr\u017ei\u0161ta bila izravna posljedica politi\u010dke pobjede bur\u017eoazije nad aristokracijom ili da o popularnoj (pu\u010dkoj, sekularnoj glazbi) srednjeg vijeka ne mo\u017eemo znati gotovo ni\u0161ta jer se (za razliku od crkvene) nije ni na koji na\u010din bilje\u017eila. Ne\u0161to kasnije drugi primjer, naravno, ne predstavlja poseban analiti\u010dki problem u naricanju nad suvremenim statusom doma\u0107eg \u201cdijela narodne i tradicijske glazbe\u201d koji je posljedica procesa u kojem se \u201cindolentno i \u0161utke zaboravlja njezin utjecaj i doprinos u te\u0161kim godinama progonstava, okupacija i stvaranje hrvatske dr\u017eave ne samo u Domovinskom ratu nego tijekom cijelog razdoblja od stolje\u0107a sedmog\u201d. <\/p>\n\n\n\n Dva totalitarizma? Apsolutno. \u0160koro citira \u017ddanovljev govor<\/a> iz 1947. godine (zapravo, taj je odgovor odr\u017ean 1948. i ticao se \u0161lagvortski Muradelijeve opere \u201cVeliko prijateljstvo\u201c<\/a>) o pogubnosti formalizma (modernizma), kao, naravno, izraza \u201cbur\u017eoaske dekadencije\u201d i o potrebi za stvaranjem autenti\u010dno narodnog stila suvremene sovjetske glazbe neoptere\u0107enog elitisti\u010dkom gra\u0111anskom prtljagom. U odnos sli\u010dnosti postavljen je Fritz Stege<\/a>, jedan od istaknutijih glazbenih novinara Weimarske Republike i Tre\u0107eg Reicha, odnosno paragraf obrane gra\u0111anskog glazbenog kanona od najezde jazza kao \u201cdegenerirane\u201d glazbene forme. Ukratko, dokaz da su i \u201cnacisti\u010dki ideolozi … o glazbi mislili sli\u010dno.\u201d Drugi dio prvog dijela (\u201cVrste glazbe \u2014 glazbeni \u017eanrovi\u201d) zapravo je povijest dvadesetostoljetnog popa ispri\u010dana, uz ne\u0161to terminolo\u0161ke smu\u0161enosti, kroz zastarjele opise najva\u017enijih \u017eanrova uz asistenciju \u201cIlustrirane enciklopedije glazbe\u201d Paula du Noyera (ur.)<\/a>, kao i uz povremeno referiranje na rad svojevrsnog glazbenokriti\u010darskog redikula Piera Scaruffija<\/a>, \u0161to doista nije puno zahvalnija alternativa. <\/p>\n\n\n\n Nije\nstoga posebno \u010dudno \u0161to je ostatak analiti\u010dki suvisliji. Uostalom,\n situacija je sama po sebi dramati\u010dna pa je postavljanje scene za\nherojsku obranu (naplate) autorskog prava izvedeno s vi\u0161e truda,\npa\u017enje i osje\u0107aja za nijanse i detalje. Evo skice \u2014 po\u010detni\ntehno-optimizam interneta kao demokratski potencijalno zavodljive\nideje brzo je ispario jednom kada je digitalna distribucija postala\nklju\u010dnim faktorom u suvremenoj glazbenoj industriji. Glazba je u\nme\u0111uvremenu iz autorsko-diskografske perspektive jednostavno postala\npredostupna. U cijeloj su pri\u010di deblji kraj izvukli \u201cglazbeni\nkreativci\u201d, to jest \u201cdionici glazbene industrije koji se nalaze u\nnjezinom kreativnom sektoru\u201d. Nekim drugim jezikom ista stvar mogla\nbi se re\u0107i tako da su deblji kraj izvukli oni koji se nalaze u polju\nproizvodnje, dakle glazbeni radnici, dodu\u0161e uz izlaganje riziku\nmogu\u0107nosti propitivanja povla\u010denja granica izme\u0111u autorskog i\nradnog prava. \n<\/p>\n\n\n\n U najkra\u0107im crtama, glazbenici se u novim, digitaliziranim uvjetima proizvodnje u odnosu na diskografe nalaze u nepravednom polo\u017eaju, odnosno diskografi nisu \u017eeljeli pristati na \u017ertvu u izmijenjenim okolnostima kada je posrijedi raspodjela prihoda iako se prihodi (vrhunac je bio davne 1999. godine) vi\u0161e gotovo uop\u0107e ne generiraju komadnom prodajom kojom je omjer svojevremeno opravdavan (skladi\u0161tenje, transport, visoki tro\u0161kovi za\u0161tite..). Najjednostavnije re\u010deno, veliku ve\u0107inu prihoda i diskografi ubiru napla\u0107ivanjem autorskih prava. U istoj tu\u017enoj pri\u010di otegotnih okolnosti ne nedostaje \u2014 od neadekvatnog zakonodavnog okvira preko netransparentnog prikupljanja i raspodjele kolektivnih prava do niske razine glazbeno-kreativne svijesti o vlastitom statusu i vlastitim pravima. <\/p>\n\n\n\n A ne nedostaje niti dosade i predivdljivosti u propisivanju terapije, uz skru\u0161eno priznanje da je potraga za bilo \u010dime drugim na istom mjestu, naravno, u startu bila naivna. Jer, u kakvoj \u0107e politi\u010dkoj amabala\u017ei, jednom kada za to budu stvoreni potrebni uvjeti, biti buteljirana<\/a> bogata berba naknade autorskih prava? Odgovor je nazna\u010den ve\u0107 u \u201cPredgovoru\u201d, a u promid\u017ebenim je aktivnostima knjige \u010diji glavni predmet ne djeluje posebno atraktivno bez iznimke strate\u0161ki guran u prvi plan. Naime, u knjizi \u0160koro nije pozicionirao glazbenu industriju samo unutar hrvatskog gospodarstva, nego i odredio njezin polo\u017eaj \u201cu sektoru kreativnih industrija<\/a> koje su postale zanimljive u cijelom svijetu u svjetlu istra\u017eivanja koja su upozorila na snagu tih industrija \u010dak i u doba ekonomskih kriza\u201d. Drugim rije\u010dima, ako cijela ova pri\u010da s predsjedni\u010dkom kandidaturom propadne, reference su tu i mo\u017eda bi se moglo ne\u0161to rije\u0161iti u Ministarstvu kulture. <\/p>\n\n\n\n Bonus-traka?\nSastavak Slavena Letice u funkciji pogovora u kojem je Miroslav \u0160koro\nuspore\u0111en s Rayom Charlesom. \n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Taman u jeku predizborne kampanje \u0160kolska knjiga je objavila prera\u0111eni doktorat Miroslava \u0160kore pod naslovom “Glazba i autorsko pravo”. Bacili smo oko, ima sva\u0161ta. Miroslav \u0160koro kao posljednji u nizu hermeneuti\u010dara pozdrava \u201cZa dom spremni\u201d, Miroslav \u0160koro kao vinogradar i vinar, Miroslav \u0160koro kao dezerter, Miroslav \u0160koro kao neka vrsta parlamentarnog cenzora, Miroslav \u0160koro kao […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28084,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[146],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[266],"class_list":["post-30056","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-muzika","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30056"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30056\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30059,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30056\/revisions\/30059"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28084"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30056"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30056"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30056"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30056"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Od stolje\u0107a sedmog<\/h2>\n\n\n\n
Non\u0161alantne reference<\/h2>\n\n\n\n
Hrvatski Ray Charles<\/h2>\n\n\n\n