{"id":30041,"date":"2019-11-28T07:00:08","date_gmt":"2019-11-28T06:00:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30041"},"modified":"2019-11-29T09:29:44","modified_gmt":"2019-11-29T08:29:44","slug":"komunizam-ponovno-porazen-u-rumunjskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30041","title":{"rendered":"Komunizam opet pora\u017een u Rumunjskoj"},"content":{"rendered":"\n

Polaganom ali dramati\u010dnom padu rumunjskih socijaldemokrata u nedjelju je napokon do\u0161ao kraj. Nakon \u0161to je u oktobru njihova Viorica Dancila izgubila premijersko mjesto, ranije ovog mjeseca vladu je izglasavanjem povjerenja u parlamentu preuzela Nacionalna liberalna stranka \u010diji je vo\u0111a u nedjelju pobijedio Dancilu na izborima za predsjednika dr\u017eave. Ovi izbori obilje\u017eili su kona\u010dni krah rumunjske socijaldemokracije i ozna\u010dili slu\u017ebeni i sna\u017ean pomak Rumunjske u desno.<\/p>\n\n\n\n

Nakon drugog kruga predsjedni\u010dkih izbora odr\u017eanih u nedjelju, aktualni rumunjski predsjednik Klaus Iohannis premo\u0107no je pobijedio osvojiv\u0161i drugi mandat na \u010delu dr\u017eave. Sa vi\u0161e od 65 posto osvojenih glasova, iza sebe je ostavio pora\u017eenu biv\u0161u premijerku i \u010delnicu Socijaldemokratske stranke (PSD) Vioricu D\u0103ncilu. Na izborima je glasalo oko 10 milijuna Rumunja, s rekordnim brojem od milijun bira\u010da u dijaspori od \u010dijih je glasova gotovo 90 posto oti\u0161lo Iohannisu. Nesumnjivo, bila je to velika pobjeda za predsjednika i za rumunjsku desnicu uop\u0107e. Nacionalna liberalna stranka (PNL) sada kontrolira i Vladu i predsjednika, a ima i tanku, ali \u010dvrstu ve\u0107inu u Parlamentu. Ve\u0107 sada \u010dini se izvjesnim da bi lokalni i parlamentarni izbori koji su na redu idu\u0107e godine desnici mogli donijeti nove pobjede. Socijaldemokrati su, kao arhitekti vlastita uni\u0161tenja, djelomi\u010dno i sami odgovorni za takvu situaciju. Na pro\u0161lim redovnim parlamentarnim izborima 2016. godine, glatko su osvojili ve\u0107inu u parlamentu. Umjesto da osvojenu priliku iskoriste za provedbu svog politi\u010dkog programa i oblikuju dru\u0161tvo u skladu sa zagovaranim vrijednostima, socijaldemokrati su se prepustili autodestrukciji. <\/p>\n\n\n\n

Prvo su pokrenuli niz reformi pravosudnog sustava, koje su proveli na brzaka i koje nisu znali dobro iskomunicirati javnosti. Pri tome im nije nimalo pomogla \u010dinjenica da je dotada\u0161nji \u010delnik stranke Liviu Dragnea bio pod istragom za korupciju za koju je potom osu\u0111en te se sada nalazi na odslu\u017eenju troipolgodi\u0161nje zatvorske kazne. Povijesno gledano, stranka je ionako percipirana kao ostatak komunisti\u010dkog re\u017eima te u skladu s rumunjskim dojmom o komunizmu, nereformirana i najkorumpiranija. Premda je reforma antikorupcijske kampanje bila nu\u017ena, nakon brojnih prijavljenih slu\u010dajeva zloupotrebe ovlasti i uplitanja u politi\u010dka pitanja koja stoje izvan njihovog dosega, socijaldemokrati u o\u010dima javnosti nisu imali nikakav legitimitet za njezinu adekvatnu reformu. Sam na\u010din na koji su pristupili ovom pitanju izazvao je bunt javnosti. <\/p>\n\n\n\n

Ljudi su izi\u0161li na ulice prosvjeduju\u0107i protiv razmontiravanja antikorupcijske kampanje \u0161to se doskora pretvorilo u prepreku preveliku za socijaldemokrate. Izazvav\u0161i na sebe takav bijes, u kon\u010danici im nije pomogla ni \u010dinjenica da su od preuzimanja vlasti 2016. podigli minimalnu pla\u0107u i mirovine te \u0161to je u njihovom mandatu zemlja po\u010dela bilje\u017eiti najve\u0107i ekonomski rast u Europskoj uniji 1<\/a><\/sup>. Svi ekonomski uspjesi i politika rasta vo\u0111ena rastom pla\u0107a koja je zaustavila desne politike mjera \u0161tednje i pomogla milijun ljudi da se izbave iz siroma\u0161tva, zasjenili su fiksacijom na pravosu\u0111e i borbu protiv korupcije. Stranka nije uspjela nametnuti svoju diskurzivnu agendu, a njihovi desni\u010darski kriti\u010dari odnijeli su prevladali. Do izbora za Europski parlament 2019. stranka je izgubila polovicu bira\u010da i tako zabilje\u017eila najlo\u0161iji rezultat u svojoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Propast socijaldemokrata <\/h2>\n\n\n\n

Drugo, kao da to ve\u0107 nije dovoljno, stranku su opusto\u0161ili unutarnji sporovi i borbe. Ve\u0107 osu\u0111en u prethodnom slu\u010daju, \u0161ef socijaldemokrata, premda je pobijedio na izborima, nije mogao preuzeti premijerski mandat. Stoga je poku\u0161ao nametnuti osobu koja \u0107e se pokoravati njegovoj volji i provoditi njegovu politiku. Ta je situacija bila neizdr\u017eiva i stranka je sama sru\u0161ila dvije svoje vlade u trenucima kada su premijeri pomislili da bi mogli i\u0107i svojim putem, a ne onim koje je zacrtao \u0161ef stranke. Ovo je bilo povijesno nevi\u0111eno, smije\u0161no i izrazito sekta\u0161ki. Osobe koje su se upustile u sukob sa \u0161efom stranke napustile su PSD i osnovale drugu stranku. Do 2019. stranka je svakog tjedna gubila istaknute \u010dlanove. Unutarnje borbe za sukcesiju na \u010delu stranke tako\u0111er su stvorile napetosti i oslabile odlu\u010dnost \u010dlanova i bira\u010da. Socijaldemokrati su ionako trebali izgubiti drugi krug predsjedni\u010dkih izbora, kao i na svim predsjedni\u010dkim izborima od 2000. godine, no ovo je zaista bilo pora\u017eavaju\u0107e. Osvojiv\u0161i u nedjelju ne\u0161to vi\u0161e od 3 milijuna glasova, kandidat socijaldemokrata zabilje\u017eio je najgori rezultat u povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Ali bilo bi preuzetno za sve okriviti isklju\u010divo socijaldemokrate. Uistinu, nisu se znali nositi s uspjehom ostvarenim u 2016. godini, imali su unutarnjih problema i bili su u situaciji najboljih ekonomskih rezultata ostvarenih u posljednjih pola stolje\u0107a, dok su istovremeno sve svoje karte polagali na reformu antikorupcijske kampanje. Me\u0111utim, usredoto\u010diti se isklju\u010divo na socijaldemokrate, kao \u0161to su to u\u010dinili mnogi komentatori u Rumunjskoj, zna\u010dilo bi zanemariti ogromni pomak rumunjskog dru\u0161tva u desno. <\/p>\n\n\n\n

Rumunjska je uvijek bila vrlo konzervativna zemlja u kojoj su funkciju predsjednika uglavnom osvajali kandidati desnice. No, ovi rezultati otkrivaju mnogo vi\u0161e od potvrde stare prakse. Problem le\u017ei u tome \u0161to se desni\u010darska ideologija i njezine vrijednosti sve vi\u0161e i sna\u017enije ukorjenjuju u dru\u0161tvu. Socijaldemokrati doprinijeli su toj situaciji u protekle tri godine otkako su po\u010deli pokazivati svoju prili\u010dno konzervativnu stranu. Nagla\u0161avali su obiteljske vrijednosti, neslu\u017ebeno podr\u017eavali referendum o homoseksualnom braku, potajno se dodvoravali Pravoslavnoj crkvi, a koketiranjem s nacionalizmom i anti-EU retorikom poku\u0161avali su opona\u0161ati ma\u0111arskog predsjednika Viktora Orbana, sre\u0107om, neuspje\u0161no. Ono \u0161to socijaldemokrati danas doista imaju jest socijalni program, ali ga izla\u017eu na vrlo patroniziraju\u0107i na\u010din, tretiraju\u0107i siroma\u0161ne kao da su kmetovi te kao da jo\u0161 uvijek \u017eivimo u feudalizmu. Tako\u0111er, mnogi socijaldemokrati su opsceno bogati i ne ustru\u010davaju se to pokazivati. Na primjer, jedna od tema predizborne kampanje odnosila se na Dancilin sat vrijedan 5.000 eura, \u0161to je jo\u0161 i prili\u010dno jeftino u usporedbi s bogatstvom kojim se kite njezine kolege.<\/p>\n\n\n\n

Militarizam i tajne slu\u017ebe<\/h2>\n\n\n\n

\u010clanovi Nacionalne liberalne stranke ne\u0161to su druga\u010dija sorta ljudi. Prije nekoliko godina napravili su zaokret u desno prebacivanjem u Europskom parlamentu iz Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE) me\u0111u Europske pu\u010dane (EPP). Povijesno gledano, liberali su bili neoliberalna stranka i mnoge danas klju\u010dne osobe bile su uklju\u010dene u provedbu rigoroznih mjera \u0161tednje iz 2010. godine. Trenutno se u prvom planu stranke nalaze njezine nekad marginalne libertarijanske struje. To je posebno do\u0161lo do izra\u017eaja kada je ministrom financija u novoj vladi imenovan agresivni libertarijanac i antisocijalist Florin Catu. On je dijelom sna\u017ene libertarijanske grupacije koja dominira Akademijom ekonomskih studija u Bukure\u0161tu, najva\u017enijoj ekonomskoj \u0161koli u zemlji i koja je sada preko njega sna\u017eno povezana s vodstvom PNL-a. Po prvi puta ova \u0107e grupacija dobiti mogu\u0107nost provedbe svojih ideja u praksi, umjesto da o njima samo pi\u0161u. Do sada su Catu i njegove kolege bile poznate po svom preziru prema javnoj potro\u0161nji, posebno na obrazovanje i infrastrukturu. Prema njima, jedina stvarna odgovornost dr\u017eave le\u017ei prema privatnom sektoru te je njezina du\u017enost osigurati njegov daljnji razvoj. <\/p>\n\n\n\n

Ironi\u010dno je da, dok pi\u0161em ove retke, mediji najavljuju rebalans javnog prora\u010duna u izvedbi nove vlade. Kako se trenutno \u010dini, plan je smanjiti prora\u010dun Ministarstva obrazovanja i to za pola milijuna eura. Bud\u017eet se ponovno smanjuje i zdravstvu te ostalim socijalnim uslugama. Kao \u0161to se moglo i o\u010dekivati, rast \u0107e prora\u010duni za vojsku i tajne slu\u017ebe. Novoizabrani predsjednik upravo je u svom prvom obra\u0107anju javnosti na novoj funkciji medijima kazao kako su pove\u0107anja prora\u010duna za navedene institucije nu\u017enost o kojem ovisi njihov opstanak. Me\u0111utim, one su ve\u0107 pro\u0161le godine dobile pove\u0107anje prora\u010duna i ve\u0107 time je Rumunjska na te slu\u017ebe tro\u0161ila vi\u0161e od bilo koje druge EU zemlje, s obzirom na veli\u010dinu BDP-a.<\/p>\n\n\n\n

Upravo u tome le\u017ei druga najva\u017enija karakteristika liberalne vlade koje nam ujedno otkriva i pravo zna\u010denje Iohannisove pobjede: njihova vlast oslanja se na militarizam i ovisna je o tajnim slu\u017ebama. U stvari, nitko vi\u0161e u zemlji nije siguran tko tu kontrolira koga. Poku\u0161ava li predsjednik doista umiriti tajne slu\u017ebe kako bi se opstao na vlasti ili je pak obratno: tajne slu\u017ebe zapravo dr\u017ee predsjednika u svom d\u017eepu? Je li vladina odluka o pove\u0107anju prora\u010duna znak pomirbe ili tajne slu\u017ebe u potpunosti upravljaju vladom? Odgovor na to pitanje te\u0161ko je pru\u017eiti. \u0160ef rumunjske tajne slu\u017ebe blizak je prijatelj predsjednika. Tako\u0111er je vrlo dobar prijatelj Rare\u0219a Bogdana, biv\u0161e konzervativne TV zvijezde, koji je sada zastupnik u Europskom parlamentu u grupi liberala. A i koordinirao je ovu Iohannisovu predizbornu kampanju. Neki glasovi ka\u017eu da je on trenutno najutjecajnija osoba u stranci, zasjeniv\u0161i time samog premijera koji je ujedno i \u010delnik stranke.<\/p>\n\n\n\n

Tranzicijski pobjednici<\/h2>\n\n\n\n

Trenutni za\u0161titni znak liberala su dakle mje\u0161avina libertarijanizma u ekonomiji s militarizmom i oslanjanjem na tajne slu\u017ebe. U prethodnom mandatu Iohannis je zagovarao samo dvije jasne politike: 2% za NATO i kupovinu oru\u017eja od SAD-a i Francuske. U tu se svrhu dva puta susreo s ameri\u010dkim predsjednikom Donaldom Trumpom i jednom s francuskim Emmanuelom Macronom. Dok vlada smanjuje prora\u010dun za socijalnu potro\u0161nju, tako\u0111er se priprema ispo\u0161tovati dogovor s Amerikancima te im isplatiti dvije milijarde dolara.<\/p>\n\n\n\n

Antikorupcija i antikomunizam, klju\u010dne to\u010dke predizborne kampanje predsjednika Iohannisa, a koje zagovaraju i liberali tek su fasada u \u010dijoj se pozadini nalazi prikrivanje pove\u0107anja izdavanja za vojnu potro\u0161nju. Iohannis je svoju pobjedu opisao kao posljednji \u010davao ne samo u lijesu socijaldemokrata, ve\u0107 i komunizma op\u0107enito. Trideset godina nakon 1989. komunizam je opet pora\u017een, barem u Iohannisovoj retorici. Naravno, antikorupcija i antikomunizam su politi\u010dki alati za diskvalifikaciju protivnika, ali oni tako\u0111er postavljaju vrlo jasne granice politi\u010dkog i dru\u0161tvenog prostora iz kojeg je ljevica isklju\u010dena i koje se reproducira uvijek novog potvr\u0111ivanja opasnosti od komunizma. U to vi\u0161e ne treba sumnjati. Politi\u010dka retorika Iohannisa, a posebno njegova pomo\u0107nika Rare\u0161a Bogdana, nevjerojatno je sli\u010dna onoj brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara. Tome svjedo\u010di i sljede\u0107i primjer. Drugi krug predsjedni\u010dkih izbora obi\u010dno je obilje\u017een \u017eivahnim debatama izme\u0111u dva preostala kandidata, no ovaj put Iohannis je tvrdoglavo odbijao sudjelovanje uz obja\u0161njenje da ne \u017eeli time dati dostojanstvo ravnopravnog kandidata socijaldemokratkinji Dancili. Bogdan je dodao da \u0107e Dancila sigurno imati o \u010demu debatirati s tu\u017eiteljima nakon \u0161to izgubi izbore. To se uostalom dogodilo biv\u0161em premijeru Liviu Dragnei, biv\u0161em \u0161efu PSD-a, koji je uhi\u0107en nekoliko sati nakon \u0161to je izgubio europske izbore. Nova je stvarnost sada slu\u017ebeno potvr\u0111ena glasanjem u nedjelju, a kona\u010dni raspad rumunjskog dru\u0161tva mo\u017ee po\u010deti.<\/p>\n\n\n\n

Bira\u010dki odabir pokazan na posljednjih nekoliko izbora svjedo\u010di tome da ve\u0107ina stanovni\u0161tva, u zemlji i u inozemstvu, u velikoj mjeri podr\u017eava politiku koju zagovaraju Iohannis i liberali. Sude\u0107i prema dostupnim demografskim podacima, ve\u0107ina ljudi koji su glasali za desnicu pripada onome \u0161to se op\u0107enito opisuje kao srednja klasa. Bila je to njihova jasna pobjeda protiv siroma\u0161nih dru\u0161tvenih klasa koje ili glasaju za socijaldemokrate ili ne glasuju uop\u0107e. Ukratko, bila je to pobjeda tranzicijskih pobjednika. Nakon 30 godina, komunizam je napokon mrtav u Rumunjskoj.<\/p>\n\n\n\n

S engleskog prevela Andrea Milat
<\/p>\n

  1. Danas se Rumunjska nalazi na \u010detvrtom mjestu po ekonomskom rastu u EU[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Polaganom ali dramati\u010dnom padu rumunjskih socijaldemokrata u nedjelju je napokon do\u0161ao kraj. Nakon \u0161to je u oktobru njihova Viorica Dancila izgubila premijersko mjesto, ranije ovog mjeseca vladu je izglasavanjem povjerenja u parlamentu preuzela Nacionalna liberalna stranka \u010diji je vo\u0111a u nedjelju pobijedio Dancilu na izborima za predsjednika dr\u017eave. Ovi izbori obilje\u017eili su kona\u010dni krah rumunjske […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30042,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-30041","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30041"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30041\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30045,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30041\/revisions\/30045"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30042"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30041"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30041"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30041"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30041"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}