{"id":3001,"date":"2014-10-23T07:00:44","date_gmt":"2014-10-23T06:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3001"},"modified":"2021-02-25T11:06:02","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:02","slug":"konzum-irajmo-kako-se-omogucava-monopol","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3001","title":{"rendered":"Konzum-irajmo! ili kako se omogu\u0107ava monopol"},"content":{"rendered":"

Nedavna Agrokorova kupovina slovenskog Mercatora stvorila je veliku regionalnu kompaniju s gotovo monopolnom pozicijom na pojedinim tr\u017ei\u0161tima. No, iako je koncentracija kapitala u kapitalizmu neminovnost, iza uspostave monopola stoje konkretne politi\u010dke odluke koje ih omogu\u0107avaju, poput one Konkurencijskog vije\u0107a BiH…<\/strong><\/p>\n

Odnedavno je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine (a i \u0161ire u BiH) gotovo nemogu\u0107e nai\u0107i na market koji ne pripada Agrokoru d.d. u vlasni\u0161tvu Ivice Todori\u0107a. \u0160irenje njegovog carstva na bosanskohercegova\u010dko tr\u017ei\u0161te zapo\u010delo je jo\u0161 dvijetisu\u0107ite godine kada je njegov koncern Agrokor d.d. kupio sarajevski Kiseljak. Pri tome nije zgorega podsjetiti se da su regionalne kupovine Ivice Todori\u0107a rezultat kapitalisti\u010dke logike koja je, izme\u0111u ostaloga, zasnovana na koncentraciji i centralizaciji kapitala (op\u0107i zakon akumulacije kapitala). Ova dva procesa tjeraju veliki kapital da najprije apsorbira manje, potom da dominira, monopolizira najprije nacionalno tr\u017ei\u0161te, a one jo\u0161 ve\u0107e kapitale prisiljava da se bore za regionalno i u kona\u010dnici globalno tr\u017ei\u0161te. U tom kontekstu, poziciju Agrokora mo\u017eemo sagledati kao posljedicu dugoro\u010dnog procesa du\u017eni\u010dke akumulacije u regiji. Pri\u010da o nastanku carstva Agrokora je pri\u010da o ekonomskoj liberalizaciji, te na koncu privatizaciji u cilju otplate javnog duga.<\/p>\n

To je i jedna od ilustracija procesa koncentracije i centralizacije post-yu regionalne proizvodnje, distribucije, maloprodaje i velikoprodaje hrane i pi\u0107a. Manjak kupovne mo\u0107i doma\u0107ih potro\u0161a\u010da i uspon dominantnih, vertikalno organiziranih kompanija koje kontroliraju proizvodnju, distribuciju, maloprodaju i veleprodaju u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji doveo je do borbi za prevazila\u017eenjem ograni\u010denja nacionalnih tr\u017ei\u0161ta. Dvijetisu\u0107itih Agrokor, Mercator i Delta poku\u0161avaju me\u0111usobno preuzeti jedni druge, sve dok se Agrokor 2013.-2014. nije pojavio kao regionalni hegemon. S jedne je strane Agrokorovo preuzimanje Mercatora u cilju stvaranja regionalnog giganta bilo odgovor na prijetnju da bi europske multinacionalne kompanije poput Lidla ili Carrefoura mogle kolonizirati doma\u0107a tr\u017ei\u0161ta, a sa druge strane ono je rezultat procesa decenijske du\u017eni\u010dke akumulacije u regiji. Ne treba zaboraviti da je Mercator stavljen na prodaju kako bi se, izme\u0111u ostaloga, spasila Nova ljubljanska banka<\/a> (NLB).<\/p>\n

Od koncentracije do monopola<\/b><\/p>\n

Agrokor d.d. je nedavno odustao od preuzimanja turskoga maloprodajnog diva Migros, ali je najavio ulazak na rusko i tursko tr\u017ei\u0161te radi pove\u0107anja konkurentnosti na visoko koncentriranom europskom tr\u017ei\u0161tu kojim dominiraju globalni igra\u010di<\/a>. \u010cesto se mo\u017ee \u010duti kako je BiH jedina dr\u017eava sa kojom Republika Hrvatska ima gospodarski suficit, kako Hrvatska najvi\u0161e izvozi upravo u BiH, kako je u BiH ulo\u017eila vi\u0161e od pola milijarde eura itd… Ali malo ko se pita kakve to posljedice ima po gospodarstvo BiH. Ekonomski su odnosi jo\u0161 vi\u0161e naru\u0161eni od kada je Hrvatska postala punopravnom \u010dlanicom EU-a, \u010dime su izvozne barijere za bh. poljoprivrednike i privrednike postale jo\u0161 ve\u0107e, ako ne i nepremostive.<\/p>\n

Krize, poput one u BiH koja traje ve\u0107 dvadeset godina potpoma\u017ee da se usisaju manji kapitali i da se otvori put za ono \u0161to se u ve\u0107ini kapitalisti\u010dkih dr\u017eava formalno smatra nedopu\u0161tenom koncentracijom, odnosno monopolom. Agrokor je odnedavno na tr\u017ei\u0161tu maloprodajnih lanaca i trgovine u Bosni i Hercegovini apsolutni vladar. Ne samo da je poklopio gotovo sve ostale tr\u017ei\u0161ne igra\u010de, nego je kupnjom slovenskog Mercatora postao vlasnik lanca marketa DP Marketi koje je slovenski gigant kupio jo\u0161 2011. godine, prije nego je Todori\u0107u prodan za vi\u0161e od pola milijarde eura. Me\u0111utim, Agrokor je u Bosni i Hercegovini (ili barem u nekim njenim dijelovima) tako\u0111er postao kompanija koja, slobodno se mo\u017ee re\u0107i, ima monopol u maloprodaji hrane i pi\u0107a.<\/p>\n

Rje\u0161enje o koncentraciji donijelo je Konkurencijsko vije\u0107e BiH \u2013 jedna od nekoliko institucija koja ima \u201cisklju\u010divo ovla\u0161tenje u odlu\u010divanju o postojanju zabranjenog konkurencijskog djelovanja na tr\u017ei\u0161tu Bosne i Hercegovine\u201d. Drugim rije\u010dima, navedeno vije\u0107e ima ovlasti na dr\u017eavnom nivou i donosi odluke koje se odnose na oba bh. entiteta. Osnovni zadatak ovog vije\u0107a jeste osiguravanje neometanog razvoja slobodnog tr\u017ei\u0161ta<\/a> i po\u0161tivanja zakona o konkurenciji kojim su propisani \u201coblici sprje\u010davanja, ograni\u010davanja ili naru\u0161avanja tr\u017ei\u0161ne konkurencije\u201d unutar i izvan BiH, ukoliko isti imaju utjecaj na njen teritorij.<\/p>\n

Stoga se zaista treba zapitati nad rje\u0161enjem<\/a> Konkurencijskog Vije\u0107a Bosne i Hercegovine o koncentraciji privrednih subjekata Agrokor d.d. Zagreb i Mercator d.d. Ljubljana. Ova je odluka jedan u nizu eklatantnih primjera da je bh. dr\u017eavnoj administraciji i aparatu uspostavljenim Daytonskim ustavom dozvoljeno i da radi, a i da ne radi, bez straha od bilo kakvih sankcija. No, rje\u0161enje o dopu\u0161tenosti koncentracije privrednih subjekata Agrokor d.d. Zagreb i Mercator d.d. Ljubljana tako\u0111er hrani sumnje u jo\u0161 ne\u0161to \u2013 vezu izme\u0111u dr\u017eave Bosne i Hercegovine i poslovanja Ivice Todori\u0107a. Naime, ba\u0161 kao i rad drugih institucija u BiH, i rad Konkurencijskog Vije\u0107a odgovara Daytonskim ustavom zagarantiranoj, uspostavljenoj i institucionaliziranoj (etni\u010dkoj) strukturi iz koje slijedi da su \u010dlanovi Konkurencijskog Vije\u0107a predstavnici konstitutivnih naroda. Zakon o konkurenciji BiH<\/a>, \u010dlan 24. stav 1 i 2 eksplicitno ka\u017eu:<\/p>\n

\u201c(1) Konkurencijsko vije\u0107e mo\u017ee punova\u017eno odlu\u010divati ako sjednici prisustvuje najmanje pet \u010dlanova Konkurencijskog vije\u0107a. (2) Odluke Konkurencijskog vije\u0107a donose se ve\u0107inom glasova prisutnih \u010dlanova, s tim da za svaku odluku mora glasati najmanje po jedan \u010dlan iz reda konstitutivnih naroda. \u010clan Konkurencijskog vije\u0107a ne mo\u017ee biti suzdr\u017ean od glasanja.\u201d<\/p>\n

Nemar ili namjera?<\/b><\/p>\n

Ovdje po\u010dinje zabava. Spomenuto rje\u0161enje Konkurencijskog Vije\u0107a BiH ka\u017ee: \u201csmatra se dopu\u0161tenom koncentracija u smislu \u010dlana 18. stav 7 Zakona o konkurenciji… kojom privredni subjekt Agrokor sti\u010de 53,12% dionica privrednog subjekta Poslovni sistem Mercator d.d…\u201d Ni\u0161ta tu ne bi bilo sporno da navedeni \u010dlan 18. stav 7 Zakona o konkurenciji BiH ne glasi: \u201cako Konkurencijsko vije\u0107e u rokovima iz \u010dlana 41. ovog zakona ne donese rje\u0161enje o koncentraciji, smatra se da je koncentracija dopu\u0161tena.\u201d U daljem tekstu Rje\u0161enja o koncentraciji navedenih privrednih subjekata stoji da Konkurencijsko Vije\u0107e nije moglo donijeti odluku zato \u0161to je \u201cposlovnom tajnom za\u0161ti\u0107eni broj\u201d \u010dlanova Konkurencijskog vije\u0107a BiH glasao ZA, odnosno PROTIV. A \u010dlan 41. Zakona o konkurenciji BiH nedvosmisleno ka\u017ee: \u201cNakon dono\u0161enja zaklju\u010dka o pokretanju postupka, Konkurencijsko vije\u0107e du\u017eno je donijeti kona\u010dno rje\u0161enje u roku\u201d, te za nas ovdje va\u017eno, \u201cod tri mjeseca za utvr\u0111ivanje ocjene koncentracije iz \u010dlana 18. ovog zakona\u201d. Kako je onda koncentracija postala dopu\u0161tena?<\/p>\n

Budu\u0107i da Konkurencijsko vije\u0107e nije donijelo odluku u zakonom propisanom roku od tri mjeseca, koncentracija se sukladno drugom zakonskom \u010dlanu automatski smatra dopu\u0161tenom. Prakti\u010dno, ovo zna\u010di da su \u010dlanovi Konkurencijskog Vije\u0107a kroz \u201crupu u zakonu\u201d donijeli rje\u0161enje kojim se koncentracija privrednih subjekata Agrokor d.d. Zagreb i Mercator d.d. Ljubljana smatra dopu\u0161tenom. Postavlja se pitanje da li se radi o nemaru ili o namjeri? Pitanje je tim zanimljivije \u0161to u tekstu navedenog Rje\u0161enja stoji i da je: \u201cKonkurencijsko vije\u0107e ocijenilo da bi provo\u0111enje predmetne koncentracije moglo imati za posljedicu negativne efekte koji mogu zna\u010dajno naru\u0161avati konkurenciju na relevantnom tr\u017ei\u0161tu u pojedinim gradovima Bosne i Hercegovine\u201d.<\/p>\n

Dakle, iako je Konkurencijsko Vije\u0107e ocijenilo da bi Todori\u0107 mogao postati monopolist na bh. tr\u017ei\u0161tu, to ih svejedno nije sprije\u010dilo da donesu Rje\u0161enje kojim se koncentracija Agrokora i Mercatora smatra dopu\u0161tenom?<\/p>\n

Primjera radi, u dvjema susjednim dr\u017eavama to je rije\u0161eno ovako: Komisija za za\u0161titu konkurencije Republike Srbije Todori\u0107u je nakon akvizicije Mercatora postavila uvjet<\/a> kojim je nalo\u017eena \u201cprodaja 21 prodajnog objekta (alternativno 22) u 15 gradova i op\u0161tina Srbije, ukupne neto prodajne kvadrature od oko 20.000 metara kvadratnih\u201d. U Hrvatskoj je Agencija za za\u0161titu tr\u017ei\u0161nog natjecanja donijela odluku kojom se \u201ckontrola Agrokora nad Mercatorom smatra uvjetno dopu\u0161tenom koncentracijom<\/a>\u201d te su na prodaju morali staviti \u201c95 trgovina Konzuma i Mercatora\/Getroa\u201d.<\/p>\n

\u201cPropust\u201d kao sistem<\/b><\/p>\n

U Rje\u0161enju Konkurencijskog vije\u0107a Bosne i Hercegovine stoji da se Agrokor d.d. o\u010ditovao \u201cna nacrt prijedloga kona\u010dnog rje\u0161enja, u kom je istakao kako smatra da se predmetnom koncentracijom ne stvara novi niti ja\u010da postoje\u0107i dominantni polo\u017eaj, te da bi ista trebala biti odobrena bez postavljanja uslova, no ukoliko Konkurencijsko vije\u0107e smatra da je postavljanje uslova neophodno, isti dostavlja prijedlog mjera\u201d. Podnosilac prijave, tj. Agrokor d.d. i Mercator d.d. postavljaju uvjete Konkurencijskom vije\u0107u, a ne obratno? S obzirom da su \u010dlanovi Konkurencijskog Vije\u0107a BiH svoju odluku donijeli uredno ne rade\u0107i svoj posao, vra\u0107amo se na pitanje: nemar ili smi\u0161ljena igra?<\/p>\n

\u010cini se kako je ono \u0161to se u rje\u0161enju Konkurencijskog vije\u0107a naziva \u201cposlovnom tajnom\u201d samo drugo ime za dejtonski (s)Ustav koji institucionaliziranjem etni\u010dkih i nacionalisti\u010dkih podjela stvara okvir za izvanjske intervencije u unutarnja pitanja BiH. Time se samo jo\u0161 vi\u0161e produbljuju nacionalne podjele koje idu u korist bogatih, a na u\u0161trb radni\u0161tva i potpuno osiroma\u0161ene bh. populacije. U uvjetima nacionalisti\u010dke paralize, protektorat postaje prava vlast, spre\u010davaju\u0107i time mogu\u0107nost bilo kakve su\u0161tinske promjene ekonomskih politika unutar takvog politi\u010dkog sustava.<\/p>\n

\u201cOva pri\u010da ima jedinu nesre\u0107u… a to je \u0161to je istinita\u201d. O toj istini, me\u0111utim, nisu govorili ni predstavnici nadle\u017enih institucija, ni sindikati, ni predstavnici politi\u010dkih partija, niti \u0161ira javnost. Jer dosada\u0161nja iskustva korporative logike name\u0107u zaklju\u010dak da \u0107e morati do\u0107i do tzv. racionalizacije tro\u0161kova i poslovanja, \u0161to zna\u010di da \u0107e radnici i radnice, dobavlja\u010di i distributeri biti otpu\u0161tani ili \u0107e im biti \u201cotkazivana suradnja\u201d.<\/p>\n

Za kraj, treba jo\u0161 jednom ponoviti kako uspjeh i uspon ljudi poput Todori\u0107a na tr\u017ei\u0161tima kao \u0161to je bosanskohercegova\u010dko nema veze sa kreativnim dinamizmom kapitalizma i njegovog poduzetni\u010dkog duha. Radi se o direktnoj posljedici du\u017eni\u010dke ekonomije i zdru\u017eenog djelovanja dr\u017eave i kapitala u kojoj pojedinci zara\u0111uju milione i milijarde, dok \u010ditave industrije bivaju uni\u0161tene, a \u010ditava dru\u0161tva zadu\u017eena generacijama unaprijed.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Odnedavno je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine (a i \u0161ire u BiH) gotovo nemogu\u0107e nai\u0107i na market koji ne pripada Agrokoru d.d. u vlasni\u0161tvu Ivice Todori\u0107a. \u0160irenje njegovog carstva na bosanskohercegova\u010dko…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3003,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[34],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[180],"class_list":["post-3001","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-tranzicija","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3001","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3001"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3001\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36817,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3001\/revisions\/36817"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3003"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3001"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3001"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3001"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3001"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3001"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3001"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3001"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}