{"id":29995,"date":"2019-11-26T15:08:42","date_gmt":"2019-11-26T14:08:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29995"},"modified":"2019-11-27T09:41:17","modified_gmt":"2019-11-27T08:41:17","slug":"kako-su-drugorazredni-gradani-ujedinili-drustvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29995","title":{"rendered":"Kako su drugorazredni gra\u0111ani ujedinili dru\u0161tvo"},"content":{"rendered":"\n

“Navikli su da nam mogu pljunuti u lice, a mi \u0107emo to samo obrisati”<\/em><\/p>\n\n\n\n

U\u010ditelj i sindikalist<\/p>\n\n\n\n

Tisu\u0107e u\u010ditelja i profesora osnovnih i srednjih \u0161kola iz cijele Hrvatske prosvjedovali su u ponedjeljak 25. novembra 2019. godine na sredi\u0161njem zagreba\u010dkom trgu. Pritom nisu bili sami, zajedno s njima protestirali su zainteresirani gra\u0111ani s doslovno cjelokupnog politi\u010dkog spektra. Prema procjenama organizatora, na Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a na\u0161lo se vi\u0161e od 40.000 ljudi, a \u0161trajk podr\u017eavaju svi osim Vade Republike Hrvatske i Katoli\u010dke crkve<\/a>. Me\u0111u podr\u017eavateljima su se na istoj strani zahtjeva, po prvi put od svog nastanka, na\u0161li U ime obitelji<\/em> desne aktivistkinje \u017deljke Marki\u0107 i organizacije civilnog dru\u0161tva poput Gonga i Centra za mirovne studije. Hrvatskom \u010dudu tu jo\u0161 nije kraj jer su se na istoj strani s njima na\u0161li i mediji, pa \u010dak i policija. <\/p>\n\n\n\n

Promjena javnog diskursa o \u0161trajku i zahtjevima u\u010ditelja zapo\u010dela je osnivanjem Facebook grupe Podr\u0161ka roditelja nastavnicima u \u0161trajku<\/em> koja od trenutka otvaranja bilje\u017ei impresivan eksponencijalni rast broja \u010dlanova. Drugi moment promjene bila je podr\u0161ka svih sindikata u dr\u017eavi<\/a>. Da se pritom nije radilo tek o deklarativnoj potpori, a sadr\u017eajno ispraznom moralnom svrstavanju na “pravu stranu povijesti” dokazao je danas i policijski sindikat koji je tra\u017eio od Ministarstva unutarnjih poslova da objasni takozvanu “rutinsku provjeru radi sigurnosne provjere”. Da Hrvatsku jednoga dana mo\u017ee do\u010dekati libanonski scenarij u kojem represivni organi reda odra\u0111uju smjene s jedne strane barikade brane\u0107i politi\u010dke elite od prosvjednika, dok se u slobodno vrijeme presvla\u010de u te iste prosvjednike pa i sami izlaze na ulice, pokazao je i Sindikat policijskih slu\u017ebenika koji je poslao sljede\u0107e priop\u0107enje:<\/p>\n\n\n\n

“O\u0161tro osu\u0111ujemo ovakvo pona\u0161anje policije koje se nikako ne mo\u017ee pravdati \u201eRUTINSKOM PROVJEROM RADI SIGURNOSNE PROVJERE\u201c ve\u0107 se mo\u017ee smatrati demonstracijom sile represivnog aparata i neprihvatljivim pona\u0161anjem s obzirom na to da je doba komunizma i milicije, kada se gra\u0111ane popisivalo zbog odlaska u crkvu, odavno pro\u0161lo. (\u2026) \u017delimo i dalje vjerovati da je ovakvo pona\u0161anje izdvojeni slu\u010daj i da ne\u0107e pro\u0107i kao i slu\u010daj novinarke \u0110ur\u0111ice Klancir za koji se glavni ravnatelj policije silno trudio opravdati policijsko postupanje pogre\u0161nim informiranjem javnosti, ali i ministra te premijera umjesto da je utvrdio nalogodavca i razrije\u0161io ga rukovode\u0107e funkcije u policiji”. Dopis su uputili ministru Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Davoru Bo\u017einovi\u0107u i glavnom ravnatelju policije Nikoli Milini.<\/p>\n\n\n\n

Obja\u0161njenje policije da su provjeru tra\u017eili radi sigurnosnih razloga jednostavno nije prihvatljiva jer su organizatori prijavili dolazak 200 autobusa. Tako\u0111er, provjera se nije vr\u0161ila u svim \u017eupanijama nego samo u Krapinsko-zagorskoj. Nadajmo se da ova tema ne\u0107e zamrijeti u medijskom prostoru prije nego nalogodavci shvate da ovakve radnje nisu prihvatljive ni javnosti, a ni samim policajcima. U policijskom priop\u0107enju posebno je zanimljivo da su ovu priliku policajci iskoristili da jasno po\u0161alju poruku politi\u010dkoj eliti kako im je instrumentalizacija policijske uniforme za zastra\u0161ivanje novinara neprihvatljiva. Rijetki su ti trenutci kad se u Hrvatskoj mo\u017ee policiju promatrati kao dio radni\u010dke klase, koja \u0107e umjesto protekcije politi\u010dkih elita jasno stati na stranu gra\u0111ana, a ovaj slu\u010daj ima i dodatnu sindikalnu dimenziju. Nakon dugo godina razjedinjenosti, nesloge, pasivnosti, “\u017eutila” i drugih sindikalnih problema, impresivno je da je upravo pitanje obrazovanja jo\u0161 jednom ostvarilo tako sna\u017ean dru\u0161tveni konsenzus da su se na istoj strani povijesti na\u0161li svi nabrojeni faktori.
<\/p>\n\n\n\n

To\u010dka prisilnog kompromisa<\/h2>\n\n\n\n

Sve to, rezultiralo je napokon “pravim” pregovorima sindikata u \u0161trajku s Vladom RH. Iako, istini za volju, sastancima ne prisustvuje premijer. Premijer osobno, \u010dini se, nije ba\u0161 vi\u010dan tome da sjedne za stol sa radni\u010dkom klasom. Podsje\u0107a u tome na socijaldemokratskog predsjedni\u010dkog kandidata Zorana Milanovi\u0107a, samo \u0161to Plenkovi\u0107 makar skriva svoj klasni prezir prema radnicima. Nakon mjeseci ignoriranja zahtjeva sindikata u obrazovanju, premijer je napokon doveden do to\u010dke prisilnog kompromisa, tome se barem nadamo. U ponedjeljak u 16 sati kona\u010dno su zapo\u010deli pregovori, koji su nakon sedam sati sastan\u010denja prekinuti sino\u0107 u 23 sata. No, nastavit \u0107e se koji \u010dasak nakon objave ovog teksta (u utorak popodne). <\/p>\n\n\n\n

Pregovori imaju tri mogu\u0107a ishoda: Vlada \u0107e pove\u0107ati pla\u0107e kroz dodatak na pla\u0107e ali od 1. januara 2020. godine, Vlada \u0107e pove\u0107ati koeficijent pla\u0107a za 6,11 posto, ali od prvi jula 2020. ili dogovora ne\u0107e biti. \u0160anse su poprili\u010dne da sindikat zaposlenih u srednjim i osnovnim \u0161kolama ne\u0107e dobiti sve \u0161to tra\u017ei, a ovdje pak treba postaviti pitanje uloge Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Radi se o sindikatu koji djeluje pri visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama i koji se pridru\u017eio \u0161trajku u\u010ditelja. No, izjave koje su davali za medije jutros i sino\u0107 ne odaju dojam stopostotno slo\u017ene sindikalne fronte. Kao prvo, dogovor s Vladom je navodno da se u medijima ne izra\u017eava (ne)zadovoljstvo pregovorima, \u0161to predstavnici NSZVO nisu po\u0161tovali kazav\u0161i (ne ulaze\u0107i u detalje) kako su njima neki prijedlozi Vlade prihvatljivi, dok su istovremeno predstavnici drugih sindikata kazali suprotno. NSZVO se na vlastitu inicijativu priklju\u010dio \u0161trajku u\u010ditelja, a sada \u0107e \u010dini se, pomo\u0107i u\u010diteljima da pristanu na kompromis. Iako sada nije najbolji trenutak za ponovno propitivanje motiva \u010delnika NSZVO-a, dojam da upravo ovaj sindikat slabi \u0161trajka\u010dku koheziju je presna\u017ean. <\/p>\n\n\n\n

Imamo sindikalni pokret<\/h2>\n\n\n\n

Dok \u010dekamo kona\u010dni ishod pregovora, osvrnimo se na jo\u0161 neke aspekte \u0161trajka. Zahvaljuju\u0107i izvrsnoj organizaciji tzv. cirkularnog \u0161trajka u 31 dan prosvjeda u\u010denici su izgubili tek 12 dana nastave. Iznena\u0111uju\u0107a je mo\u017eda ova informacija, jer se donedavno iz vijesti moglo \u010diniti kao da ove godine ne\u0107e uop\u0107e biti maturanata. Stvarao se la\u017eni dojam da je \u0161trajk toliko \u0161tetan za u\u010denike da bi cijela generacija mogla propustiti maturu zbog nenadoknadivih zaostataka u nastavi. Kad se u medijima pri\u010da o dezinformacijama i la\u017enim vijestima, u pravilu se ignoriraju dezinformacije koje u javni prostor pu\u0161taju politi\u010dari \u2013 izravno svojim izjavama, ili neizravno proslje\u0111ivanjem la\u017enih informacija nekriti\u010dnim novinarima. Politi\u010dari su ti koji su prvi pokrenuli objave platnih lista u\u010ditelja, me\u0111utim, novinari su ti koji su to nekriti\u010dki prihvatili i onda tjednima jahali po tome. Ipak, ovaj su put “opinion makeri<\/a>” izgubili bitku, a zahvaljuju\u0107i roditeljima koji o\u010dito vjeruju u\u010diteljima, jer za razliku od opinionmejkerskih du\u0161ebri\u017enika, roditelji imaju redovni izravni kontakt s osobama koje im odgajaju djecu polovicu vremena.<\/p>\n\n\n\n

U kona\u010dnici, bitku je ve\u0107 sada izgubio i premijer Plenkovi\u0107 koji je ovaj pravi pravcati dru\u0161tveni pokret \u2013 ali za promjenu ne grassroot<\/em>, nego sindikalni pokret \u2013 poku\u0161ao oslabiti impliciranjem politi\u010dke instrumentaliziranosti \u0161trajka\u010da. Ako je to mo\u017eda i bio o\u010dajni\u010dki poku\u0161aj da apelira na u\u010ditelje koji su istovremeno bira\u010di ili \u010dlanovi HDZ-a, Plenkovi\u0107ev spin nije uspio, osim kod biv\u0161eg predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonka Kusi\u0107a, a sada savjetnika premijera koji prisustvuje pregovorima i koji je gostuju\u0107i u emisiji televizije N1 ponovio premijerove dezinformacije. <\/p>\n\n\n\n

Za kraj, postavimo jo\u0161 jedno dru\u0161tveno aktualno pitanje. U kontekstu niza akcija Europske unije da sprije\u010di dezinformacije u medijima, u nizu neadekvatnih i poluinformiranih inicijativa raznoraznih nevladinih organizacija da se bave medijskom pismenosti, iako \u010desto ni sami ne shva\u0107aju od \u010dega se to\u010dno medijska pismenost sastoji, nitko nije propitao pravo premijera da \u0161iri la\u017ei spinovima. Neovisno o tome jesu li predizborne kampanje krenule ili nisu, valjda je premijer, i vi\u0161e nego novinari, du\u017ean hrvatskoj javnosti predstavljati to\u010dne i istinite informacije. U tom smislu, medijska pismenost ne sastoji se od naga\u0111anja toga \u0161to je premijer htio re\u0107i, ve\u0107 je du\u017enost i premijera i novinara da odgovore, odnosno postave pitanje: Tko je to navodno instrumentalizirao ovaj \u0161trajk?
<\/p>\n\n\n\n

A odgovor na to je zapravo jednostavan: nitko. Nego premijer Plenkovi\u0107 ima jako usku definiciju politike, ako ne razumije da je pitanje radni\u010dkih pla\u0107a politi\u010dko pitanje par excellence.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Navikli su da nam mogu pljunuti u lice, a mi \u0107emo to samo obrisati” U\u010ditelj i sindikalist Tisu\u0107e u\u010ditelja i profesora osnovnih i srednjih \u0161kola iz cijele Hrvatske prosvjedovali su u ponedjeljak 25. novembra 2019. godine na sredi\u0161njem zagreba\u010dkom trgu. Pritom nisu bili sami, zajedno s njima protestirali su zainteresirani gra\u0111ani s doslovno cjelokupnog politi\u010dkog […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29997,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[63,85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29995","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-obrazovanje","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29995"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29995\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30012,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29995\/revisions\/30012"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29997"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29995"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29995"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29995"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29995"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}