{"id":29930,"date":"2019-11-21T15:06:23","date_gmt":"2019-11-21T14:06:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29930"},"modified":"2019-11-21T15:38:15","modified_gmt":"2019-11-21T14:38:15","slug":"ljudi-a-ne-migranti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29930","title":{"rendered":"Ljudi, a ne migranti!"},"content":{"rendered":"\n

U Hrvatskoj je, u Gorskom kotaru, prije tri dana policija “slu\u010dajno ispalila” metak iz sa\u010dmarice te prostrijeliv\u0161i “ilegalnog migranta” u predjelu prsnog ko\u0161a dovela u \u017eivotnu opasnost \u010dovjeka koji se tri dana kasnije jo\u0161 uvijek bori za \u017eivot u Klini\u010dkom bolni\u010dkom centru u Rijeci. Iz hrvatske policije po medijima se \u0161ire informacije kako se to dogodilo slu\u010dajno, odnosno “vjerojatno” se radi o tome kako se policajac spotaknuo te je sa\u010dmarica sama opalila. N1 prenosi izjavu ministra unutarnjih poslova<\/a> Davora Bo\u017einovi\u0107a koji je kazao kako se o\u010devidom do sada nije sa sigurno\u0161\u0107u utvrdilo “da je kori\u0161tenje vatrenog oru\u017eja bilo usmjereno prema konkretnoj osobi, s namjerom djelovanja prema osobi”.Neki su mediji objavili neslu\u017ebene informacije kako je “mogu\u0107e da se metak odbio od tvrde povr\u0161ine, te da su policajci nakon ranjavanja migranta kilometrima nosili do pristupa\u010dnog terena i vozila Hitne pomo\u0107i.” Net.hr<\/a> pi\u0161e kako je \u010dovjeka do lije\u010dni\u010dke pomo\u0107i nosio policajac koji ga je i ranio. Ovdje nemamo namjeru prozivati pojedince, \u010dak ni u slu\u010daju da se ispostavi da su sve navedene informacije nepotpune. Umjesto toga, cilj nam je utvrditi da postoji razlika izme\u0111u toga kako se s izbjegli\u010dkom krizom nose dr\u017eavni aparati, a kako dru\u0161tvo, odnosno pojedinci organizirani u neformalne inicijative, humanitarne i ljudskoprava\u0161ke organizacije. To moramo istra\u017eiti usporedbom djelovanja vladinih i nevladinih inicijativa s obje strane “zida” tvr\u0111ave Europske unije, u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
<\/p>\n\n\n\n

U toj susjednoj zemlji od pro\u0161log tjedna doga\u0111a se prebacivanje izbjeglica iz otvorenih kampova u kojem vladaju katastrofalni humanitarni uvjeti, vjerojatno gori nego bilo gdje drugdje, u nove kampove u kojima \u0107e izbjeglicama biti zabranjeno kretanje, osim u slu\u010daju kada \u017eele i\u0107i na granicu. Budu\u0107i da su uvjeti u Biha\u0107u i Unsko sanskom kantonu nemogu\u0107i, migracijski pritisak novoprido\u0161lih i jo\u0161 nezatvorenih migranata seli se prema Tuzli i sjevernoj granici BiH s Hrvatskom. U mjesto ve\u0107inski naseljeno Hrvatima<\/a> koji ove izgubljene ljude jednostavno ne \u017eele u svojoj okolini. Ne radi se tu nu\u017eno o ksenofobiji, rasizmu i drugim ograni\u010denjima karakternih vrlina, iako to nije isklju\u010deno<\/a>. Ve\u0107, kako kazuju njihove izjave, o tome da izbjeglice ulaze u ku\u0107e ljudima \u2013 naseljene i nenaseljene i uzrokuju \u0161tetu. Na primjer oko 500 izbjeglica skvotiralo je ovih dana napu\u0161tenu biha\u0107ku \u017eeljezariju u kojoj su, kako bi se ugrijali, zapalili vatru. Takve su radnje opasne jer se radi o zatvorenim prostorima i jer je tako ve\u0107 do\u0161lo do nekoliko po\u017eara. Ipak sve dr\u017eave (ne)anga\u017eirane na ovom problemu toleriraju situaciju i ignoriraju \u010dinjenicu da se ovakvi problemi doga\u0111aju upravo zbog toga \u0161to dr\u017eava ne \u017eeli prihvatiti odgovornost za izbjeglice i time im poru\u010diti da u dobrodo\u0161li ovdje. Okrutnost i nemar dr\u017eave mo\u017ee se stoga nazvati politikom Izbjeglice, Nedobrodo\u0161le!<\/p>\n\n\n\n

U Bosni i Hercegovini<\/h2>\n\n\n\n

\u010cinjenica je da su izbjeglice u toliko o\u010dajnoj i trajnoj egzistencijalnoj neprilici da pristupaju djelovanju koje im sigurno nije prvo na listi po\u017eeljnih. Uzmemo li da izbjeglicama nije primarni plan domo\u0107i se egzistencijalne sigurnosti kr\u0161enjem zakona i ucjenom drugih dr\u017eava da ih prime, moramo se slo\u017eiti s time da su opisana nedjela ljudima bez domova posljednja opcija. Tu se name\u0107e pitanje za\u0161to im je to zadnja opcija i za\u0161to dr\u017eave uzrokuju ovu globalnu krizu temeljnih ljudskih vrijednosti.
<\/p>\n\n\n\n

U BiH volonteri i aktivisti prepiru se s dr\u017eavnim i europskim tijelima da objave to\u010dnu strukturu financiranja migrantske krize. Problem le\u017ei u tome \u0161to EU inzistira na tome da je ve\u0107 dala 30 milijuna eura za sanaciju migrantske krize na ovom dijelu vanjske kopnene granice EU. Aktivisti stoga \u017eele vidjeti strukturu financiranja kako bi se utvrdilo koliko je sredstava oti\u0161lo na naoru\u017eanje represivnih organa vlasti, a koliko na humanitarnu pomo\u0107 ljudima. Radi se o dva su\u0161tinski razli\u010dita pristupa izbjegli\u010dkoj krizi. Naoru\u017eavanje policije za \u0161to \u010dvr\u0161\u0107u kontrolu granice potrebitim i nemo\u0107nim ljudima \u0161alje poruku da nisu bitni, da zapravo niti nisu ljudi, barem ne ljudi kakvi smo mi s prave strane “zida”, koji imamo prava na sva ljudska prava. S druge strane dr\u017eave nalaze se pojedinci koji su na sebe uzeli ulogu aktivista i volontera, motivirani progresivnim dru\u0161tvenim vrijednostima. <\/p>\n\n\n\n

Prije nekoliko tjedana objavili smo fotografije napu\u0161tenih migranata koji spavaju na ki\u0161i na autobusnom kolodvoru u Tuzli<\/a>. S prvim zahla\u0111enjima na dru\u0161tvenim mre\u017eama odmah su se po\u010dele organizirati inicijative za kabanice, deke, zimske i vodootporne cipele i sli\u010dno. Ne \u010dudi \u0161to se ba\u0161 u Bosni stvara tako sna\u017ena socijalna mre\u017ea ljudi koji brinu o izbjeglicama. Na stranu sva romantizacija minulih odnosa u “kom\u0161ilucima” i “bosanske sr\u010danosti”, radi se o ljudima koji su i sami bili izbjeglice.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj<\/h2>\n\n\n\n

U Hrvatskoj, nekoliko dana od propucavanja izbjeglice, u Zagrebu je Sindikat dr\u017eavnih slu\u017ebenika kojeg \u010dine i policijski radnici od Vlade dobio ispunjenje ve\u0107eg dijela svojih zahtjeva. Na stranu privremeno, za potrebe ovog teksta pitanja o \u0161trajka\u010dkoj ulozi sindikata koji Vladi po\u010dne prijetiti \u0161trajkom onda kada je u \u0161trajk ve\u0107 stupila druga, izrazito podcijenjena skupina radnika u javnom sektoru – prosvjetni radnici. Na stranu i motivi premijera Andreja Plenkovi\u0107a da udovolji zahtjevima policije, ali ne i potrebama u\u010ditelja. Osvrnimo se umjesto toga jo\u0161 na izjave predstavnika sindikata policije<\/a> na televiziji N1 koji je hladnokrvno uspostavio ravnomjernu relaciju izme\u0111u \u010dovjeka i novca, odnosno izme\u0111u \u017eivotno ugro\u017eenog izbjeglice i tro\u0161ka kojeg izbjeglice predstavljaju “na\u0161im poreznim obveznicima”. <\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, dok formalne instance dr\u017eavne vlasti poku\u0161avaju izbjeglice svesti na ogroman financijski dru\u0161tveni problem, isti ti porezni obveznici, osim poreza, izbjeglicama daju i druge financijske donacije, svoje volontersko vrijeme i svoje aktivisti\u010dko znanje.
<\/p>\n\n\n\n

I o tome se zapravo radi, najve\u0107e proturje\u010dje migrantske krize le\u017ei u supstancijalnoj razlici izme\u0111u za\u0161tite koju dr\u017eava tobo\u017ee pru\u017ea svojim stanovnicima i njihove spremnosti da pomognu obespravljenim nepoznatim ljudima. Tu postaje jasno da je izbjegli\u010dka kriza ovakva kakva jest, ne zbog konzervativnosti ljudi, njihove ksenofobije i rasizma, iako nitko ne ka\u017ee da toga nema i vjerojatno je prisutno u poprili\u010dno depresivnim postotcima. Ali radi se vjerojatno o uvjerenjima nastalima nakon nastanka diskursa o izbjeglicama kao opasnima po pojedince. Nitko ne ka\u017ee da nema i takvih iskustava. Iz Njema\u010dke primjerice svako malo u Hrvatsku stigne vijest o nekom Hrvatu koji je silovao, prebio, ubio, oplja\u010dkao, dilao, bio svodnik i sli\u010dno, pa ipak, nitko tim gra\u0111anima Europske unije ne oduzima pravo na to da budu punopravni ljudi.
<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dne ovakve i brojne druge primjere ve\u010deras \u0107e na Filozofskom fakultetu u Zagrebu izlagati neki od aktivista i volontera koji su potro\u0161ili godine svog \u017eivota na to\u010dno informiranje svih nas o izbjegli\u010dkoj krizi, a s ciljem \u0161irenja svijesti o \u017eivotu migranata. U organizaciji Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu ve\u010deras se u 18 sati na Filozofskom odr\u017eava tribina “Ljudi, a ne migranti!”<\/a> i njezina funkcija bit \u0107e da jo\u0161 jednom neformalnim inicijativama ispravi u dru\u0161tvu \u0161tetan utjecaj formalnih dr\u017eavnih politika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Hrvatskoj je, u Gorskom kotaru, prije tri dana policija “slu\u010dajno ispalila” metak iz sa\u010dmarice te prostrijeliv\u0161i “ilegalnog migranta” u predjelu prsnog ko\u0161a dovela u \u017eivotnu opasnost \u010dovjeka koji se tri dana kasnije jo\u0161 uvijek bori za \u017eivot u Klini\u010dkom bolni\u010dkom centru u Rijeci. Iz hrvatske policije po medijima se \u0161ire informacije kako se to […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29932,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[46,655],"theme":[458],"country":[35,38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29930","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migracije","tag-policija","theme-drustvo","country-bih","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29930"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29934,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29930\/revisions\/29934"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29930"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29930"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29930"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29930"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}