{"id":29914,"date":"2019-11-21T10:00:18","date_gmt":"2019-11-21T09:00:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29914"},"modified":"2019-11-21T10:25:37","modified_gmt":"2019-11-21T09:25:37","slug":"oporavak-od-krize-uz-porast-nesigurnosti-regionalni-rekordi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29914","title":{"rendered":"Nesigurni poslovi: regionalni rekordi"},"content":{"rendered":"\n

U europskom trendu<\/a> pada nezaposlenosti na razinu ni\u017eu od one prije razdoblja financijske krize sudjeluju i neke od zemalja regije. Kao i obi\u010dno, brojke o “rekordnom” padu stope nezaposlenosti su me\u0111u omiljenim dokazima uspje\u0161nih ekonomskih politika, pa je tako hrvatski premijer Andrej Plenkovi\u0107 u nedavnom intervjuu<\/a> rekao kako je HDZ zaslu\u017ean za, izme\u0111u ostalog, demografsku revitalizaciju, nikad ve\u0107u zaposlenost i nikad manju nezaposlenost. Suo\u010dena s kritikom da nezaposlenost pada jer ljudi odlaze iz zemlje, srpska premijerka Ana Brnabi\u0107 izjavila<\/a> je da \u017eeli da “pobije taj trend kritizerstva” te da zaposlenost raste i da je to razlog pada broja nezaposlenih, a sve je to pripisala uspje\u0161nim ekonomskim reformama. <\/p>\n\n\n\n

Kontekst koji smanjuje dojam uspje\u0161nosti njihovih politika daju podaci o kretanju stanovni\u0161tva Hrvatske i Srbije: iako je u obje zemlje od 2014. godine prisutan pad nezaposlenosti i blagi porast zaposlenosti, ti trendovi djelomi\u010dno odra\u017eavaju demografske promjene i u\u010dinke radne emigracije. Stope ne\/zaposlenosti ra\u010dunaju se kao udio u ukupnom radno aktivnom i radno sposobnom stanovni\u0161tvu i zbog toga se ne mogu pripisati samo otvaranju radnih mjesta i sjajnim politikama kako bi to htjeli premijer i premijerka. Iako samo na temelju osnovnih podataka ne mo\u017eemo odrediti koliku “te\u017einu” u smanjenju nezaposlenosti i porastu zaposlenosti ima smanjenje stanovni\u0161tva, a koliku otvaranje novih radnih mjesta, mo\u017eemo dobiti op\u0107i dojam o njihovom omjeru. U Hrvatskoj je 2018. godine bilo 28.000 radnih mjesta manje nego 2009. godine, ali 82.000 radnih mjesta vi\u0161e nego 2014. godine. Dok za Srbiju nema usporedivih podataka za raniji period, 2018. godine bilo je 241.000 radnih mjesta vi\u0161e nego 2014. godine. Dakle, iako su radna mjesta i dalje u minusu u usporedbi s predkriznim periodom, posljednjih pet godina mogu se nazvati periodom ekonomskog oporavka. Me\u0111utim, istovremeno se kontinuirano smanjuje stanovni\u0161tvo u obje zemlje: trenutni broj radno sposobnog stanovni\u0161tva u Hrvatskoj najmanji je jo\u0161 od 2001. godine – prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je u 2018. godini bilo gotovo 189.000 osoba u dobi od 15 do 64 godine manje nego 2009., a u istom periodu emigriralo je 153.155 osoba iste dobi. U Srbiji se u istom periodu broj radno sposobnog stanovni\u0161tva, odnosno osoba u dobi 15-64 godine smanjio za gotovo 355.000. 1<\/a><\/sup> <\/p>\n\n\n\n

Drugi disklejmer nalazimo u definiciji zaposlenosti o kojoj smo pisali<\/a> u kontekstu smanjenja nezaposlenosti na razini Europske unije, i s time povezanoj kvaliteti poslova koji se nude onima koji nisu emigrirali. Budu\u0107i da definicija zaposlene osobe obuhva\u0107a ne samo one koji rade putem ugovora o radu, ve\u0107 i sve one koji rade na nesigurnim i povremenim poslovima, porast zaposlenosti ne zna\u010di i porast kvalitetnih poslova i boljih \u017eivotnih uvjeta. Zemlje regije prate, a u nekim slu\u010dajevima i predvode europski trend \u0161irenja nesigurnog rada: Hrvatska i Srbija bilje\u017ee pad stalnog, a porast privremenog zapo\u0161ljavanja: udio privremeno zaposlenih u Srbiji 2019. iznosi 22.9%, a u Hrvatskoj 19.9%, obje iznad europskog prosjeka za 2019. koji iznosi 14.2%. Zanimljiv je trend izrazitog pove\u0107anja udjela privremeno zaposlenih od 2014. godine naovamo u obje dr\u017eave, odnosno od perioda ekonomskog oporavka i po\u010detka rasta zaposlenosti. <\/p>\n\n\n\n

Prema duljini trajanja privremenih poslova, u 2019. u Hrvatskoj 32% privremenih ugovora bilo je sklopljeno na period do tri mjeseca, a u Srbiji 38%, a u obje zemlje sklapanje takvih ugovora je naglo poraslo od 2014. godine. Zanimljivo je da je u Eurostatovoj bazi podataka ova kategorija imenovana prekarnim<\/a> radom (impliciraju\u0107i da privremeni ugovori u trajanju od vi\u0161e od 3 mjeseca to nisu). Hrvatska je na prvom mjestu unutar EU po ra\u0161irenosti tako definiranog prekarnog rada: u ukupnom zapo\u0161ljavanju taj tip ugovora odnosi 7%, a u Srbiji \u010dak 8.8%. Taj tip ugovora ve\u0107inom se koristi u poljoprivredi, trgovini na malo i ugostiteljstvu, \u0161to je odraz sezonskih poslova u turizmu, ali i promjena u radnom zakonodavstvu koje su omogu\u0107ile neograni\u010deno produ\u017eavanje ugovora o radu na odre\u0111eno. <\/p>\n\n\n\n

U kritizerskom tonu mo\u017eemo zaklju\u010diti kako su dobre vijesti o rastu zaposlenosti istovremeno postale lo\u0161e vijesti o \u0161irenju nesigurnih oblika rada. <\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n

  1. izvor podataka: Eurostat[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U europskom trendu pada nezaposlenosti na razinu ni\u017eu od one prije razdoblja financijske krize sudjeluju i neke od zemalja regije. Kao i obi\u010dno, brojke o “rekordnom” padu stope nezaposlenosti su me\u0111u omiljenim dokazima uspje\u0161nih ekonomskih politika, pa je tako hrvatski premijer Andrej Plenkovi\u0107 u nedavnom intervjuu rekao kako je HDZ zaslu\u017ean za, izme\u0111u ostalog, demografsku […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":29919,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[652],"theme":[458,455],"country":[38,11],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-29914","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nezaposlenost","theme-drustvo","theme-rad","country-hrvatska","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29914","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29914"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29914\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29929,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29914\/revisions\/29929"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29919"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29914"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29914"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29914"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29914"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29914"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29914"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29914"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}