politi\u010dki impotentni zahtjevi<\/a>. Oni su manje-vi\u0161e kru\u017eili oko “budu\u0107nosti na\u0161e djece” i svoju viziju dru\u0161tva temeljili na liberalnoj, srednjoklasnoj predstavi po kojoj obrazovanje predstavlja rje\u0161enje za sve politi\u010dke i ekonomske probleme. Bez obzira na sve te nedore\u010denosti i klasnu sljepo\u0107u, prosvjedi su definitivno svojom masovno\u0161\u0107u naglasili da \u0161kolski sustav i obrazovanje predstavljaju jedan od rijetkih sektorskih potencijala za mobilizaciju. Nakon pada te vlade i dolaska na vlast “nestabilnog stabilizatora”, Andreja Plenkovi\u0107a, politi\u010dka se dinamika vratila u korito. Nazadne \u0161ovinisti\u010dke inicijative udaraju svoj ritam u tzv. kulturnim ratovima: ili kroz antisrpsku politiku ili kroz zazivanje zabrane poba\u010daja i borbe protiv “rodne ideologije”. U ekonomskom prostoru sve se svelo na histeriju protiv uhljeba i sukob izme\u0111u privatnog – realnog sektora i javnog – nerealnog sektora.<\/p>\n\n\n\nTa nadrealna slika svijeta sve je vi\u0161e iscrpljivala bilo kakvu pojedina\u010dnu i kolektivnu vjeru u politiku. Daleko od toga da u nekim dru\u0161tvenim skupinama ne vlada politi\u010dki entuzijazam i to uglavnom mahom ru\u0161ila\u010dki. No, stotine tisu\u0107a ljudi odlu\u010dile su “glasovati nogama” i oti\u0107i u inozemstvo, a podaci ka\u017eu da \u010dak 57% gra\u0111ana Hrvatske izbjegava medijske vijesti, \u0161to nas svrstava me\u0111u svjetske rekordere. Uglavnom, dru\u0161tvena atmosfera je prili\u010dno deprimiraju\u0107a: javnim prostorom ili kru\u017ei mr\u017enja ili prokazivanje sitnih interesa i korupcijske afere. A onda su se pojavili u\u010ditelji sa svojim \u0161trajkom.<\/p>\n\n\n\n
Razlozi podr\u0161ke<\/h2>\n\n\n\n
Na po\u010detku je i\u0161lo uobi\u010dajeno: red zahtjeva, red odbijenica, red prozivki. No situacija je postajala sve ozbiljnija. Postalo je o\u010digledno da su \u0161trajka\u010di i te kako dobro organizirani, solidarni i ustrajni. Tako\u0111er, prili\u010dno su pametno odigrali s doziranjem pritiska: svaki dan se \u0161trajk odvijao u drugim \u017eupanijama, uz povremene na nacionalnoj razini. Time se sugerirala fleksibilnost, razumijevanje pozicije roditelja i djece te se vladi ostavilo dovoljno prostora da reagira bez zao\u0161travanja situacije. Vlada, premijer i nadle\u017eni ministar su ili obmanjivali javnost ili se pravili da ne razumiju \u0161to sindikati \u017eele. Me\u0111utim, oni nisu odustajali. A onda su vladi i svim “zabrinutim gra\u0111anima” u pomo\u0107 prisko\u010dili liberalni mediji predvo\u0111eni Indexom i Telegramom.<\/p>\n\n\n\n
Izra\u010dunavale su se u\u010diteljske pla\u0107e, difamirala uloga sindikata kao takvih, pronalazili su se u\u010ditelji koji ne \u0161trajkaju, roditelji koji nemaju gdje ostaviti djecu, stru\u010dnjaci koji opovrgavaju legalnost \u0161trajka. Samo su jo\u0161 nedostajala djeca koja obo\u017eavaju i\u0107i u \u0161kolu. Me\u0111utim, nije uspjelo. Kad su sindikati najavili frontalni, svakodnevni \u0161trajk sve do ispunjenja zahtjeva, dru\u0161tvena podr\u0161ka kao da je sko\u010dila. Barem dojmovno i po onome \u0161to se mo\u017ee pro\u010ditati na komentarima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama. \u010cak je i na anketi na Indexu na kojoj je do ju\u010der popodne sudjelovalo skoro 50 tisu\u0107a ljudi dvije tre\u0107ine \u010ditatelja izrazilo podr\u0161ku \u0161trajku. Dakle, nemamo reprezentativno istra\u017eivanje dru\u0161tvene podr\u0161ke \u0161trajku, ali te\u0161ko se oteti dojmu da ga ve\u0107ina ljudi podr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, jo\u0161 se te\u017ee ne zapitati – za\u0161to? S obzirom na prevladavaju\u0107e antagonizme, proskribiranost sindikata, politi\u010dku nezainteresiranost i prili\u010dnu dru\u0161tvenu atomizaciju. Prvi je razlog, dakako, organiziranost i takti\u010dka pripremljenost sindikata, podebljana razli\u010ditim uvjerljivim medijskim istupima anonimnih u\u010ditelja. Drugi je razlog spomenuti mobilizacijski potencijal obrazovanja: ljudi i dalje u tome vide nekakvu \u0161ansu za kretanje stvari nabolje. Tre\u0107i je razlog frustracija ovom vladom. A dosad, prije organiziranja u\u010ditelja, privilegiju za napad na vladu imali su samo usta\u0161ka desnica, ucjenjiva\u010di sa \u017eetonima u Saboru i mediji koji su otkrivali afere. Prostora za narodno iskazivanje bunta nije bilo. I \u010detvrto, makar i nesvjesno, ali itekako va\u017eno, ljudi su se naprosto za\u017eeljeli sudjelovanja ili podr\u0161ke u ne\u010demu \u0161to predstavlja borbu za radni\u010dke interese i bolji \u017eivot. Za\u017eeljeli su se \u0161trajka, u krajnjoj liniji.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ini je vjerojatno dosta svih onih politi\u010dkih anga\u017emana koji se vrte oko nacionalisti\u010dkih govnarija i sitno-interesnih podvaljivanja i prokazivanja. I u\u010ditelji su upravo ona figura koja mo\u017ee ujediniti te razli\u010dite motive, \u017eelje i frustracije: nisu toliko optere\u0107eni negativnom slikom kao drugi u javnom sektoru, rade s djecom, a negdje i dalje, makar i prili\u010dno zatomljena, \u010du\u010di predstava o njihovoj prosvjetiteljskoj ulozi. Sve ovo ne zna\u010di da \u0107e u\u010ditelji izdr\u017eati u svojim zahtjevima, da podr\u0161ka ne\u0107e splasnuti i da se dinamika ne\u0107e vratiti u po\u010detne okvire. Ali o\u010dito je da ljudi osje\u0107aju potrebu za politikom koja se bavi njihovom svakodnevicom, stvarnim \u017eivotima, dostojanstvom i boljim materijalnim uvjetima. Bilo kao sami \u0161trajka\u010di bilo kao iskaziva\u010di (pre\u0161utne) podr\u0161ke. I zato: do ispunjenja zahtjeva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najmasovniji prosvjed u najnovijoj hrvatskoj povijesti dogodio se prije ne\u0161to vi\u0161e od tri godine. Premda masovan i relativno nedavan, gotovo je u potpunosti i\u0161\u010deznuo iz dru\u0161tvenog sje\u0107anja. Radilo se o prosvjedu protiv obustave Cjelovite kurikularne reforme. Samo u Zagrebu se skupilo nekih 25.000 ljudi, a u cijeloj dr\u017eavi oko 40.000. Zaboravljen je, izme\u0111u ostalog, jer […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":29895,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[63,85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-29893","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-obrazovanje","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29893","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29893"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29893\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29899,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29893\/revisions\/29899"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29895"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29893"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29893"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29893"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29893"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29893"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29893"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29893"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}