{"id":29883,"date":"2019-11-19T12:34:04","date_gmt":"2019-11-19T11:34:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29883"},"modified":"2019-11-19T19:43:39","modified_gmt":"2019-11-19T18:43:39","slug":"oporavak-od-krize-uz-povecanje-nesigurnosti-i-siromastva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29883","title":{"rendered":"Oporavak od krize uz pove\u0107anje nesigurnosti i siroma\u0161tva"},"content":{"rendered":"\n

Posljednjih mjeseci ni\u017eu se medijski naslovi o velikom oporavku Europe od krize, a me\u0111u klju\u010dnim dokazima stoje podaci o padu nezaposlenosti i rastu zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti<\/a> na razini cijele Europske unije na najni\u017eoj je razini u posljednjih 19 godina, a u usporedbi s periodom prije financijske krize, danas deset milijuna ljudi vi\u0161e ima posao. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, sami podaci o kretanju stope\nnezaposlenosti i zaposlenosti ne mogu biti dovoljni za pri\u010du o izlasku iz krize\ni pobolj\u0161anju \u017eivotnih uvjeta jer ne otkrivaju ni\u0161ta o kvaliteti zaposlenja i visini\npla\u0107a. Prema Anketi o radnoj snazi, me\u0111unarodnom izvoru podataka o zaposlenosti\ni nezaposlenosti, zaposlenom se smatra svaka osoba koja je u tjednu prije anketiranja\nobavljala bilo kakav posao, makar na crno ili kao poma\u017eu\u0107i \u010dlan obitelji, bilo\nda je pla\u0107en u novcu ili naturi. Dakle, samo oni koji u odre\u0111enom periodu nisu\nobavljali ba\u0161 nikakav posao broje se kao nezaposleni, a svi oni s povremenim i\nlo\u0161e pla\u0107enim poslovima broje se kao zaposleni. Pritom povremeno zapo\u0161ljavanje\nu okviru ove definicije ne obuhva\u0107a samo kategorije poput sezonskih radnika ili\nonih koji rade vikendom, ve\u0107 sve osobe koje su u referentnom periodu od tjedan\ndana obavljale bilo kakav posao, dakle \u010dak i ako su radile svega sat vremena u tih\ntjedan dana. Zbog toga je nu\u017eno podatke o kretanju ne\/zaposlenosti upotpuniti\npodacima o kvaliteti zaposlenja. <\/p>\n\n\n\n

Istovremeno s padom nezaposlenosti i rastom zaposlenosti u Europi \u0161ire se nesigurni<\/a> oblici rada: smanjuje se udio zaposlenih na neodre\u0111eno me\u0111u svim zaposlenima, a u porastu su rad u nepunom radnom vremenu, samozapo\u0161ljavanje i povremeno zapo\u0161ljavanje. Udio zaposlenih u nepunom radnom vremenu na razini EU-28 iznosi 18% (8% kod mu\u0161karaca i \u010dak 31% kod \u017eena). U posljednjih 16 godina pove\u0107ava se udio zaposlenih putem ugovora na odre\u0111eno – radnika s takvim ugovorom trenutno je 41%. Tako\u0111er, pove\u0107an je i udio zaposlenih na povremenim poslovima (14.2%). Navedene brojke na razini cijele EU, naravno, skrivaju nejednakosti izme\u0111u zemalja-\u010dlanica, a o uzrocima pada nezaposlenosti u zemljama regije, kao i o nu\u017enim ogradama pri interpretaciji stopa ne\/zaposlenosti u vidu smanjenja stanovni\u0161tva i migracija unutar EU pisat \u0107emo u idu\u0107im vijestima. <\/p>\n\n\n\n

Sve donedavno europske pla\u0107e su stagnirale<\/a>, a u posljednjih nekoliko godina po\u010dele su rasti. Me\u0111utim, rast pla\u0107a je slab i ne prati u o\u010dekivanoj mjeri ekonomski rast, \u010demu ekonomisti i dalje poku\u0161avaju<\/a> odgonetnuti uzroke, no me\u0111u vjerojatnijim uzrocima su politika kvantitativnog popu\u0161tanja<\/a> Europske centralne banke i smanjenje<\/a> pokrivenosti kolektivnim ugovorima u zemljama Srednje i Isto\u010dne Europe \u2013 jedna od posljedica liberalizacije radnog zakonodavstva koja se propisivala kao lijek za “rigidnost” tr\u017ei\u0161ta rada u jeku krize. <\/p>\n\n\n\n

Posljedica procesa \u0161irenja nesigurnih oblika rada, osim pove\u0107anja broja zaposlenih osoba koje nemaju osnovna prava (mirovinsko, socijalno, zdravstveno osiguranje) koja se ve\u017eu uz standardne ugovore o radu je i porast siroma\u0161tva me\u0111u zaposlenima. Dok se ukupni broj ljudi kojima prijeti rizik od siroma\u0161tva ili dru\u0161tvene isklju\u010denosti u EU u posljednjih deset godina blago smanjio, od 2010. godine pove\u0107ava se udio ljudi izlo\u017eenih siroma\u0161tvu unato\u010d zaposlenosti<\/a>, koji trenutno iznosi 9.4%. Radi se o zna\u010dajnom i rastu\u0107em broju zaposlenih ljudi koji ne uspijevaju pokriti osnovne \u017eivotne tro\u0161kove zbog iznimno niskih pla\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

\u010cini se da je propisani lijek za rigidnost tr\u017ei\u0161ta rada postigao neke rezultate, ali sve je vi\u0161e radnika koji se ne mogu veseliti fantasti\u010dnom oporavku Europe od krize. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednjih mjeseci ni\u017eu se medijski naslovi o velikom oporavku Europe od krize, a me\u0111u klju\u010dnim dokazima stoje podaci o padu nezaposlenosti i rastu zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti na razini cijele Europske unije na najni\u017eoj je razini u posljednjih 19 godina, a u usporedbi s periodom prije financijske krize, danas deset milijuna ljudi vi\u0161e ima posao. Me\u0111utim, […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":29885,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[64,652],"theme":[458,455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-29883","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kriza","tag-nezaposlenost","theme-drustvo","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29883","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29883"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29883\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29900,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29883\/revisions\/29900"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29885"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29883"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29883"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29883"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29883"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29883"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29883"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29883"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}