nastala jo\u0161 1948.<\/a> s eksplicitnim ciljem borbe protiv \u0161irenja socijalizma u Ju\u017enoj i Sjevernoj Americi. Na primjer, jo\u0161 1962. su slu\u017ebeno presudili da je kubanska vlast “nekompatibilna s principima i ciljevima inter-ameri\u010dkog sistema”. OAS se financira mahom iz prora\u010duna SAD-a, a kao obrazlo\u017eenje za nastavak financiranja 2018. je navedeno da funkcionira kao klju\u010dno oru\u0111e u “promociji interesa SAD-a u Zapadnoj hemisferi suprotstavljaju\u0107i se utjecajima anti-ameri\u010dkih zemalja”. Kao \u0161to je Bolivija.<\/p>\n\n\n\nKlasi\u010dni pu\u010d<\/h2>\n\n\n\n
Pristranost OAS-a i manjak konkretnih dokaza nije predstavljao problem za globalnu medijsku ma\u0161ineriju: Morales je progla\u0161en diktatorom i varalicom. Toj su se ocjeni pridru\u017eili i predstavnici najmo\u0107nijih svjetskih dr\u017eava i tako osigurali me\u0111unarodni legitimitet za ono \u0161to \u0107e se dogoditi u samoj Boliviji. A tamo je izveden pu\u010d. Naime, predstavnici vojske su Moralesa natjerali na ostavku. On je zatim potra\u017eio azil u Meksiku, a na ulicama su uz vojsku i policiju zavladale desni\u010darske bande i tako otkrile pravo lice navodno demokratskih prosvjeda protiv Moralesa nakon objavljenih rezultata izbora. O demokratskom karakteru opozicijskih snaga dovoljno govori i \u010dinjenica da su odbili odr\u017eavanje novih izbora koje je Morales ponudio iako nije dokazano da je na prethodnima pobijedio prevarom.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi se opravdao pu\u010d, zapadnu su \u0161tampu preplavili “dokazi” Moralesove autoritarnosti. Naime, Morales je u namjeri da se kandidira jo\u0161 jednom 2016. organizirao referendum koji bi mu to omogu\u0107io s obzirom na ustavom ograni\u010den broj mandata. Na referendumu je izgubio za dlaku, ali se \u017ealio Ustavnom sudu koji mu je dopustio kandidaturu. Nesporno se radilo o manevrima sumnjivog proceduralnog legitimiteta. Tako\u0111er, oni ukazuju i na slabosti pokreta koji nije bio u stanju iznjedriti druge vo\u0111e i oslonce. Sve su to itekako opravdane kritike, i ti potezi su ko\u0161tali Moralesa dijela podr\u0161ke, ali one ne osporavaju njegov demokratski legitimitet osvojen na izborima, kao \u0161to nitko ne osporava legitimitet Angele Merkel koja je na vlasti od 2005. jer, eto, u Njema\u010dkoj ne postoji takvo ograni\u010denje. <\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, upitnost Moralesova demokratskog legitimiteta nije ono \u0161to motivira njegove politi\u010dke protivnike. Njih prvenstveno motiviraju klasni interesi i rasizam. Nakon preuzimanja vlasti, Morales i njegov stranka Pokret za socijalizam (MAS), ekonomsku i socijalnu politiku usmjerili su prema interesima obespravljenih i potla\u010denih, mahom pripadnika krajnje marginaliziranih autohtonih naroda – “Indijanaca”. Morales je prvi predsjednik u bolivijskoj povijesti koji potje\u010de iz njihovih redova. Ta je politika u rijetko vi\u0111enim razmjerima srezala siroma\u0161tvo i smanjila nejednakost. Njeni se dosezi najbolje vide u GINI koeficijentu kojim se mjeri nejednakost prihoda: pao je za nevjerojatnih 19%. Pored davanja politi\u010dkog glasa i socijalne sigurnosti siroma\u0161nima, Moralesova ekonomska politika dobro je kotirala i po uobi\u010dajenim standardima me\u0111unarodne financijske \u0161tampe. <\/p>\n\n\n\n
Moralesov problem nije bio u manjku proceduralne demokracije, ve\u0107 u vi\u0161ku socijalne demokracije. A kad je socijalna demokracija u pitanju onda se neminovno ugro\u017eavaju ne\u010diji interesi. To su u prvom redu interesi vladaju\u0107e klase. Naime, oni vi\u0161e nisu mogli trpjeti takve politike, kao \u0161to nisu mogli trpjeti niti autohtone narode. U Boliviji klasna i rasna struktura stanovni\u0161tva prili\u010dno koincidiraju, \u0161to dovodi do lagodnih koalicija izme\u0111u predstavnika kapitala i fa\u0161isti\u010dkih bandi. O prisutnosti rasizma me\u0111u vode\u0107im politi\u010darima opozicije najbolje svjedo\u010di sada izbrisani tvit Jeanine A\u00f1ez Ch\u00e1vez, \u017eene koja se samoproglasila predsjednicom. Ona je naime 2013. sanjala o Boliviji “oslobo\u0111enoj od sotonisti\u010dkih rituala autohtonih naroda” i poru\u010dila “Indijancima” da ostanu u planinama jer grad nije za njih.<\/p>\n\n\n\n
Rasisti\u010dki san<\/h2>\n\n\n\n
Kako taj san izgleda moglo se vidjeti proteklih dana na ulicama. Fa\u0161isti\u010dke bande pale ku\u0107e \u010dlanova MAS-a, a simpatizere trpaju u kamione i odvode na nepoznata mjesta. Vi\u0161e ljudi je ubijeno, a teror se odvija uz odobravanje ili suu\u010desni\u0161tvo policije. Simboli\u010dki mo\u017eda i najzna\u010dajniji zlo\u010din je onaj mu\u010denja Patricije Arce, gradona\u010delnice grada Vinta iz redova MAS-a. Nju su pu\u010disti oteli, obrijali na \u0107elavo, obojali u crveno, \u0161to je boja desnice u Boliviji, tjerali da bosa hoda po gradu, kle\u010di i moli za oprost zbog podr\u0161ke Moralesu. Ona, naravno, nije htjela moliti za oprost fa\u0161isti\u010dke bande i u jednom trenutku su je prista\u0161e MAS-a uspjele spasiti. Ali nisu uspjeli spasiti gradsku vije\u0107nicu koju su pu\u010disti zapalili. Tako\u0111er, sad ve\u0107 masovne prosvjede protiv pu\u010da \u010desto predvode \u017eene, “Indijanke”. <\/p>\n\n\n\n
Mnogi kao okida\u010d za napad na Moralesa isti\u010du plan za nacionalizaciju resursa litija. Naime, Morales je 4.11. raskinuo ugovor s njema\u010dkom kompanijom ACI Systems Alemania koja ina\u010de proizvodi baterije za Teslu. Ta je kompanija trebala funkcionirati kao partner u eksploataciji litija i proizvodnji baterija. Bolivijci nisu htjeli vi\u0161e samo nuditi sirovine na svjetskom tr\u017ei\u0161tu ve\u0107 mu ponuditi proizvode od sirovina s vi\u0161om dodatnom vrijedno\u0161\u0107u. U tome su trebali tehnolo\u0161ku pomo\u0107 jer je ekstrakcija i prerada litija zbog dubine i sastava tla kompliciranija nego u susjednim \u010cileu i Argentini te zapravo prili\u010dno neizvjesna. Ugovor s Nijemcima je otkazan zbog protesta stanovni\u0161tva iz regije u kojoj se ekstrakcija vr\u0161i. Oni su smatrali da su zakinuti i da ne dobivaju zapravo ni\u0161ta od toga \u0161to se u njihovoj regiji nalazi izme\u0111u 50 i 70% svjetskih zaliha litija. O daljnjim Moralesovim planovima mo\u017eemo samo \u0161pekulirati, ali oslanjanje na to da su Tesline dionice sko\u010dile nakon pu\u010da nije ba\u0161 najsigurnija oklada u obja\u0161njenje cijelog procesa. Bolivijske rezerve litija su definitivno trn u oku mnogih multinacionalnih kompanija i bogatijim dr\u017eavama sigurno ne odgovara \u0161to je Bolivija planirala na tr\u017ei\u0161te pristupiti s proizvodima, a ne sa samom sirovinom, ali nije uvjerljivo mehani\u010dki obja\u0161njavati pu\u010d oscilacijama dionica jedne kompanije na burzi.<\/p>\n\n\n\n
Posrijedi je, prema svemu sude\u0107i, poklapanje interesa me\u0111unarodnih faktora, politi\u010dkih i poslovnih, lokalne oligarhije i fa\u0161isti\u010dkih bandi. Nije se tu moralo raditi o nekoj dirigiranoj akciji sa svih zainteresiranih adresa. Interes je svima zajedni\u010dki: vratiti se na stanje otprije 13 godina jer se ovo vi\u0161e ne mo\u017ee trpjeti. I to sve pod krinkom izostanka demokratskog legitimiteta i preduge vladavine Moralesa. Me\u0111utim, o\u010dito pitanje se ne postavlja: \u0161to je trinaest godina vladavine Moralesa naspram pet stolje\u0107a porobljavanja i tla\u010denja? Sude\u0107i prema “slu\u017ebenim” skrbnicima demokracije: smak svijeta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u0160irom Europe proteklih se tjedana obilje\u017eavala 30. godi\u0161njica pada Berlinskog zida i zavr\u0161etka Hladnog rata. Organizirali su se okrugli stolovi i razne sve\u010danosti, renomirani mediji su objavljivali feljtone i analize, a svoj su doprinos \u010dak dali i nogometni navija\u010di: oni berlinske Herthe su izveli koreografiju s Trabantom koji se probija kroz zid. Svi su, dakle, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":29845,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12,583],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-29842","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","tag-puc","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29842","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29842"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29842\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29855,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29842\/revisions\/29855"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29845"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29842"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29842"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29842"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29842"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29842"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29842"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29842"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}