{"id":29793,"date":"2019-11-13T14:29:56","date_gmt":"2019-11-13T13:29:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29793"},"modified":"2019-12-26T11:37:02","modified_gmt":"2019-12-26T10:37:02","slug":"frontex-pendrek-na-braniku-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29793","title":{"rendered":"Frontex: pendrek na braniku Europe"},"content":{"rendered":"\n

Agencija za europsku grani\u010dnu i obalnu stra\u017eu objavila je krajem oktobra javni natje\u010daj za prijam u prvu europsku uniformiranu slu\u017ebu \u2013 stalne snage europske obalne i grani\u010dne stra\u017ee. Partnerska organizacija u Hrvatskoj je Policijska akademija na \u010dijim je stranicama objavljen poziv<\/a> o prvoj kampanji nova\u010denja za Frontexove stalne snage. U prvom poku\u0161aju nova\u010denja Frontex tra\u017ei 700 osoba koje bi radile kao grani\u010dni policajci. <\/p>\n\n\n\n

Radi se o stalnoj uniformiranoj slu\u017ebi koja \u0107e raditi pod zastavom Europske unije. Natje\u010daj je otvoren do 16. decembra, a tra\u017ee se osobe koje imaju iskustva u provedbi zakona i dolaze iz domena policije, carine, obalne stra\u017ee,hitne slu\u017ebe, civilne za\u0161tite i vojske. Prvi Frontexovi grani\u010dni policajci bit \u0107e spremni za zadatke u januaru 2021. godine, a bit \u0107e opremljeni najnovijom tehni\u010dkom opremom i pi\u0161toljima. Kandidatima koji pro\u0111u selekcijski postupak bit \u0107e ponu\u0111en petogodi\u0161nji ugovor s probnim rokom od devet mjeseci, isti\u010du u MUP-u.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je prvi poku\u0161aj uspostavljanja jedinstvene europske grani\u010dne policije i obalne stra\u017ee jer su vanjske granice do sada \u0161titile lokalne snage. Mediji koji zagovaraju novu obrambenu strategiju \u010desto isti\u010du hrvatski primjer problema radi kojih je potrebna zajedni\u010dka grani\u010dna policija. Ta zemlja ima izrazito duga\u010dku i razvedenu granicu sa dr\u017eavama koje nisu \u010dlanice Unije te je od uvo\u0111enja “malog Schengena” prije nekoliko godina, migracije zaustavljala poprili\u010dno nasilno, i o\u010dito uspje\u0161no. Za nagradu je dobila zeleno svjetlo za pridru\u017eivanje Schengenskoj zoni.
<\/p>\n\n\n\n

Funkciju Frontexa moramo promatrati u tom kontekstu, s obzirom na to da \u0107e zada\u0107a nove i stalne policije biti da “poma\u017ee \u010dlanicama Europske unije u nadzoru granica i upravljanju migracijama djeluju\u0107i pod zapovjedni\u0161tvom nacionalnih policija. Njihove \u0107e zada\u0107e uklju\u010divati provjeru identiteta i dokumenata, nadzor granice, prikupljanje i dijeljenje informacija o stanju na granicama EU-a i izvan njih, potrage i spa\u0161avanje, borba protiv prekograni\u010dnog kriminala te vra\u0107anje ljudi koji se ilegalno nalaze u Europskoj uniji.” <\/p>\n\n\n\n

Pripadnici stalnih snaga bit \u0107e raspore\u0111eni na vanjskim granicama EU, te \u0107e djelovati “u skladu sa zakonima i eti\u010dkim standardima”, a mogu biti raspore\u0111eni i u tre\u0107im zemljama koje s Unijom imaju potpisan Sporazum o statusu. Frontex je tako ve\u0107 imao akcije van Europske Unije, a najpoznatija je ona u Albaniji<\/a> gdje je 66 grani\u010dnih policajaca iz 12 zemalja \u010dlanica patroliralo gr\u010dko-albanskom granicom s ciljem spre\u010davanja prekograni\u010dnog kriminala.
<\/p>\n\n\n\n

Prva Frontexova ekspanzija
<\/h2>\n\n\n\n

Odluku o ekspanziji Frontexa povodit \u0107e nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, ina\u010de biv\u0161a njema\u010dka ministrica obrane i najbli\u017ea suradnica njema\u010dke kancelarke Angele Merkel. Me\u0111u prvim potezima Von der Leyen isti\u010de se najava Nacrta novog zakonskog paketa o migracijama, a nakon odustajanja od Dablinske konvencije, do \u010dega je do\u0161lo poslije “navale” izbjeglica na granice EU. Nacrt novog “migracijskog paketa” o\u010dekuje se u prvoj polovici 2020. godine. Koliko \u0107e se on razlikovati od Dablinske konvencije, mo\u017eda mo\u017eemo ra\u0161\u010dlaniti na temelju prve Frontexove ekspanzije, \u0161to je ujedno i prvi potez u okviru nove europske migracijske politike. Von der Leyen planira pove\u0107avati broj grani\u010dnih policajaca do 2027. kada bi ih prema planu trebalo biti 10.000.
<\/p>\n\n\n\n

“Na\u0161 cilj mora biti uspostava odr\u017eivog modela upravljanja migracijama koji podrazumijeva humanisti\u010dki pristup, ali na u\u010dinkovit na\u010din”, kazala je Von der Leyen na sastanku s Angelom Merkel u Berlinu, gdje je izlo\u017eila svoj plan. A kako se to to\u010dno “u\u010dinkovito” i “ljudski” upravlja migracijama vidimo na primjeru Hrvatske. Premda se hrvatsko “upravljanje” migracijama svodi na dehumanizaciju bespomo\u0107nih ljudi, o \u010demu bruje zaista brojni svjetski mediji i jo\u0161 ve\u0107i broj ljudskoprava\u0161kih organizacija, ova \u010dlanica EU za nagradu je dobila \u010dlanstvo u Schengenskoj zoni te pomo\u0107 u kvalitetnom osoblju i tehnologiji.
<\/p>\n\n\n\n

Ipak, istini za volju treba re\u0107i kako Frontexovu ekspanziju nije zamislila Von der Leyen ve\u0107 se radi o planu Junckerove komisije. Europska komisija najavila je u septembru 2018. da \u0107e se grani\u010dna policija \u0161iriti. Predsjednik Komisije na odlasku Jean-Claude Juncker najavio je tada regrutiranje novih 8.400 grani\u010dnih policajaca, koji bi bili nadopuna postoje\u0107em kontingentu od 1.500 ljudi. U maju ove godine, Povjerenik za migracije Dimitiris Avramopoulos potvrdio je plan da se do 2027. godine stvori grani\u010dna policija koja bi brojala 10.000 grani\u010dara.
<\/p>\n\n\n\n

Ho\u0107e li Frontex kr\u0161iti ljudska prava?<\/h2>\n\n\n\n

Premda politika bazirana na “u\u010dinkovitosti” obrane granica zadovoljava apetite politi\u010dkih elita, ljudskoprava\u0161ke organizacije poprili\u010dno repetitivno upozoravaju da ona donosi katastrofalne humanitarne posljedice, pri \u010demu “humanitarno” ovdje mo\u017ee imati i \u0161ire zna\u010denje koje podrazumijeva dugotrajne psiholo\u0161ke, sociolo\u0161ke, a mo\u017eda i politi\u010dke, a ne samo ekonomske i zdravstvene. Utvr\u0111ivanje granica naime samo prisiljava izbjeglice da biraju nove migracijske rute, ali ne zaustavlja niti olak\u0161ava preseljavanja, niti im nalazi bilo kakva funkcionalna rje\u0161enja. Ovdje se dakako postavlja pitanje za\u0161to bi Europska unija uop\u0107e bila odgovorna za sanaciju ovih problema? Zbog toga \u0161to najrazvijenije zemlje \u010dlanice Unije gospodarske napretke uvelike imaju zahvaliti svojim kolonijalnim i ekonomskim eksploatacijama zemalja iz kojih dolaze izbjeglice. Taj je krug dvosmjeran, iako je te\u0161ko vidljiv, a sastoji se od europskog uvoza nafte, sirovih resursa i jeftine radne snage u Uniju, te izvoza klimatskih promjena, zaga\u0111enja, siroma\u0161tva i oru\u017eja u sada ratovima ili klimatskim promjenama ugro\u017een zemlje iz kojih ljudi bje\u017ee.
<\/p>\n\n\n\n

O prirodi Frontexa ne treba imati iluzija, niti treba o\u010dekivati taktike “obrane” razli\u010dite od onih koje primjenjuje hrvatska policija. Pritu\u017ebi na brutalnosti “euro-policije” ima i na drugim Frontexovim punktovima. Frontexova kr\u0161enja ljudskih prava<\/a> prijavljena su u Bugarskoj, Gr\u010dkoj i Ma\u0111arskoj \u2013 ako ne ra\u010dunamo sve brodove koje su zemlje ju\u017ene Europe ostavile na pu\u010dini da potonu u Mediteran. No, mediji su u ove dvije godine prenosili pri\u010de i o tome kako Frontexovi grani\u010dari i sami sudjeluju u nelegalnim aktivnostima na granicama. Pitanje je samo, ho\u0107e li se njihove prakse legalizirati, ili \u0107e taj navodni kriminal biti pometen pod tepih, ina\u010de najkonzistentniju i najdugotrajniju europsku strategiju rje\u0161avanja politi\u010dkih problema. Frontex je u odgovoru na novinarsko pitanje kazao kako se kriminalne aktivnosti grani\u010dara mogu prijaviti na njihovim web stranicama te da \u0107e agencija najstro\u017ee reagirati na svaki oblik prijestupa. Tako su se iz Agencije, kao svake prave europske agencije iz jo\u0161 jednog svog proturje\u010dja izvukli logikom da su krivi su pojedinci koji kr\u0161e zakon, a ne politika koja na to blagonaklono gleda.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Agencija za europsku grani\u010dnu i obalnu stra\u017eu objavila je krajem oktobra javni natje\u010daj za prijam u prvu europsku uniformiranu slu\u017ebu \u2013 stalne snage europske obalne i grani\u010dne stra\u017ee. Partnerska organizacija u Hrvatskoj je Policijska akademija na \u010dijim je stranicama objavljen poziv o prvoj kampanji nova\u010denja za Frontexove stalne snage. U prvom poku\u0161aju nova\u010denja Frontex tra\u017ei […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29795,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[692,46],"theme":[456],"country":[48,495,38,99],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29793","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-frontex","tag-migracije","theme-politika","country-bugarska","country-europska-unija","country-hrvatska","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29793","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29793"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29793\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29801,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29793\/revisions\/29801"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29795"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29793"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29793"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29793"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29793"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29793"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29793"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29793"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}