Ni\u0161ta drugo toliko sugestivno ne govori o siroma\u0161tvu dana\u0161nje politi\u010dke imaginacije kao stambena politika koja se gotovo isklju\u010divo zasniva na tr\u017ei\u0161nim obrascima. Sve ostalo se tretira kao korupcija ili utopija.<\/p>\n\n\n\n
Pri\u010da o “domi\u0161ljatim Hrvatima” koji su “smislili kako legalno prevariti dr\u017eavu” ili, rije\u010dima voditelja RTL Direkta Zorana \u0160prajca, o “na\u0161em narodu koji nije glup \u2013 kad vidi neku subvenciju, odmah vidi i kako \u0107e je na najbolji na\u010din iskoristiti”, zakotrljala se medijima u povodu subvencioniranih stambenih kredita, dok na tr\u017ei\u0161tu nekretnina cijene opet lete u nebo. \u0160prajc nadalje lamentira kako su stanovi skuplji, izme\u0111u ostalog, i zbog dr\u017eavnih poticaja pa se zbog njih doga\u0111a suprotni efekt \u2013 stanovi koji su na taj na\u010din trebali postati dostupniji gra\u0111anima s ni\u017eim primanjima, zbog rasta cijena koji poti\u010du subvencije postaju jednako nedostupni kao i bez dotacija. Pa sve to u nastavku uspore\u0111uje sa subvencijama u poljoprivredi, pored kojih je uvoz sve ve\u0107i. Slijedi oprimjerivanje “mentaliteta na\u0161eg naroda”: kupit \u0107e POS-ov stan i dati ga u turisti\u010dki najam, a subvencionirani dr\u017eavni kredit iskoristiti za kupnju roditeljske ku\u0107e… Na kraju je cijelu problematiku o navodnim zloupotrebama subvencioniranih kredita \u2013 a rije\u010d je, kako dalje saznajemo, o oko pet primjera u pet razli\u010ditih gradova \u2013 zaokru\u017eila jednako tako vrckava RTL-ova reporta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n
I\neto, tema stambene politike time je za RTL apsolvirana. \u0160to sve\nutje\u010de na tr\u017ei\u0161te nekretnina i pove\u0107anje cijena, za\u0161to se\nstambena politika vodi prete\u017eito financijskim aran\u017emanima, tj. u\nvidu subvencioniranih kredita od kojih najve\u0107im dijelom korist opet\nimaju banke, moraju li gotovo sve nekretnine biti na tr\u017ei\u0161tu i u\nprivatnom vlasni\u0161tvu ili bi bilo po\u017eeljno da\npostoji i stambeni fond kojim bi se upravljalo javno i neprofitno,\nimaju li u turisti\u010dkoj zemlji poput Hrvatske i u rentijerskom tipu\nprivrede gra\u0111ani uop\u0107e izbora kojim \u0107e se djelatnostima baviti\n(prema nekim pokazateljima, \u010dak 95 tisu\u0107a njih privre\u0111uje\niznajmljivanjem apartmana u turisti\u010dke svrhe), kako stoje ostali\nevropski narodi, jesu li i oni “glupi” pa se u zadanim\nokolnostima pona\u0161aju, zapravo, vrlo racionalno \u2013 sve to voditelju\nDirekta nisu dovoljno atraktivna pitanja da bi na njima mogao efektno\npoentirati.<\/p>\n\n\n\n
Prije nego \u0161to ispitamo kako se stambena politika mo\u017ee (re)socijalizirati kako ne bi ovisila samo o tr\u017ei\u0161tu te ima li kakvih pozitivnih primjera u susjedstvu, podsjetimo na jo\u0161 jednu, rekli bismo pou\u010dnu pri\u010du na temu stambenog “zbrinjavanja”. To\u010dnije, na nju je podsjetio Kre\u0161o Beljak, \u010delnik HSS-a koji je u nedavnoj televizijskoj emisiji ocijenio da je prvi hrvatski predsjednik, upravo on i nitko drugi, “otac hrvatske korupcije”. “Mi nismo odmah krenuli u demokraciju”, kazao je Beljak u HTV-ovom Otvorenom, “nego smo krenuli u sustav gdje je Franjo Tu\u0111man bio alfa i omega. \u0160to je on rekao \u2013 to je bio zakon. Uostalom, po\u010dnimo od njegove imovine. Nikada se do kraja nije razjasnilo na koji je na\u010din Franjo Tu\u0111man stekao svoju imovinu.” E, tu Beljak nije posve u pravu. Naime, to\u010dno se zna kako je prvi hrvatski predsjednik stekao barem jedan dio svoje imovine. <\/p>\n\n\n\n
Recimo, vilu u Nazorovoj na broju 59 u Zagrebu, ukupne povr\u0161ine cca 1.400 \u010detvornih metara, koju je dobio na kori\u0161tenje po svom povratku iz Beograda, dr\u017eava je Tu\u0111manu te 1992. godine prodala po diskontnoj cijeni od, kako se pisalo u medijima, 214 tisu\u0107a tada\u0161njih njema\u010dkih maraka (kasnije se bra\u010dni par Tu\u0111man \u017ealio da je vila bila derutna i da su u njezinu reparaciju morali ulo\u017eiti silna sredstva). Osim toga, Tu\u0111man je vilu otkupio dan prije dono\u0161enja zakona o zabrani otkupa rezidencijalnih objekata i vila, me\u0111u koje je objekt u Nazorovoj nesumnjivo spadao, pa je jasno da je prvi hrvatski predsjednik stekao imovinsku korist na temelju, najbla\u017ee re\u010deno, raspolaganja povla\u0161tenim informacijama. Nakon svega, HDZ-ova vlada Tu\u0111manovima je krajem 1999., tek koji dan prije izbora na kojima HDZ gubi vlast i samo koji dan nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika \u2013 a sve prema va\u017ee\u0107im zakonima \u2013 izvr\u0161ila povrat nov\u010danih sredstava u visini od \u010dak 400 tisu\u0107a kuna na ime pla\u0107enog pripadaju\u0107eg dijela zemlji\u0161ta, vrativ\u0161i im tako gotovo polovinu iznosa od 214 tisu\u0107a njema\u010dkih maraka. Vrijednost ku\u0107e u Nazorovoj, na jednoj od najelitnijih zagreba\u010dkih lokacija, danas se procjenjuje na vi\u0161e od dva milijuna eura. Dakako, i drugi su gra\u0111ani, koji su u to vrijeme otkupljivali stanove na kojima su do tada imali stanarsko pravo, mogli zatra\u017eiti povrat sredstava upla\u0107enih za zemlji\u0161te, ali samo ako su se na vrijeme informirali da je \u010dlanak 11 Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo promijenjen i da omogu\u0107uje da se u razdoblju od 20. svibnja do 20. srpnja 1998., dakle u samo dva mjeseca, svi zainteresirani jave sa zahtjevom za povratom prepla\u0107enog novca. Gra\u0111anin Tu\u0111man je, kako vidimo, pa\u017eljivo pratio zakonske novele.<\/p>\n\n\n\n
Sve\nu svemu, ve\u0107 iz ovoga je jasno da je prodaja dru\u0161tvenih stanova na\nkojima je postojalo stanarsko pravo bio dugotrajan i konfliktan\nproces, kako zaklju\u010duje i Gojko Be\u017eovan s Pravnog fakulteta u\nZagrebu koji se sustavno bavi stambenim politikama i standardom\nstanovanja u nas, proces u kojem su razli\u010dite dru\u0161tvene skupine\nostvarivale pogodnosti koje nisu bile socijalno transparentne. Premda\nje stanova manjkalo i u cijelom razdoblju postojanja SFRJ, u tom se\nperiodu problematici stanovanja prilazilo na daleko promi\u0161ljeniji i\nsustavniji na\u010din, reagiraju\u0107i na procese kao \u0161to su\nindustrijalizacija i prate\u0107e migracije. Rezultat te\nsocijalisti\u010dko-modernisti\u010dke sustavnosti bilo je i gotovo 400\ntisu\u0107a dru\u0161tvenih stanova s kojima je Hrvatska zapo\u010dela\ntranziciju: sredinom 1991. \u010dak je 25 posto ku\u0107anstava \u017eivjelo u\ndru\u0161tvenim stanovima. Danas oko 90 posto ku\u0107anstava \u017eivi u\nnekretnini u svom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
U\nSFRJ se stambena politika postepeno s centralnog, tj. dr\u017eavnog nivoa\nspu\u0161tala na lokalni, a kasnije do razine tvornice koja je\npredstavljala os oko koje su se vrtjele sve politike. Me\u0111utim, danas\njedno takvo fabri\u010dkocentri\u010dno dru\u0161tvo kakvo je tada bilo\njugoslavensko jedva da je zamislivo, pa se takve prakse u ovo vrijeme\nmogu samo konstatirati. Stoga izvanparlamentarne lijeve snage u\nHrvatskoj javnost poku\u0161avaju senzibilizirati primjerima druga\u010dijih\nstambenih politika koje su opstale do danas, poput onih u Austriji,\nposebno u Be\u010du. Naime, poslije Prvog svjetskog rata, kad vlast u\ngradu preuzima Socijaldemokratska radni\u010dka partija, Be\u010d zapo\u010dinje\nprogram stanogradnje poznat pod nazivom “Crveni Be\u010d”. Taj\nnovi stambeni fond alimentirao se iz poreza na dodatnu vrijednost,\nporeza na luksuz i poreza na stanogradnju, \u0161to \u0107e re\u0107i da se\nuzimalo od bogatijih slojeva be\u010dkog gra\u0111anstva i redistribuiralo u\nstanogradnju za radni\u0161tvo, \u0161to je na kraju rezultiralo stambenim\nfondom od preko 60 tisu\u0107a komunalnih stanova. Glavni grad Austrije\nje i nakon 1945. nastavio sa sli\u010dnom stambenom politikom, pa danas\nima oko 220 tisu\u0107a stambenih jedinica u vlasni\u0161tvu grada.<\/p>\n\n\n\n
Jedina\nkoliko-toliko suvisla stambena intervencija u posljednjih tridesetak\ngodina u Hrvatskoj bila je ona dru\u0161tveno poticane stanogradnje\n(POS), u sklopu koje je izgra\u0111eno oko deset tisu\u0107a stanova, a \u010diji\nje simbol postalo zagreba\u010dko naselje Sopnica \u2013 Jelkovec. Ali i ona\nse, osim na hvalevrijednoj izgradnji stanova, temeljila na\nsubvencioniranim stambenim kreditima ili na\nmogu\u0107nosti otkupa stanova u najmu, \u0161to zna\u010di da su oni s vremenom\npostali privatni, da su mogli u\u0107i na tr\u017ei\u0161te nekretnina i na taj\nna\u010din utjecati na trendove na tom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n
Svaka generacija poku\u0161ava rije\u0161iti stambeno pitanje u sistemski zadanim okvirima \u2013 moja, ona danas sredovje\u010dna, ve\u0107inom je pogo\u0111ena toksi\u010dnim kreditima u \u0161vicarskim francima ili je, jo\u0161 gore, nasamarena od gra\u0111evinskih ili \u0161pekulanata s nekretninama: iz nereprezentativnog uzorka kruga mojih prijatelja mogu re\u0107i da me\u0111u njima nema gotovo nikoga tko se nije morao upustiti u neku vrstu sudskog spora vezano uz kupnju nekretnine. Dana\u0161nje mla\u0111e generacije mogu, istina, umjesto toksi\u010dnog dobiti subvencionirani stambeni kredit, ali su zapravo i dalje zarobljene financijskim paketima. Jer sve kreditne linije pretpostavljaju kreditnu sposobnost, odnosno gra\u0111ani “moraju ispunjavati uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvr\u0111uje kreditna institucija”, kako je lijepo istaknula dr\u017eavna Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, \u0161to zna\u010di da prekarne radnice i radnici zbog svoje nesigurne i nestalne radne situacije ne dolaze u obzir za kreditiranje, a osim toga, ovakvi povoljniji krediti usmjereni su samo prema mla\u0111ima od 45 godina, dok je ostatak radno aktivne populacije, ako nema vlastiti stan, i dalje primoran pla\u0107ati najam po tr\u017ei\u0161noj cijeni.<\/p>\n\n\n\n
U zemljama evropskog centra varijeteti tog modela za korisnike su ne\u0161to povoljniji: tako slovenski tjednik Mladina donosi tekst o praksi u austrijskoj Koru\u0161koj, koja ima otprilike pola milijuna stanovnika, a godi\u0161nje odobrava oko dvije tisu\u0107e subvencioniranih dr\u017eavnih kredita, s kamatom manjom od jedan posto, za novi stan ili obnovu postoje\u0107eg… Bez obzira na cijeli registar za nas nedosanjanih stambenih mjera, ve\u0107ina stanovni\u0161tva u zapadnoevropskim zemljama tako\u0111er je suo\u010dena s pove\u0107anjem cijena za kupnju ili najam stana, pa brojni urbani pokreti vode borbu za ni\u017ee najamnine i za regulaciju kratkoro\u010dnog najma, a protiv gentrifikacije centra i iseljavanja onih s ni\u017eim primanjima u rubne dijelove grada. “Domi\u0161ljati Evropljani” pokrenuli su \u010dak i gra\u0111ansku inicijativu “Stanovanje za sve” kojom se, ukratko, zala\u017eu za dekomodifikaciju stanovanja. “Stanovanje za sve” dio je i programa slovenske parlamentarne stranke Ljevica, koja isti\u010de kako bi u tom cilju dr\u017eava trebala, izme\u0111u ostalog, ulagati u izgradnju javnog neprofitnog stanovanja, promicati stambene zadruge, regulirati tr\u017ei\u0161te najama i ograni\u010diti onaj kratkoro\u010dni preko digitalnih platformi kao \u0161to su Airbnb<\/em> i Booking<\/em>. Inicijativa “Stanovanje za sve” tra\u017ei i izuze\u0107e restriktivne politike Evropske unije prema Mastri\u0161kim kriterijima, prema kojima gradnja javnih stanova ulazi u prora\u010dunski deficit, \u0161to \u0107e re\u0107i da su \u010dlanicama ruke svezane kad je u pitanju dr\u017eavno subvencioniranje izgradnje stanova, odnosno da zemlje koje se drznu graditi stanove riskiraju penalizaciju.<\/p>\n\n\n\n Za\nrazliku od neizgovorenog RTL-ovog zaklju\u010dka, po kojem bi valjda\ntrebalo ukinuti sve subvencije, “da se narod ne domisli”,\n“domi\u0161ljati Evropljani” predla\u017eu stare-nove instrumente\nstambene politike koji su u primjeni jo\u0161 od Prvog svjetskog rata.\nNeoprostivo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ni\u0161ta drugo toliko sugestivno ne govori o siroma\u0161tvu dana\u0161nje politi\u010dke imaginacije kao stambena politika koja se gotovo isklju\u010divo zasniva na tr\u017ei\u0161nim obrascima. Sve ostalo se tretira kao korupcija ili utopija. Pri\u010da o “domi\u0161ljatim Hrvatima” koji su “smislili kako legalno prevariti dr\u017eavu” ili, rije\u010dima voditelja RTL Direkta Zorana \u0160prajca, o “na\u0161em narodu koji nije glup \u2013 […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28262,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[259],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[200],"class_list":["post-29760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-stanovanje","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29760"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29761,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29760\/revisions\/29761"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28262"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29760"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29760"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29760"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29760"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}