Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 prilikom pro\u0161lotjednog primanja Fulbright nagrade za \u017eivotno djelo izjavila je kako je ro\u0111ena “s krive strane \u017deljezne zavjese”. Uo\u010di sutra\u0161nje okrugle obljetnice pada Berlinskog zida, Bartul \u010covi\u0107 podsje\u0107a na zaboravljene povijesne \u010dinjenice o blokovskoj podjeli svijeta. <\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107 pri po\u010detku svog mandata predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 izazvala je podsmijeh dijela javnosti poetskim opisom vlastitog djetinjstva na svojoj slu\u017ebenoj web-stranici. Do\u010darala je tada sliku djevoj\u010dice koja je veselo tr\u010dala grobni\u010dkim brdima dok je vjetar \u0161ibao njeno rumeno lice. Nedavno je odlu\u010dila dodatno pribli\u017eiti kontekst odrastanja te rumene djevoj\u010dice, pa je prilikom primanja nagrade za \u017eivotno djelo na ameri\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu gdje je kao stipendistica poha\u0111ala postdiplomski program ispalila da je ro\u0111ena s krive strane \u017deljezne zavjese. <\/p>\n\n\n\n
Mnogi povjesni\u010dari, kolumnisti i politi\u010dki analiti\u010dari po\u017eurili su istaknuti kako predsjednica pri\u010da gluposti – etabliraju\u0107i pojam \u017deljezne zavjese, Winston Churchill iza nje je smjestio i Jugoslaviju, no ona se kasnije itekako udaljila od Isto\u010dnog bloka i otvorila prema Zapadu, \u0161to predsjedni\u010dine interpretacije \u010dini nevaljanima. Zaista, Grabar-Kitarovi\u0107 ro\u0111ena je u SFRJ krajem \u0161ezdesetih godina, dugo nakon \u0161to je KPJ isklju\u010dena iz Informbiroa, dugo nakon \u0161to je bez Jugoslavije utemeljen Var\u0161avski pakt i dugo nakon nimalo bezazlenog sukoba sa Sovjetskim Savezom te njenog diplomatskog i ekonomskog pribli\u017eavanja kapitalisti\u010dkim zemljama. Ipak, u o\u010di upada \u010dinjenica da nitko od predsjedni\u010dinih kriti\u010dara ovu priliku nije iskoristio za osporavanje klasi\u010dnih desni\u010darskih falsifikacija i za postavljanje va\u017enih pitanja o povijesnom kontekstu i politi\u010dkim postavkama blokovske podjele svijeta. <\/p>\n\n\n\n
Za po\u010detak, nitko od kriti\u010dara nije se osvrnuo na lik i djelo autora pojma oko kojeg se proteklih dana lome koplja. Radi se o dr\u017eavniku koji se za vrijeme svoje duge karijere isticao kao simpatizer i provoditelj imperijalisti\u010dkih agresija, nemilosrdnog tla\u010denja naroda britanskih kolonija i antiradni\u010dkih politika. Istovremeno, Churchill je kao glavni problem vidio komuniste, klju\u010dne nositelje antifa\u0161isti\u010dke i antiimperijalisti\u010dke borbe, a svoje simpatije prema fa\u0161istima nije skrivao. Ustvrdio<\/a> je i kako bi da je Talijan stajao uz Mussolinija i njegove fa\u0161iste “od po\u010detka do kraja u [njihovoj] trijumfalnoj borbi protiv bestijalnih apetita i strasti Lenjinizma” i kako se nada da \u0107e Britanija ako bude pora\u017eena u ratu “prona\u0107i jednog Hitlera koji \u0107e nas povesti nazad na na\u0161e zakonito mjesto me\u0111u nacijama”. \u010cinjenica da spomenuti kriti\u010dari toga nisu svjesni ne bi toliko \u010dudila da se dio njih otvoreno ne svrstava na lijevu stranu politi\u010dkog spektra. Neki su istaknuli<\/a> i kako je upravo Churchill prvi zapadni dr\u017eavnik koji je uz najvi\u0161e po\u010dasti primio Tita, valjda kako bi potonjeg “legitimirali”. <\/p>\n\n\n\n Nije ovo jedini primjer povijesno-politi\u010dkih prepirki u kojima mnogi samoproklamirani lijevi i\/ili progresivni akteri nekriti\u010dki reproduciraju narativ desnice o dobrom dijelu socijalisti\u010dkog svijeta i naslje\u0111a. \u010cini se da jugoslavenski socijalizam nekad brane iz prostog razloga jer je eto “na\u0161”, zaboravljaju\u0107i ideale na kojima je kroz predratno organiziranje KPJ i partizansku borbu uspostavljen, i zaboravljaju\u0107i da je te ideale dijelio s pokretima i dr\u017eavama koje su kasnije \u010dinile Isto\u010dni blok. Za\u0161to to prilikom rasprave s vode\u0107im figurama hrvatske desnice treba pre\u0161u\u0107ivati, nije jasno. Naravno, suradnja na principima socijalisti\u010dkog internacionalizma nije se bazirala isklju\u010divo na idealima, ve\u0107 i na zajedni\u010dkoj borbi. Razvoj ovda\u0161njeg revolucionarnog pokreta i partizanska pobjeda u Drugom svjetskom ratu bila bi nemogu\u0107a ili barem zna\u010dajno ote\u017eana i usporena bez podr\u0161ke Komunisti\u010dke internacionale, prvenstveno Sovjeta. <\/p>\n\n\n\n Ispu\u0161tanjem iz vida ovih \u010dinjenica i selektivnim isticanjem kasnijeg jugoslavenskog udaljavanja od drugih socijalisti\u010dkih zemalja i pribli\u017eavanja Zapadu zapravo \u0107emo pomo\u0107i u\u010dvrstiti onu Churchillovu misao o bestijalnim zlikovcima s Istoka, a budu\u0107i da s njima imamo zajedni\u010dku povijest, onda ju valjda treba zata\u0161kati. Kada kritiziramo zaista \u010deste napade na jugoslavenski socijalizam, bilo bi dobro podsjetiti se da Jugoslavija nije bila jedina socijalisti\u010dka dr\u017eava na planeti i prestati “na\u0161” socijalizam umjetno odvajati od drugih ili ga izdizati iznad njih. Tako \u0107emo vjerojatno br\u017ee do\u0107i do reartikuliranja politi\u010dke ideje koja je nekada, bez obzira na unutarnje kontradiktornosti i sukobe, uspje\u0161no ujedinjavala milijune ljudi u borbi za materijalne interese ve\u0107ine stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Uz ponosno isticanje razdoblja dobrih odnosa s imperijalisti\u010dkim osvaja\u010dima \u010dest je i manevar predsjedni\u010dinih kriti\u010dara prilikom kojeg odigravaju kartu jugoslavenske nesvrstanosti. Me\u0111utim, razdoblje Hladnog rata o kojem govore bilo je itekako ratno i nasilno izvan eurocentri\u010dne perspektive. U toj konstelaciji snaga upravo su SSSR i njegovi saveznici bili ti koji su od Vijetnama do Kube podr\u017eavali snage demokratizacije, nezavisnosti i antikolonijalizma, dok se Zapad, bilo da se radilo o SAD-u ili kasnijim koalicijama NATO saveznika, svrstavao na stranu lokalnih kompradora. Netko mo\u017ee istaknuti kako je i Isto\u010dni blok u svemu tome imao set svojih geopoliti\u010dkih interesa, no svejedno je lako odgovoriti na pitanje koji je od dva bloka na globalnom planu igrao emancipatorniju ulogu. Ostati “nesvrstan” u periodu \u017eestokih sukoba s imperijalizmom iz lijeve perspektive veoma je diskutabilno te je Josip Broz zbog toga \u010desto bio meta kritike sredi\u0161nje struje socijalisti\u010dkog pokreta, \u010dak i dijela formalnih \u010dlanova Nesvrstanih, primjerice Fidela Castra i drugih revolucionarnih li\u010dnosti toga vremena. Vode\u0107i ljudi pokreta utemeljenog na Brijunima \u010de\u0161\u0107e su vi\u0161e naginjali ka Washingtonu nego Moskvi. Tako\u0111er, u svojim redovima okupljali su i lidere poput etiopskog vladara Hailea Selassiea. Bila bi potrebna poprili\u010dna mentalna gimnastika kako bismo nekoga tko je nosio titulu “kralja svih kraljeva i Bo\u017ejeg odabranika” proglasili naprednijim od bilo kojeg lidera Isto\u010dnog bloka, \u010dak i onih s najvi\u0161e autoritarnih karakteristika. <\/p>\n\n\n\n Dok predsjednica i njeni kolege ponosno isti\u010du “nesvrstanost” i demoniziraju Isto\u010dni blok, njezini lijevi kriti\u010dari upustili su se u beskona\u010dno nabacivanje floskulama u kojemu za smisleni antirevizionizam nema mjesta. Nadolaze\u0107i predizborni dani sigurno \u0107e nam donijeti jo\u0161 ovakvih sukoba u kojima \u0107e biti vidljiva odsutnost artikulirane lijeve opcije u na\u0161oj politi\u010dkoj areni. Kada se ponovno susretnu verzija povijesti Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 i ona njenih najglasnijih kriti\u010dara, ne\u0107e biti lako utvrditi koja navodi na vi\u0161e krivih zaklju\u010daka, pa mo\u017eemo samo u stilu istaknute revolucionarne figure pro\u0161log stolje\u0107a zaklju\u010diti – obje su gore.<\/p>\n\n\n\n Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 prilikom pro\u0161lotjednog primanja Fulbright nagrade za \u017eivotno djelo izjavila je kako je ro\u0111ena “s krive strane \u017deljezne zavjese”. Uo\u010di sutra\u0161nje okrugle obljetnice pada Berlinskog zida, Bartul \u010covi\u0107 podsje\u0107a na zaboravljene povijesne \u010dinjenice o blokovskoj podjeli svijeta. Ve\u0107 pri po\u010detku svog mandata predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 izazvala je podsmijeh dijela javnosti poetskim opisom vlastitog […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":29699,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[144],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[312],"class_list":["post-29689","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-revizionizam","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29689","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29689"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29689\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29707,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29689\/revisions\/29707"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29699"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29689"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29689"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29689"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29689"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29689"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29689"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29689"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Karta Nesvrstanih<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"