Instrument za povezivanje Europe<\/a> (CEF) te\u017eak ukupno ne\u0161to manje od 30 milijardi eura. Radi se o fondu namijenjenom ulaganju u infrastrukturne prioritete Europske unije u podru\u010dju prometa, energetike i digitalne tehnologije. Prvi cilj su mu ja\u010danje i modernizacija trenutne mre\u017ene infrastrukture na podru\u010dju Europske unije. Drugi cilj CEF-a je omogu\u0107iti Uniji da do 2020. godine postigne smanjenje emisije stakleni\u010dkih plinova za 20%, te da pove\u0107a energetsku u\u010dinkovitost za 20% i podigne udio energije dobivene iz obnovljivih energije za 20%. Program zavr\u0161ava s 2020. godinom, a prora\u010dun je bio podijeljen tako da 23.2 milijarde eura odlazi na transport, 5.12 milijardi eura na energiju i 1 milijarda na telekomunikacijske mre\u017ee. <\/p>\n\n\n\nProjekti koji su se na\u0161li na PCI popisu zahvaljuju\u0107i tome sada \u0107e pro\u0107i kroz ubrzani proces dobivanja potrebnih dozvola. Time Europska unija jo\u0161 jednim primjerom pokazuje kako europske politike nemaju utemeljenje u demokratskim procesima. Na primjer, hrvatski LNG terminal u Omi\u0161lju na Krku tako o\u010dito ide dalje usprkos vi\u0161edecenijskoj borbi razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina protiv plinskih ili naftnih terminala i cjevovoda na tom otoku koji svoj ekonomski uspjeh uvelike duguje turizmu i o\u010duvanoj prirodi.<\/p>\n\n\n\n
Friends of the Earth smatraju da odabirom ba\u0161 ovih projekata EU jasno daje do znanja gdje le\u017ee njezini prioriteti. EU na to odgovara da je oduvijek bila jasna u artikulaciji da je plin potreban kao tranzitno gorivo jeftinije i znatno manje \u0161tetno od ugljena i nafte. Tako\u0111er se brani da neovisno o broju od 55 ili 32 projekta, da je udio plinskih projekata pao na listi ukupnih energetskih projekata koje financira EU za 40 posto.
<\/p>\n\n\n\n
To ipak nije obja\u0161njenje s kojim se mo\u017eemo zadovoljiti. Naime, plinski terminali imaju o\u010dekivani vijek trajanja od 50 godina \u0161to zna\u010di da \u0107e EU jo\u0161 toliko godina davati subvencije na plin. No, EU i tu ima odgovor \u2013 da se ista infrastruktura u budu\u0107nosti umjesto za transport plina mo\u017ee koristiti za bioemetan i vodikova goriva dobivena elektrolizom. Iako, zbog brojnih problema s ovim gorivima, taj argument je toliko dalekose\u017ean da je bli\u017ee SF-u nego skoroj realnosti. \u0160tovi\u0161e, usprkos \u010dinjenici da je EU jo\u0161 2009. godine natjerala \u010dlanice da se obve\u017eu na postupno ukidanje plina kao resursa, i na ukidanje subvencija na plin do najkasnije 2025. godine, od tog dogovora do danas malo se toga promijenilo, \u010demu svjedo\u010di i studija koju je platila Europska komisija, a iz koje se vidi da su u periodu od 2014. do 2016. godine zemlje \u010dlanice subvencionirale plin sa 55 milijardi eura godi\u0161nje. <\/p>\n\n\n\n
Razvedene europske politike<\/h2>\n\n\n\n
Iz perspektive toplog doma grijanog plinom, lako je uvidjeti socijalnu logiku Europske unije za daljnje subvencioniranje plina. Dapa\u010de, u kontekstu industrijske ovisnosti cijelih zemalja o prljavim energentima, npr. ugljenu, kao \u0161to je slu\u010daj u Poljskoj, gotovo je nemogu\u0107e zagovarati tranziciju na OIE odmah i sada. Stoga, mo\u017eda je plinska infrastruktura nu\u017ena u Poljskoj, ali primjerice u Hrvatskoj se i novoizgra\u0111ena plinofikacija Dalmacije pokazala besmislenom jer su priklju\u010dci i cijena tog plina toliko skupi da se Dalmacija vjerojatno nikada ne\u0107e grijati na plin. Umjesto toga, u toj obalnoj regiji okupanoj suncem postoji tradicija grijanja na struju. Dr\u017eavno ulaganje u solarne krovove i sustave skladi\u0161tenja te energije moglo je imati socijalno povoljnije u\u010dinke u Hrvatskoj. Dakle, plin je opravdan mo\u017eda u Poljskoj, ali u Hrvatskoj, posebno s obzirom na to da \u0107e u roku od godinu dana vjerojatno prestati dotok ruskog plina po ovoj cijeni iz Ukrajine i zapo\u010deti dovod skupljeg plina iz Njema\u010dke (Sjeverni tok 2) ulaganje u LNG terminal u Omi\u0161lju na Krku nema socijalnu a ni ekonomsku opravdanost. Taj je termin isklju\u010divo europski politi\u010dki kompromis sa SAD-om, zemljom \u010dija vlada negira klimatske promjene. Otvorenima i dalje ostaju jo\u0161 neka pitanja. Na primjer tro\u0161i li Europska unija na\u0161e novce na najbolji mogu\u0107i na\u010din? Imamo li mi ikakvih mogu\u0107nosti utjecanja na to kako EU tro\u0161i na\u0161e novce? <\/p>\n\n\n\n
Najva\u017enije argumente ostavili smo za kraj \u2013 onaj o razvedenosti europskih politika mo\u017eda je najlak\u0161e analizirati na primjeru energetike. Pitanja struje i grijanja imaju nevjerojatnu mo\u0107 socijalnih mobilizacija, cijene tih resursa morat \u0107e zauvijek biti socijalne, posebno na istoku EU. Ako Njema\u010dka nije po\u0161tovala europsku energetsku strategiju koja zahtijeva ukidanje socijalne cijene struje i plina, nema potrebe da ju po\u0161tuje ni europska periferija. Uru\u0161avanje europske energetske strategije ne doga\u0111a se dakle isklju\u010divo po klasnoj osnovi centar koji kontrolira kapital vs. energetski ugro\u017eena periferija. EU se ozbiljno dijeli i po liniji politi\u010dki mejnstrim vs. ekolo\u0161ki svjesniji gra\u0111ani i politi\u010dari. Ne radi se tu o podjelama koje smo do sada navikli gledati. Tome svjedo\u010di i sama inauguracija nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Ljevica \u0107e se tako po ekolo\u0161kim pitanjima na\u0107i na istoj liniji s liberalima i obje \u0107e strane iz iste perspektive isticati problem proturje\u010dnosti europskih energetskih i ekolo\u0161kih politika. No, liberali i ljevica ne\u0107e pritom biti na istoj strani kad se radi o unifikaciji europskog energetskog tr\u017ei\u0161ta, gdje \u0107e prvi zagovarati dr\u017eavu apstinenciju, a drugi socijalnu cijenu energenata, odnosno sna\u017eniju dr\u017eavnu intervenciju. <\/p>\n\n\n\n
Razvedenost europskih politika mogla bi konvergirati u to\u010dki gdje liberali i ljevica nalaze zajedni\u010dki minimalni nazivnik u demokratskim oblicima borbe za decentralizirane obnovljive izvore energije. No, \u010dini mi se da smo od ove borbe udaljeni jo\u0161 desetak godina, i da \u0107e ona biti borba samo ako klimatske promjene budu blage prema nama u tom periodu. Budu li nemilosrdne, sukoba mo\u017eda niti ne bude, jer \u0107e svima biti jasno da je kapitalizam sustv kojeg pod hitno treba prevladati. Ipak, nu\u017eno je postaviti pitanje tko \u0107e donijeti tu odluku? Mi po socijalnim kriterijima ili politi\u010dka elita po profitnima? Proturje\u010dja razvedenih europskih politika otkrivaju se sve \u010de\u0161\u0107e u svom paunovskom obliku, pitanje je samo ho\u0107e li poslovno-politi\u010dka elita ikada odgovarati za sve za \u0161to je objektivno odgovorna?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Posljednji popis “Projekata od zajedni\u010dkog interesa” (PCI) u energetskom sektoru koje je Europska komisija proglasila pogodnima za sufinanciranje iz zajedni\u010dkih fondova sadr\u017ei 32 plinska projekta uklju\u010duju\u0107i i izgradnju LNG terminala. Radi se o o\u010diglednoj kontradikciji koja sada ve\u0107 smeta i samim briselskim birokratima, posebno onima zadu\u017eenima za odr\u017eavanje ekolo\u0161ke krinke Unije. Poanta postojanja tog popisa […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29692,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128,199,532],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29687","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","tag-industrija","tag-plin","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29687","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29687"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29687\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29702,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29687\/revisions\/29702"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29692"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29687"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29687"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29687"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29687"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29687"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29687"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29687"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}