{"id":29637,"date":"2019-11-05T15:14:02","date_gmt":"2019-11-05T14:14:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29637"},"modified":"2019-12-26T12:00:43","modified_gmt":"2019-12-26T11:00:43","slug":"je-li-sjeverni-tok-2-pocetak-kraja-europske-unije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29637","title":{"rendered":"Je li Sjeverni tok 2 po\u010detak kraja Europske unije?"},"content":{"rendered":"\n

Ni Danska nije dovoljno sna\u017ena da se odupre naftno-plinskom lobiju. Pokazuje to informacija od 30. oktobra prema kojoj je Danska dala zeleno svjetlo za polaganje cijevi plinovoda Sjeverni tok 2<\/a> na svom teritoriju, ju\u017eno od otoka Bornholma. Time je uklonjena posljednja velika prepreka za dovr\u0161etak projekta koji je podijelio Europsku uniju. Danska privola projektu bila je posljednja koja je nedostajala investitorima (Uniper, Wintershall, Shell, OMV i Engie) da dovr\u0161e plinovod kojim \u0107e ruski plin u budu\u0107nosti napajati Europu. <\/p>\n\n\n\n

Politico<\/a> pi\u0161e kako je Danska pristala na tre\u0107i nacrt plinovoda na njihovom teritoriju. Budu\u0107i da dozvola polaganja cijevi dolazi ovako kasno, Sjeverni tok 2 kasnit \u0107e pola godine zbog toga \u0161to je cijevi u moru dozvoljeno polagati samo u toplom dijelu godine (od maja do oktobra) zbog ekolo\u0161kih razloga. U suprotnom bi bio zavr\u0161en do kraja ove godine kada isti\u010de i ugovor Gazproma s Ukrajinom (koja je u ratu s Rusijom) te bi ruski plin odmah potekao njema\u010dkim plinovodom. A zauzvrat bi Ukrajina izgubila milijarde eura tranzitnih poreza. Ba\u0161 kao \u0161to \u0107e se to dogoditi i u slu\u010daju Poljske i \u010ce\u0161ke, pritom \u010dlanice EU. <\/p>\n\n\n\n

Razlozi dosada\u0161njeg odbijanja bili su interne prirode, a nisu polazili od osje\u0107aja odgovornosti prema Europskoj uniji, zajednici 28 (-1) zemalja \u010dija se ujedinjenost na van prikazuje poku\u0161ajima aluzija na sjedinjenost ameri\u010dkih dr\u017eava. Ipak, Sjeverni tok 2 je paradigmatski primjer za\u0161to EU nema nikakve \u0161anse postati “Sjedinjenim europskim dr\u017eavama”. Iako sam sve ove argumente ve\u0107 navodila u prethodnim tekstovima nu\u017eno ih je ponovno poslo\u017eiti kako bi se pokazalo za\u0161to ovaj projekt toliko nagriza same temelje EU i ugro\u017eava njezin daljnji kredibilitet. Ovaj projekt to \u010dini na vi\u0161e razina. <\/p>\n\n\n\n

Nemo\u0107 Europske komisije<\/h2>\n\n\n\n

Kao prvo, Sjeverni tok 2 odbacuje europsku energetsku strategiju (tzv. “Zimski paket”), koja iako neravnopravna i socijalno neosjetljiva, ipak manje ugro\u017eava integritet Unije od Sjevernog toka 2. Naime, u strategiji jasno stoji da se europsko unutarnje tr\u017ei\u0161te s jedne strane ima “ujediniti” (to se primarno posti\u017ee ukidanjem socijalnih cijena struje te tr\u017ei\u0161nim reguliranjem unutarnje trgovine EU na na\u010din da isto\u010dne zemlje u pravilu kupuju struju koju, nerijetko i od na\u0161ih vlastitih resursa, proizvode zapadne kompanije kojima usput dajemo subvencije \u2013 npr. na vjetroelektrane), a s druge strane, ima se diverzificirati. To zna\u010di da izvori energije moraju dolaziti iz razli\u010ditih izvora: obnovljivih izvora energije, ali i vi\u0161e razli\u010ditih izvora plina, i drugo. Ovome su se posebno veselili Amerikanci koji poku\u0161avaju Europi prodati LNG, a sve s perspektivom daljnje polarizacije Europe prema Rusiji kojoj je SAD odlu\u010dio konkurirati na europskom energetskom tr\u017ei\u0161tu. Problem me\u0111utim le\u017ei u tome \u0161to Zimski paket propisuje da se jednim plinovodom ima napajati maksimalno polovica energetskih potreba EU. Dio je to ideje o diverzifikaciji izvora. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, preko Njema\u010dke ve\u0107 prolazi Sjeverni tok 1 \u010diji se kapaciteti koriste u iznosu od tek 50 posto. Dodavanje jo\u0161 jednog (istog) cjevovoda na vi\u0161e manje istom podru\u010dju zna\u010di da \u0107e sve puste milijarde poreza od tranzita plina sada i\u0107i Njema\u010dkoj, umjesto Poljskoj ili \u010ce\u0161koj. Ali prije svega o nepotrebnosti tog projekta svjedo\u010di nepopunjenost kapaciteta Sjevernog toka 1. Tako\u0111er se ovime postavlja pitanje napajanja plinom Isto\u010dne i Ju\u017ene Europe (Rumunjske, Bugarske i Gr\u010dke). Gr\u010dka je primjerice odustala od ideje napajanja plinom preko daleke i mrske im Njema\u010dke te se planira prikop\u010dati na Turski tok (Gazpromova alternativna ruta nakon propasti Ju\u017enog toka koji je trebao i\u0107i preko Bugarske).<\/p>\n\n\n\n

Drugi geopoliti\u010dki doga\u0111aj iz kojeg se razvio proces \u0161to je demonstrirao svu nemo\u0107 Europske komisije u borbi sa plinskim i naftnim lobijem bile su europske sankcije Rusiji. Zbog njih te zbog navodne nemogu\u0107nosti da se Ju\u017enim tokom prenosi i plin koji nije ruskog podrijetla (nego npr. azerbejd\u017eanskog), Ju\u017eni tok je prekinut, a na inzistiranje Europske komisije. Ipak, sankcije nisu onemogu\u0107ile Sjeverni tok 2. \u010cini nam se da to zna\u010di da sankcije mo\u017eda vrijede za Bugarsku, Rumunjsku, Gr\u010dku pa i Rusiju, ali nijedna europska sankcija nema nikakvu te\u017einu kad se radi o Njema\u010dkoj – ina\u010de, kako druga\u010dije objasniti ovaj plinovod?<\/p>\n\n\n\n

EU nikad ne\u0107e biti Europske sjedinjene dr\u017eave<\/h2>\n\n\n\n

Na temelju nekompatibilnosti projekta Sjeverni tok 2 sa europskom energetskom strategijom Europska komisija usprotivila se projektu. No, investitori su energetsku strategiju protuma\u010dili kao ne\u0161to \u0161to se odnosi samo na kopneni dio EU, ali ne i na (pod)morski. Radi se o tipi\u010dnom beskrupuloznom pristupu dru\u0161tvu i okoli\u0161u \u0161to je kompanijama koje se u ovom projektu pokazuju kao investitori omogu\u0107avao neometano vi\u0161edesetljetno zaga\u0111ivanje okoli\u0161a. Nevjerojatno je da im iste sofisti\u010dke-lobisti\u010dko-odvjetni\u010dke igrice prolaze i u situaciji u kojoj se Europa naziva predvodnicom zelene tranzicije. Da stvar bude jasna, nitko osim europskih birokrata ne naziva EU globalnim predvodnikom u borbi sa klimatskim promjenama. Mo\u017eda pojedini mediji \u010diji je raison d’etre<\/em> uop\u0107e nekriti\u010dko promoviranje svega \u0161to EU ka\u017ee (npr. EU Observer ili Euractiv i sl.), a ako ste negdje i \u010duli da je EU globalna predvodnica u borbi s klimatskim promjenama, mogli ste to \u010duti samo od samih predstavnika Unije. No, to je tek PR spin. S obzirom na to koliko i dalje zaga\u0111uje, pri \u010demu je Sjeverni tok tek dio pri\u010de, nazivati EU predvodnicom i\u010dega osim licemjerja je nadasve nepromi\u0161ljeno dodjeljivanje etiketa. <\/p>\n\n\n\n

No, i dalje je jasno da EU ignoriraju\u0107i sve svoje kontradikcije i ponavljanjem svojih la\u017ei dr\u017ei liniju: ako se neka la\u017e ponovi sto puta postaje istinom. Da skratim, u projektu Sjeverni tok 2 sa\u017eete su brojne nepravde EU prema njezinim isto\u010dnim, perifernim \u010dlanicama. \u010cak i tamo gdje se Komisija poku\u0161ala boriti s kapitalistima, Europska unija nije uspjela. Tu\u017eba investitora protiv Komisije je podignuta. Ako sud u Strasbourgu i zaklju\u010di da je Komisija u pravu a investitori u krivu, vjeruje li itko da \u0107e se do tada ve\u0107 pokrenuti plinovod samo tako ugasiti? Samo ovih \u0161est mjeseci ka\u0161njenja plinovoda ko\u0161ta investitore pola milijarde eura. Sve \u0107e se to njima dakako vratiti, na \u0161tetu svih isto\u010dnih \u010dlanica EU. Poljska je ve\u0107 etiketirana kao najproblemati\u010dnija \u010dlanica, najneposlu\u0161nija, a ni Gr\u010dka nije ba\u0161 ne\u0161to po njema\u010dkoj mjeri. Svi ostali smo lijeni i “nemamo \u010dak ni iste okuse kao oni” (ako se ne sje\u0107ate, bilo je to opravdanje kompanija za\u0161to se na istok Europe \u0161alje manje kvalitetnu hranu i ku\u0107anske potrep\u0161tine). <\/p>\n\n\n\n

Uskoro ne\u0107emo imati niti iste potrebe za grijanjem i jeftinim industrijskim plinom kao Njema\u010dka. Tako\u0111er, ba\u0161 kao \u0161to upravo sada Njema\u010dka planira “nabrijati” svoju industriju litij-ionskih baterija, \u0161to bi bilo da isto to poku\u0161a Hrvatska? Koja bi to njema\u010dko-hrvatska banka dala kredit za istu tvornicu nekoj hrvatskoj firmi, a bi li ijedna odbila isto to kojoj njema\u010dkoj kompaniji?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ni Danska nije dovoljno sna\u017ena da se odupre naftno-plinskom lobiju. Pokazuje to informacija od 30. oktobra prema kojoj je Danska dala zeleno svjetlo za polaganje cijevi plinovoda Sjeverni tok 2 na svom teritoriju, ju\u017eno od otoka Bornholma. Time je uklonjena posljednja velika prepreka za dovr\u0161etak projekta koji je podijelio Europsku uniju. Danska privola projektu bila […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29639,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128,199,532,531],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29637","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","tag-industrija","tag-plin","tag-sjeverni-tok-2","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29637","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29637"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29637\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29660,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29637\/revisions\/29660"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29639"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29637"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29637"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29637"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29637"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29637"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29637"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29637"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}