{"id":29605,"date":"2019-11-04T10:45:37","date_gmt":"2019-11-04T09:45:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29605"},"modified":"2019-11-04T21:35:22","modified_gmt":"2019-11-04T20:35:22","slug":"mrtva-petokraka-nabola-milanovica-u-guzicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29605","title":{"rendered":"Mrtva petokraka nabola Milanovi\u0107a u guzicu"},"content":{"rendered":"\n

U utakmici posljednjeg kola jesenjeg dijela prvenstva sezone 2011.\/2012., Hajduk je na Poljudu ugostio Zadra. Tog 4. prosinca na tribinama se skupilo nekih 4.000 tisu\u0107e ljudi koji su svjedo\u010dili prili\u010dnom mu\u010denju na terenu. Hajduk je nekako uspio pobijediti golom Anasa Sharbinija pred kraj utakmice, a s tribina je odjekivalo “Vi niste Hajduk!” i “Skinite dresove!”. No, puno zanimljivija od tog pa gotovo redovitog folklora na poljudskim tribinama u posljednja dva desetlje\u0107a, bila je poruka koju je Torcida “digla” na sjevernoj tribini.<\/p>\n\n\n\n

Na poruci je pisalo “Na\u0161a povijest, na\u0161 ponos!”, a bila je izravan odgovor na skandal<\/a> koji je obilje\u017eio prethodni tjedan. Naime, na Hajdukovu kalendaru za 2012. godinu koji je tih dana trebao krenuti u \u0161tampu dogodila se ideolo\u0161ka intervencija. Na slikama igra\u010da iz jugoslavenskog perioda koji su na\u0161li svoje mjesto u kalendaru izbrisan je grb s crvenom petokrakom. Uslijedile su brojne negativne reakcije, gotovo pa konsenzualne, tako da je uprava morala povu\u0107i predvi\u0111enu verziju kalendara i u tisak poslati neretu\u0161iranu, s istaknutom petokrakom. Cijelu je pri\u010du zaokru\u017eila Torcida svojom porukom.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, situacija je sljede\u0107a: prije osam godina sporni povijesni status petokrake je “razrije\u0161ila” navija\u010dka grupa desne orijentacije, a danas joj pravo povijesnog legitimiteta osporava socijaldemokratski kandidat za predsjednika Hrvatske. Taj kandidat, Zoran Milanovi\u0107, ujedno i biv\u0161i premijer, krenuo je putem protukandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 i zaglibio u nogometnoj povijesti. Pri posjetu Rijeci<\/a>, Milanovi\u0107 je na opasku Grabar-Kitarovi\u0107 kako je Rijeka bila filijala Crvene Zvezde i Partizana, “prozvao” Hajduk kao “omiljeni Titov klub” koji je u grbu imao petokraku. Nekoliko dana nakon je posjetio Split<\/a> i nastavio u revijalnom tonu: “Ja nisam navijao za Hajduk, kad sam navijao za klubove, zato \u0161to je to bio Titov omiljeni klub. To mi je mo\u017eda mogao biti razlog da ne navijam za Hajduk, a u biti sam neutralan prema tome.”<\/p>\n\n\n\n

Svoj navodni antitoizam je onda i dodatno podebljao: “Hajduk jest hrvatski klub, ali Hajduk je isto tako bio i klub koji je imao petokraku u grbu, igrao je s petokrakom na prsima, mogao si se nabosti na nju. To je ru\u017eno izgledalo, ali tako je bilo.” Za po\u010detak, dopustimo samom Milanovi\u0107u da se opovrgne oko navija\u010dkih sklonosti. Prije izbora na kojima je osvojio vlast i postao premijer, izjavio je<\/a>: “Ja ne\u0107u bje\u017eati od tog odgovora, Hajduk mi je uvijek bio najdra\u017ei klub. No, moj afinitet prema Hajduku danas i prije dvadeset, trideset godina je neusporediv \u2013 tada je Hajduk bio zaista relevantan europski klub, manje ispolitiziran, i zato sam ga volio bez obzira na to \u0161to sam skoro cijeli \u017eivot proveo u Zagrebu. Nekada sam se osje\u0107ao poput crne ovce jer su svi navijali za Dinamo, a ja gotovo jedini za Hajduk.”<\/p>\n\n\n\n

Autenti\u010dna povijest<\/h2>\n\n\n\n

Promijenilo se sva\u0161ta u posljednjih osam godina pa za\u0161to ne bi i Milanovi\u0107eva osobna povijest. Od toga da si je riskirao status crne ovce jer je navijao za Hajduk do riskiranja statusa disidenta jer nije navijao za Hajduk. Od toga da je navijao za Hajduk jer je tada s petokrakom bio manje ispolitiziran do toga da nije navijao za Hajduk jer je bio omiljeni Titov klub. Nije da od Milanovi\u0107a nismo navikli na proturje\u010dne i bizarne izjave. Tako to ide kad vam je glavna politi\u010dka poza “frajer\u0161tina” pa govori\u0161 naprosto ono \u0161to ti se \u010dini “najfrajerskije”: sadr\u017eajna konzistentnost je tu krajnje zanemariva vrijednost. Jedina va\u017ena konzistentnost je ona ideolo\u0161ke prilagodbe.<\/p>\n\n\n\n

\u010cemu se onda Milanovi\u0107 prilago\u0111uje? Uvrije\u017eenom stavu o petokraci kao simbolu terora koji je Hrvatima u jednom periodu bio nametnut. I koja ru\u017eno izgleda i na koju si se mogao nabost. Ishodi\u0161na legitimacija takvog stava je uloga JNA u pro\u0161lom ratu. Nitko i ne spori tu ulogu, ali sama JNA je osporila petokraku kao svoj simbol: jo\u0161 u desetom mjesecu 1991. je zvijezda petokraka ukinuta kao simbol vojske. Dakle, 1991. nije nepovratno izgubljen smisao petokrake iz Drugog svjetskog rata jer je sama ta vojska, formalno nasljednica NOVJ-a, odustala od tog simbola. A Hajduk je upravo dokaz da ta petokraka Hrvatima nije bila nametnuta i da su ju s ponosom nosili.<\/p>\n\n\n\n

Nakon odbijanja sudjelovanja u nogometnoj ligi fa\u0161isti\u010dke Italije i ponovnog osnivanja kluba na oslobo\u0111enom teritoriju Visa 1944. godine, Hajduk je zapravo profunkcionirao kao reprezentacija nove dr\u017eave u nastajanju i krenuo na turneju po oslobo\u0111enim teritorijima Europe i Afrike. I kao takav je nastupao kao simbol borbe protiv okupatora i kao simbol borbe protiv me\u0111usobnog istrebljivanja naroda na jugoslavenskom podru\u010dju. Ta je zvijezda petokraka predstavljala i sve one poginule dalmatinske partizane u borbi za slobodu. Zato se na nju i mogu nabosti samo oni koji se hvale time da im je djed bio usta\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, izolirana zvijezda je bila Hajdukov grb do 1959. godine, a tada je zvijezda integrirana u oblik kakav je grb imao od osnutka, zamijeniv\u0161i \u0161ahovnicu. Milanovi\u0107 je ro\u0111en 1966. godine tako da zapravo nije morao muku mu\u010diti s nezgodnim dizajnerskim rje\u0161enjem. Kao \u0161to je poznato, \u0161ahovnica je vra\u0107ena na turneji u Australiji 1990. godine. Me\u0111utim, to \u0161to je \u0161ahovnica bila autenti\u010dni dio originalnog grba, ne zna\u010di da je petokraka bila manje autenti\u010dna. Tu autenti\u010dnost potvr\u0111uje povijesna uloga Hajduka u Drugom svjetskom ratu i uloga svih onih koje je Hajduk predstavljao. A posebno joj autenti\u010dnost potvr\u0111uje mo\u0107 da i danas mrtva nabada “socijaldemokrate” u guzicu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U utakmici posljednjeg kola jesenjeg dijela prvenstva sezone 2011.\/2012., Hajduk je na Poljudu ugostio Zadra. Tog 4. prosinca na tribinama se skupilo nekih 4.000 tisu\u0107e ljudi koji su svjedo\u010dili prili\u010dnom mu\u010denju na terenu. Hajduk je nekako uspio pobijediti golom Anasa Sharbinija pred kraj utakmice, a s tribina je odjekivalo “Vi niste Hajduk!” i “Skinite dresove!”. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":29610,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-29605","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29605","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29605"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29605\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29632,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29605\/revisions\/29632"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29610"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29605"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29605"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29605"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29605"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29605"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29605"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29605"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}