{"id":29582,"date":"2019-11-04T07:00:45","date_gmt":"2019-11-04T06:00:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29582"},"modified":"2019-11-08T09:15:19","modified_gmt":"2019-11-08T08:15:19","slug":"ubojstvo-jednog-sumara-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29582","title":{"rendered":"Ubojstvo jednog \u0161umara"},"content":{"rendered":"\n

Kao i obi\u010dno u Rumunjskoj, ne\u0161to \u0161to po\u010dne kao individualna tragedija pretvori se u jo\u0161 jedan pokazatelj sistemskog poraza dr\u017eave. Ovoga puta, ubojstvo \u0161umara razotkrilo je sveobuhvatan problem u pristupu eksploataciji prirodnih resursa. Opisana korupcija ima svoje gotovo identi\u010dne pojavnosti u Hrvatskoj i drugim \u0161umovitim zemljama. <\/p>\n\n\n\n

Liviu Pop, \u0161umar u sjevernoj op\u0107ini Maramures ustrijeljen je na smrt 16. oktobra nakon \u0161to je navodno ulovio grupu ljudi u ilegalnoj sje\u010di \u0161ume koju \u010duva. Postao je obi\u010daj u Rumunjskoj da ovaj tip vijesti izazove zgra\u017eanje javnosti i otkrije cijelu lepezu socijalnih problema koji se kriju iza takvog po\u010detnog doga\u0111aja. Posljednjih godina, to se pretvorilo u obrazac.<\/p>\n\n\n\n

Po\u017ear u klubu Colectiv ubio je 2015. godine 65 ljudi i ozlijedio stotine. Manjak regulacije i nadzora, u kombinaciji sa zloglasnim poveznicama izme\u0111u vlasnika, dr\u017eavnih birokrata i policije, omogu\u0107ili su da klub ostane otvoren usprkos tome je predstavljao o\u010diglednu opasnost. Nedavno je objavljena tajna snimka nastala neposredno nakon po\u017eara u Colectivu, a pu\u0161tena u javnost nekoliko dana prije \u010detvrte obljetnice nesretnog doga\u0111aja. Snimka otkriva zabrinjavaju\u0107i stupanj kaosa i indiferentnosti nadle\u017enih slu\u017ebi prilikom intervencije u klubu. Iz snimke se vidi da su bolnice bile o\u010digledno preplavljene i nespremne na katastrofu tih razmjera iako se to desilo u najve\u0107em gradu Rumunjske i jednom od najbogatijih u Europskoj uniji. Nedostatak odgovaraju\u0107ih kreveta za te\u0161ko ozlije\u0111ene bio je tek jedan u nizu problema. Ozlije\u0111eni nisu imali nikakve \u0161anse za oporavak jer su rumunjske bolnice superbakterijska bomba. Svake godine u rumunjskim bolnicama od zaraze superbakterijom premine nepoznati broj pacijenata.<\/p>\n\n\n\n

Potom je rumunjska javnost dobila jo\u0161 jednu priliku da se \u0161okira stvarno\u0161\u0107u vlastitog dru\u0161tva nakon \u0161to je otkriveno ubojstvo<\/a> dviju maloljetnih djevoj\u010dica u gradu Karakalu. Taj je slu\u010daj razotkrio svu glupost i nemar lokalne policije, ali i razmjere potpuno nekontrolirane dominacije mafija\u0161kih grupacija koje otimaju i prisiljavaju mlade \u017eene na seksualno ropstvo, dok vlasti zatvaraju o\u010di ili su izravno uklju\u010dene u nezakonite radnje. <\/p>\n\n\n\n

Iznimnost neiznimnog slu\u010daja<\/h2>\n\n\n\n

Ovakvi primjeri, koji razotkrivaju duboku bolest na\u0161eg dru\u0161tva, obi\u010dno u po\u010detku dobivaju mno\u0161tvo medijskog prostora, ali potom izblijede i utope se u pozadini drugih, svje\u017eijih skandala. Naravno, mediji i dru\u0161tvene mre\u017ee imaju krucijalnu ulogu u transformaciji jednog lokaliziranog doga\u0111aja u op\u0107edru\u0161tveno pitanje koje poop\u0107uje problem i daje mu univerzalno dru\u0161tveno zna\u010denje. Me\u0111utim, neki od ovih slu\u010dajeva sadr\u017ee u sebi niz nepomirljivih proturje\u010dja koje im daju tu univerzalnu razinu zna\u010denja. Atentat na \u0161umara Popa je jedan takav primjer.<\/p>\n\n\n\n

Iznimno u slu\u010daju ubojstva Liviua Popa je neiznimnost samog doga\u0111aja. U posljednjih nekoliko godina, na sli\u010dan je na\u010din, u razli\u010ditim \u0161umama diljem zemlje, ubijeno najmanje je \u0161est njegovih kolega. Prema procjenama sindikata \u0161umara, u posljednjih nekoliko godina osobe koje ilegalno sijeku \u0161ume i pritom budu uhva\u0107ene na djelu, pucale su u najmanje 650 \u0161umara te ih te\u0161ko ranili, osakatili, napali ili pretukli. \u0160umari upozoravaju da su neza\u0161ti\u0107eni, nemo\u0107ni i da u takvim uvjetima ne uspijevaju raditi svoj posao. Pritom su im i pla\u0107e nezavidno niske, i to usprkos tome \u0161to se bave poslom koji u svojoj ilegalnoj varijanti \u0161umokradicama nosi milijarde leja, a nemaju ni adekvatnu opremu za rad. Nemaju primjerice ispravne pu\u0161ke, automobile niti najsuvremeniju nadzornu opremu. Zna\u010dajan problem predstavlja i deficit osoblja. Smrt Liviua Popa i medijska pozornost koju je zadobio taj slu\u010daj, potakao je \u0161umare da se napokon organiziraju i da tra\u017ee bolje radne uvjete i pravnu za\u0161titu. S tim su se ciljem okupili pred sjedi\u0161tem rumunjske vlade.<\/p>\n\n\n\n

Upravljanje \u0161umama<\/h2>\n\n\n\n

Rumunjska je nakon 1989. godine, usvojila politiku poznatu kao restitutio ad integrum<\/em>: radi se o integralnom povratku posjeda socijaliziranih u komunisti\u010dkom re\u017eimu. Pojedini vlasnici i ustanove, poput crkve, imali su pravo na povrat imovine (ako takva imovina i dalje postoji) umjesto financijske naknade. Dakle, nizom zakona izglasanih 1991., 2000. i 2005. godine, te njihovim izmjenama, rumunjska dr\u017eava odredila je procedure za privatizaciju oko 51% dr\u017eavnih \u0161uma u korist njihovih prethodnih vlasnika ili potomaka. Zakonske odredbe ograni\u010davale su na\u010dine kori\u0161tenja tih \u0161uma, ali u kona\u010dnici je velik broj stabala posje\u010den i prodan drvnoj industriji. U tom su procesu doma\u0107e i strane kompanije otkupile \u0161ume od pojedinih vlasnika koji nisu imali vje\u0161tine i sposobnosti da sami eksploatiraju \u0161umu. Javnost nema pouzdane podatke o tome \u0161to se dogodilo s privatiziranim \u0161umama, i o\u010dito ih je te\u0161ko prikupiti, a ostaje i dojam da pravih interesenata za takvo ne\u0161to zapravo nije bilo.<\/p>\n\n\n\n

Prava se borba vodi ipak u dr\u017eavnim \u0161umama. Ovim \u0161umama, pod okriljem Ministarstva voda i \u0161uma, upravljaju hijerarhijski organizirane institucije s ljudima poput Liviua Popa na samom dnu. Dr\u017eava je zadu\u017eena za mapiranje \u0161uma i dono\u0161enje odluka o tome koja je stabla dozvoljeno posje\u0107i (iz razli\u010ditih razloga, npr. prestara, bolesna stabla, itd.), zatim je du\u017ena osigurati nadzor \u0161uma \u010dime ih se \u010duva od zloupotrebe i dovo\u0111enja u opasnost (npr. od po\u017eara, od neautohtonih invazivnih vrsta, itd.). Nakon \u0161to je na stabla postavljena oznaka koja ozna\u010dava kako se s njima ima postupati, za ona sa \u017eigom za sje\u010du otvara se postupak nadmetanja koji vodi lokalna uprava na \u010dijem se podru\u010dju nalazi konkretna \u0161uma. Privatne tvrtke licitiraju za pravo na sje\u010du ozna\u010denih stabala. Cijena se formira na temelju vrijednosti drva koje prodaju drugim kompanijama i potom ga izvoze. Budu\u0107i da je u odre\u0111enom trenutku dostupna ograni\u010dena koli\u010dina stabala za sje\u010du, interes firmi mo\u017ee biti velik, \u0161to podi\u017ee konkurenciju koja pove\u0107ava cijene sirovine i smanjuje povrat od prodanog drva zbog koruptivnih tro\u0161kova, na koje \u0107emo se jo\u0161 vratiti. Za sada ka\u017eimo da u tim nadmetanjima u ogromnom broju slu\u010dajeva pobje\u0111uju uglavnom iste kompanije. <\/p>\n\n\n\n

Tajne procesa nadmetanja<\/h2>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je na stabla postavljena oznaka koja ozna\u010dava kako se sa stablima ima postupati, za ona sa \u017eigom za sje\u010du otvara se postupak nadmetanja koji vodi lokalna uprava na \u010dijem se podru\u010dju nalazi konkretna \u0161uma. Privatne tvrtke licitiraju za pravo na sje\u010du ozna\u010denih stabala. Cijena se formira na temelju vrijednosti drva koje prodaju drugim kompanijama koje potom izvoze to drvo. Budu\u0107i da je u odre\u0111enom trenutku dostupna ograni\u010dena koli\u010dina stabala za sje\u010du, interes firmi mo\u017ee biti velik, \u0161to podi\u017ee konkurenciju koja pove\u0107ava cijene sirovine i smanjuje povrat od prodanog drva zbog koruptivnih tro\u0161kova, na koje \u0107emo se jo\u0161 vratiti. Za sada ka\u017eimo da u tim nadmetanjima u ogromnom broju slu\u010dajeva pobje\u0111uju uglavnom iste kompanije. <\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to se licenca dodijeli nekoj kompaniji, ona \u0161alje svoje ljude u \u0161ume da posijeku stabla posebno ozna\u010dena za tu namjenu. U tom dijelu procesa stvari postaju sumnjive. Firma \u0107e mo\u017eda poku\u0161ati posje\u0107i vi\u0161e stabala nego \u0161to ima pravo, nadaju\u0107i se da ih \u0161umari ne\u0107e primijetiti ili ih ne\u0107e imati vremena uhvatiti. Oni mogu otpremati trupce konvojima pod okriljem no\u0107i. Sam prevoz je formalno legalan, ali se u kamionima nalaze ozna\u010dena i neozna\u010dena stabla, odnosno legalno i nelegalno posje\u010dena. Bilo kakva, makar i najkra\u0107a policijska kontrola (rend\u017eera ili policajaca) lako bi mogla obi\u010dnim pregledom kamiona utvrditi prisustvo neozna\u010denih stabala. \u010cini se da je Liviu Pop mo\u017eda nai\u0161ao na upravo takvu situaciju, no vlasti do sada nisu objavile slu\u017ebenu verziju doga\u0111aja. S druge strane, tvrtka mo\u017ee poku\u0161ati podmititi \u0161umare i njihove nadre\u0111ene da ozna\u010de za sje\u010du i zdrava stabala koja nisu za ru\u0161enje jer takva stabla posti\u017eu ve\u0107u vrijednost na tr\u017ei\u0161tu. Dakle, tvrtka koja dobije dozvolu za sje\u010du stabala mo\u017ee zna\u010dajno pove\u0107ati svoj financijski udio. Procjenjuje se da se svake godine legalno posije\u010de oko 18 milijuna kubi\u010dnih metara drva, a jo\u0161 20 milijuna ilegalno, \u0161to po trenutnim tr\u017ei\u0161nim cijenama \u010dini crno tr\u017ei\u0161te na kojem se na godi\u0161njoj razini okre\u0107e razmjena te\u0161ka milijardu eura.<\/p>\n\n\n\n

Radi se o velikim iznosima koji uglavnom odlaze na koruptivne tro\u0161kove \u2013 mita \u2013 osobama pozicioniranima vi\u0161e u hijerarhijskom lancu upravljanja \u0161umama. Zarada se pove\u0107ava i kada se trupci pretvore u gra\u0111evno drvo te izvoze u tvornice u Europskoj uniji, Turskoj ili Kini. U rijetkim slu\u010dajevima kada su firme koje vr\u0161e eksploataciju \u0161uma bile uhva\u0107ene s rukama u medu, kazna je bila minimalna. Stare zakonske odredbe uvjetovale su kr\u0161enje zakona gubitkom licence za eksploataciju \u0161uma, no resorni ministar nedavno je ukinuo tu odredbu. To je otvorilo prostor novim zavrzlamama, najpoznatiji je slu\u010daj austrijske firme Holzindustrie Schweighofer, jedne od najve\u0107ih tvrtki koja posluje na tr\u017ei\u0161tu i za koju se sumnja da je protuzakonito sjekla \u0161umu. Skandal je otkriven u nizu novinarskih istraga provedenih u posljednjih nekoliko godina. Rumunjska vlada poku\u0161ala je 2015. godine donijeti prijedlog zakona kojim se odre\u0111uje da jedna kompanija ima pravo na eksploataciju od ukupno 30 posto od ukupne kvote za legalnu sje\u010du stabala. Me\u0111utim, rumunjski predsjednik odlu\u010dio je odbaciti zakon na temelju primjedbi koje je podnio austrijski Holzindustrie Schweighofer.<\/p>\n\n\n\n

Entitet preslab da se za\u0161titi<\/h2>\n\n\n\n

Bilo bi nemogu\u0107e razviti operaciju veliku milijardu eura godi\u0161nje bez sudjelovanja mnogih dr\u017eavnih institucija, sa svih razina. Razumijevanje toga trebalo bi nam pro\u0161iriti shva\u0107anje korupcije kao pojma ograni\u010denog na politi\u010dare i njihove sumnjive interese i tvrtke skrivene u sjenama. Iako su politi\u010dari i njihova korumpiranost va\u017ean dio problema jer mnogi dokazi upu\u0107uju da se \u0161ume sijeku uz pre\u0161utno odobrenje lokalnih i parlamentarnih politi\u010dara. Dio sredstava od ovog posla odlazi u d\u017eepove lokalnih i parlamentarnih politi\u010dara koji \u0161tite operacije kompanija, dok dio zavr\u0161ava u blagajnama njihovih politi\u010dkih stranaka. Ali ni ovo i dalje ne daje potpunu sliku duboko koruptivnih odnosa dr\u017eavnih birokrata, politi\u010dara i doma\u0107ih privatnih kompanija s jedne strane te op\u0107ih globalnih praksi u upravljanju i eksploataciji sirovina. Taj odnos mo\u017eemo bez problema nazvati korupcijom i svu odgovornost svaliti na lokalne politi\u010dare, lokalne vlasti i lokalne stranke, no moramo u obzir uzeti da se radi o globalno prisutnim praksama i da je ovaj oblik odnosa prema resursima zapravo oblik integracije u globalno strukturirane lance vrijednosti i eksploatacijske prakse. Ilegalno kr\u010denje \u0161uma posljedica je ovog posebnog oblika integracije koji se temelji na va\u0111enju sirovina, umjesto na potrebama \u0161ume, lokalne zajednice i sli\u010dnim, drugim, kontingentnim faktorima.<\/p>\n\n\n\n

Prije nekoliko godina, mnogo hvaljeni antikorupcijski tu\u017eitelji po\u010deli su istra\u017eivati navode o ilegalnim privatizacijama \u0161uma u isto\u010dnoj Rumunjskoj. \u010cinilo se da su velika podru\u010dja \u0161uma privatizirana na temelju krivotvorenih dokumenata te nakon toga sistemati\u010dno posje\u010dena. Nakon kratke medijske panike, zatvoreno je nekoliko politi\u010dara, slu\u010daj je stavljen u ladicu i pri\u010da je pala u zaborav. \u010cini se da ipak postoje objektivne prepreke antikorupcijskom kri\u017earskom pohodu!<\/p>\n\n\n\n

Kad tragedije poput gore spomenutih privuku pa\u017enju javnosti, neposredna reakcija rumunjske javnosti i njezinih blagoglagoljivih analiti\u010dara jest istaknuti neu\u010dinkovitost i glupost rumunjske dr\u017eave i njenih predstavnika. Dr\u017eava se onda prikazuje kao beskorisna, smetala\u010dka, temeljno nesposobna da izvr\u0161i \u010dak i neke svoje skromne i osnovne zadatke. “Imamo samo jedni druge”, govorili su ljudi nakon tragedija u Colectivu i u Karakalu. Ali upravo je taj libertarijanski kredo oslabio dr\u017eavu, ucijenjenu deregulacijskim imperativom i namjernim nedostatnim financiranjem temeljnih dr\u017eavnih institucija. Rezultat slabe dr\u017eave bilo je uklju\u010divanje u globalne lance ekstrakcije i cirkulacije vrijednosti na gore opisan, podre\u0111en, na\u010din \u2013 podmi\u0107ivanjem i ilegalnim djelovanjem. <\/p>\n\n\n\n

U kona\u010dnici, ostaje dojam da u Rumunjskoj \u017eivimo u samonametnutom za\u010daranom krugu. Svaka tragedija sa sobom nosi jo\u0161 vi\u0161e nepovjerenja u dr\u017eavu i poziva na njezinu reformu, \u0161to de facto povla\u010di za sobom njezino daljnje slabljenje i privatizaciju bogatstva. Smanjena i delegitimirana dr\u017eava stoga je dalje nesposobna za ispunjavanje svojih zadataka, \u0161to vodi drugim tragedijama. Liviua Popa najvjerojatnije su ustrijelili lopovi, no ono \u0161to ga je stvarno ubilo jest \u010dinjenica da je on predstavljao rumunjsku dr\u017eavu – entitet preslab da bi mogao za\u0161tititi ili zaposlenike ili svoje gra\u0111ane.<\/p>\n\n\n\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao i obi\u010dno u Rumunjskoj, ne\u0161to \u0161to po\u010dne kao individualna tragedija pretvori se u jo\u0161 jedan pokazatelj sistemskog poraza dr\u017eave. Ovoga puta, ubojstvo \u0161umara razotkrilo je sveobuhvatan problem u pristupu eksploataciji prirodnih resursa. Opisana korupcija ima svoje gotovo identi\u010dne pojavnosti u Hrvatskoj i drugim \u0161umovitim zemljama. Liviu Pop, \u0161umar u sjevernoj op\u0107ini Maramures ustrijeljen je […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29586,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[199,127,626],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-29582","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-industrija","tag-korupcija","tag-sume","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29582","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29582"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29582\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29719,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29582\/revisions\/29719"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29586"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29582"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29582"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29582"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29582"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29582"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29582"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29582"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}