{"id":29561,"date":"2019-10-31T14:21:32","date_gmt":"2019-10-31T13:21:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29561"},"modified":"2019-11-03T10:31:57","modified_gmt":"2019-11-03T09:31:57","slug":"novinari-slucajni-strajkolomci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29561","title":{"rendered":"Novinari, slu\u010dajni “\u0161trajkolomci”"},"content":{"rendered":"\n

U po\u010detku bija\u0161e rije\u010d premijera Andreja Plenkovi\u0107a. On se, kako pi\u0161u 24 sata<\/a>, na koalicijskom sastanku uvrijedio na sindikate koji ve\u0107 tjednima \u0161trajkaju u osnovnim i srednjim \u0161kolama, a koji su mu nadjenuli nadimak Borgovac “i uz to imaju i ve\u0107u pla\u0107u od njega”. U ponedjeljak je, djelovanjem izvrsno uhodanih PR kanala, to pitanje dobilo legitimitet novinarskog pitanja, odnosno javnog interesa. A onda je sve krenulo po zlu, pa tri dana kasnije cijeli ovaj diskurzivni okvir vi\u0161e nikome ne pa\u0161e. Sindikati su se posva\u0111ali s novinarima koji su izgubili kompas i zaboravili da zapravo podr\u017eavaju \u0161trajk zaposlenih u srednjim i osnovnim \u0161kolama jer tim istim ljudima povjeravaju svoju djecu dok na poslu tr\u010de po ulicama za HDZ-ovcima.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se to\u010dno dogodilo? Nakon \u0161to je premijer postavio pitanje pla\u0107a sindikata, otvorila se Pandorina kutija uzajamnog prepucavanja sindikata i novinara. Novinari \u2013 a posebno libertarijanski poduzetnici koji vr\u0161e funkciju kolumnista i prin\u010devi medijskih carstava na funkcijama glavnih urednika \u2013 po\u010deli su objavljivati pseudoanalize<\/a> (pseudo jer koreliraju stvari koje zapravo ne koreliraju \u2013 npr. jubilarne nagrade s koeficijentima pla\u0107a i prosje\u010dnim primanjima) o pla\u0107ama nastavnika, profesora i sindikalista. <\/p>\n\n\n\n

Tim se pitanjem posredno problematizira legitimnost ulaska u \u0161trajk i dovodi se u pitanje pravo kori\u0161tenja zakonske odredbe na \u0161trajk. Pravo na \u0161trajk ionako je u posljednjih deset godina ograni\u010deno na pravo \u0161trajkanja za materijalne radne uvjete. Otvaranjem ovog pitanja novinari osim \u0161to pristaju na manipulacije premijera (koji je za razliku od novinara ponovno izvrsno iskoristio ponu\u0111enu mu priliku) dodatno su\u017eavaju pravo radnika na \u0161trajk, kojeg uostalom, s punim pravom i sami s vremena na vrijeme koriste.<\/p>\n\n\n\n

Tko ima pravo na po\u0161tenu pla\u0107u za po\u0161ten rad?<\/h2>\n\n\n\n

Uhva\u0107eni u adrenalin medijskog rada, novinari zaboravljaju da su u izvje\u0161tavanje o srednjo\u0161kolskom \u0161trajku krenuli iz solidarne pozicije dru\u0161tvenog konsenzusa da je profesorski posao potpla\u0107en i da ga se ne isplati raditi, a usprkos tome \u0161to se radi o objektivno jednoj od najodgovornijih dru\u0161tvenih funkcija. Obrazovna logika koju ovoga tjedna \u010ditamo u doma\u0107im medijima izravno je suprotna finskoj \u010dije se obrazovanje obi\u010dno zaziva kao “najbolji obrazovni sustav na planeti Zemlji”. Finski obrazovni sustav i najcrnji bilteni krupnog kapitala \u010desto nazivaju, obi\u010dno iz autorasisti\u010dke perspektive (npr. “Evo za\u0161to su Finci toliko pametniji od Hrvata” ili “Hrvatima sam htio otkriti tajnu finskog obrazovanja”) najboljim. I ono to zaista i jeste. No, finsko obrazovanje je potpuno javno financirano. Jedine privatne \u0161kole u Finskoj su vjerske i Montessori \u0161kole. Finski je slogan “obrazovanje se ne mo\u017ee kupiti”. Sve ovo potpuno je suprotno od logike koju se godinama promovira u doma\u0107im medijima. Pritom se nepo\u017eeljnost profesorskog posla ne povezuje s njegovom komecijalizirano\u0161\u0107u, privatizirano\u0161\u0107u i debelom potpla\u0107eno\u0161\u0107u. <\/p>\n\n\n\n

Telegram je tako naivno uletio u poku\u0161aj da preko eventualnih dodataka na profesorsku pla\u0107u te bonusa u obliku jubilarnih nagrada koje se dobivaju za ostvarene okrugle brojke radnog sta\u017ea sve te sitnice prika\u017ee kao faktore koji zapravo utje\u010du na prosje\u010dna mjese\u010dna neto primanja profesora i nastavnika. Pa se tako pla\u0107a od 7000 kuna smatra ne\u010dim \u010dime se treba biti zadovoljan. No, ako se u obzir uzmu tro\u0161kovi \u017eivota danas u Hrvatskoj, postavlja se pitanje, smatraju li novinari Telegrama da nastavnici i profesori smiju imati obitelj i djecu i mo\u017ee li se sa profesorskom pla\u0107om imati obitelj i pla\u0107ati podstanarinu ili ratu za stambeni kredit? Ovo su hipotetska pitanja, na njih ne treba uop\u0107e odgovarati jer se time ulazi u binarnu logiku, iz koje se onda te\u0161ko ponovno izvu\u0107i. Telegram je pogrije\u0161io u jo\u0161 jednom aspektu: onakvom, neuspjelom analizom pla\u0107a uspio je dovesti u pitanje pravo svih radnika na po\u0161tenu pla\u0107u za po\u0161ten rad. Onako postavljena analiza zapravo postavlja pitanje tko u ovoj dr\u017eavi zaslu\u017euje imati po\u0161tenu pla\u0107u za po\u0161teni rad? Telegramov tekst zapravo je neupu\u0107ena moralna presuda o radu drugih profesija, o kojima, budimo realni, jako malo znaju.
<\/p>\n\n\n\n

Neke od stvari koje su nepoznate Telegramu i libertaijanskim kolumnistima drugih medija je primjerice \u010dinjenica da Hrvatska od 2005. godine nije provela adekvatnu “sistematizaciju” radnih mjesta, odnosno nije implementirala Kvalifikacijski okvir. Prema sada\u0161njem stanju sveu\u010dili\u0161ni magistri, odnosno po hrvatskim zakonima, nastavnici i profesori u srednjim i osnovnim \u0161kolama, pla\u0107eni su i dalje po svojim starim koeficijentima. Kvalifikacijski okvir kojemu je rok za implementaciju istekao davne 2011. godine trebao je, izme\u0111u ostalog, urediti koeficijente na na\u010din da se srednja stru\u010dna sprema ne boduje jednako kao sveu\u010dili\u0161no prvostupni\u0161tvo (kao \u0161to je jo\u0161 uvijek slu\u010daj). Primjerice, iako fakultetski visoko obrazovane osobe, prvostupnici ne mogu raditi \u010dak ni u dr\u017eavnoj upravi, \u0161to nema ba\u0161 neke logike. Nije naime nu\u017eno imati magistarski i doktorski stupanj za rad u dr\u017eavnoj upravi. Uglavnom, da skratimo, u drugim zemljama, koje nisu Hrvatska i Finska (npr. SAD), profesori mogu predavati i samo sa prvostupni\u010dkom diplomom. Finska je pak od \u010dinjenice da su tamo svi profesori iznimno visoko obrazovani (MA i PhD) napravila brend, te je te ljude platila u rangu s lije\u010dnicima, odvjetnicima i politi\u010darima. Finsko obrazovanje tako je – uz osiguranje svih drugih uvjeta – dobilo izrazito motivirane profesore za rad koji ne \u017eele pobje\u0107i od svoje struke u druge zemlje, pa makar i radili kao konobari ili bau\u0161telci. Ako kvalifikacijski okvir ikada za\u017eivi u Hrvatskoj, novih \u0161trajkova bit \u0107e jo\u0161 i vi\u0161e, i \u0161trajkat \u0107e ponovno javni sektor i visoko obrazovani ljudi. No, suprotno tuma\u010denjima libertarijanskih kolumnista, to ne zna\u010di da javnom sektoru treba oduzeti pravo na \u0161trajk, ili da rad sa va\u0161om djecom treba biti dovoljna nagrada, ili da profesori moraju biti potpla\u0107eni. <\/p>\n\n\n\n

Sindrom kuhanih \u017eaba<\/h2>\n\n\n\n

Jedno od pitanja koje sam pro\u010ditala jutros u nekom od lakozaboravljivih novinarskih tekstova bilo je za\u0161to raste broj profesora ako broj djece pada? Pa zato \u0161to su, hvala bogu, obrazovni standardi koje name\u0107e pripadnost kategoriji “razvijene zemlje” vi\u0161i od onih \u0161to hrvatski poduzetnici-urednici smatraju da va\u0161a djeca zaslu\u017euju. Ako se stalno prigovara da su razredi preveliki, onda iz ovoga mo\u017eemo zaklju\u010diti samo da su bili toliko veliki, odnosno da je omjer odgojitelja, u\u010ditelja i profesora po djetetu\/u\u010deniku bio toliko velik da \u010dak ni depopulacija, odnosno inercija, ne uspijevaju rije\u0161iti ovaj problem. Podsjetila bih jo\u0161 samo da su po\u010detkom ove godine svi mediji ronili krokodilske suze i imali navale pravedni\u010dkog bijesa oko fotografije djeteta s posebnim potrebama \u010diji se asistent u nastavi nije pojavio na prvi dan \u0161kole jer dr\u017eava nije imala sredstava da ga plati. A usprkos vi\u0161kovima u prora\u010dunu. Koliko se pla\u0107a asistenata u nastavi moglo platiti da je Visoki upravni sud presudio da gradona\u010delnik Zagreba mora platiti 18 milijuna kuna poreznog duga?<\/p>\n\n\n\n

Ovakav odnos dru\u0161tva prema profesorima zna\u010di samo da ih ne cijenimo. Ali onda se ne treba niti \u010duditi njihovoj emigraciji iz zemlje, i emigraciji njihove djece.<\/p>\n\n\n\n

A novinari, poput \u017eaba u hladnoj vodi ne shva\u0107aju da se i pod njima di\u017ee temperatura i da pristati na zadani okvir propitivanja sindikalnih i profesorskih pla\u0107a zna\u010di samo i jedino pristati na narativ kojeg je nametnuo premijer. Objeru\u010dno prihva\u0107anje premijerovog pitanja paradoksalno je zanijekalo svu slobodu medija, jer je time postalo jasno tko zapravo name\u0107e novinarska pitanja u ovoj zemlji. Kriti\u010dan i samostalan novinar imao bi pravo odbiti pisati ovu temu jer bi imao dovoljno kriti\u010dnog obrazovanja da prepozna da sloboda u medijima zna\u010di i autonomno postaviti okvir i perspektivu dru\u0161tveno relevantne teme. Kao i obi\u010dno u svemu je profitirala samo jedna osoba, onaj vje\u0161ti “Borgovac” s po\u010detka pri\u010de koji je jo\u0161 jednom iskoristio strukturne predrasude novinarstva da bi posredstvom veze koju glasnogovornici obi\u010dno imaju s glavnim urednicima zakrenuo dominantni narativ. Onaj koji svjedo\u010di \u010dinjenici da su profesori potpla\u0107eni radnici, a s obzirom na odgovornost za posao kojeg imaju \u2013 odgoja budu\u0107ih generacija. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U po\u010detku bija\u0161e rije\u010d premijera Andreja Plenkovi\u0107a. On se, kako pi\u0161u 24 sata, na koalicijskom sastanku uvrijedio na sindikate koji ve\u0107 tjednima \u0161trajkaju u osnovnim i srednjim \u0161kolama, a koji su mu nadjenuli nadimak Borgovac “i uz to imaju i ve\u0107u pla\u0107u od njega”. U ponedjeljak je, djelovanjem izvrsno uhodanih PR kanala, to pitanje dobilo […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29340,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[63,85],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29561","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-obrazovanje","tag-radnicki-pokret","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29561","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29561"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29561\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29581,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29561\/revisions\/29581"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29340"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29561"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29561"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29561"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29561"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29561"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29561"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29561"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}