Postalo je pomalo izli\u0161no komentirati sve gafove, bizarne izjave i bezobrazne la\u017ei hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107. Pojavljuju se u gotovo redovitom ritmu i kao takvi ne predstavljaju neku politi\u010dku novost. Jedina dilema koja se provla\u010di je ona o izvoru svih tih \u0161tetnih slu\u010dajeva: je li posrijedi naprosto predsjedni\u010dina “priroda” ili je rije\u010d o kalkuliranom poku\u0161aju dopadanja razli\u010ditim profilima bira\u010da \u0161to onda dovodi do kontradikcija i sumanutih konstrukcija? Vjerojatno oboje.<\/p>\n\n\n\n
Iako mo\u017eda vi\u0161e ne treba obra\u0107ati pa\u017enju na predsjedni\u010dine istupe, zanimljivo je popratiti reakcije. Omiljeni predsjedni\u010din resurs za “provokaciju” jest povijest i to pogotovo ona jugoslavenska. Svakakvih je izjava o tom periodu imala u proteklih pet godina, ali ona koja se provla\u010di stalno je o \u017eivotu iza “\u017eeljezne zavjese”. Doslovno, kad god ode negdje na Zapad, pogotovo u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, spomene kako je odrasla s krive strane “\u017eeljezne zavjese”. To je opet u\u010dinila pro\u0161li tjedan i izazvala salvu reakcija.<\/p>\n\n\n\n
De\u017eurna svita lijevih i desnih povjesni\u010dara pro\u0161la je kroz portale, obja\u0161njavalo se \u0161to je to zapravo “\u017eeljezna zavjesa”, a u\u017earila se i publika u komentarima. Vrlo brzo se stvar pro\u0161irila i na op\u0107u raspravu o Jugoslaviji. Me\u0111utim, najupe\u010datljiviji i medijski najpreno\u0161eniji odgovori su bili “izravni” demantiji predsjedni\u010dine izjave o “\u017eeljeznoj zavjesi”, to jest o zatvorenim granicama. I poznati i nepoznati, \u0161to preko vlastitih profila na dru\u0161tvenim mre\u017eama \u0161to putem medijskih izjava, objavljivali su kako su slobodno tada putovali cijelim svijetom i kako u tome nisu bili ograni\u010davani. I pritom nerijetko dodavali: mi nismo bili kao (ostali) isto\u010dni europljani.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de njihovih pri\u010da i putovanja, sigurno nisu lagali. Ali su pri\u010dama iz osobnog iskustva Jugoslaviju opisali ba\u0161 onako kako desnici odgovara. Naime, mo\u017eda oni nisu bili birokratski ograni\u010davani u svojim me\u0111unarodnim putovanjima, ali su \u0161iroke radne mase sigurno bile financijski ograni\u010davane. Osim ako nisu bile financijski prisiljene na odlazak na rad u Njema\u010dku. Oni koji, dakle, brane Jugoslaviju kao “svjetski putnici” posredno otkrivaju i klasnu podjelu jugoslavenskog dru\u0161tva na kojoj hrvatska desnica parazitira.<\/p>\n\n\n\n
U tom je dru\u0161tvu u prili\u010dnoj mjeri ve\u0107 od sedamdesetih bila zaustavljena socijalna mobilnost. Nejednakost je rasla, a nominalno radni\u010dka dr\u017eava se sve te\u017ee nosila s proklamiranim na\u010delima. To se najbolje vidi po socijalnom sastavu Partije: udio radnika je konstantno opadao. Kao \u0161to danas dobro znamo, te se klasne tenzije nisu “rije\u0161ile” u klasnom, ve\u0107 u nacionalnom klju\u010du. A na istom tom tragu parazitira i suvremena hrvatska desnica koja cijeli taj period gleda kroz izmi\u0161ljenu optiku: jugoslavenske elite vs. hrvatski narod. \u0160tovi\u0161e, tu etni\u010dki prevedenu klasnu tenziju promovira i danas kada pri\u010da o trenutnoj “dominaciji” jugoslavenskih elita. I to upravo ovih pripadnika crvene bur\u017eoazije koji su tada bezbri\u017eno putovali.<\/p>\n\n\n\n
No, nisu oni, kao \u0161to desnica smatra, preostaci socijalizma. Oni su odavno politi\u010dki i kulturno integrirani u zapadno-liberalne tokove. I njihov odnos prema Jugoslaviji je pomalo kontradiktoran: ona im je omogu\u0107ila klasni uspon, ali bi se rado otarasili socijalisti\u010dkog predznaka, istoka i radnih masa. To je vidljivo i u rasisti\u010dkom podtekstu koji je pratio objave i usporedbe s Rumunjima, Bugarima i ostalima. I zato, te\u0161ko Jugoslaviji ako ju brane liberali i potomci crvene bur\u017eoazije.<\/p>\n\n\n\n
A ako ju ve\u0107 treba braniti u kontekstu putovanja, onda zanemarimo ove koji su sa “crvenim paso\u0161om” putovali po svijetu. Sjetimo se svih onih kojima su radni\u010dka odmarali\u0161ta \u0161irom obale pru\u017eila priliku za dostupan odmor i u\u017eivanje u moru. Danas su ta odmarali\u0161ta uni\u0161tena, pretvaraju se u resorte, a vi\u0161e od polovice stanovnika Hrvatske si ne mo\u017ee priu\u0161titi<\/a> vi\u0161ednevno putovanje. To su pitanja na kojima se brani jugoslavenski socijalizam, a i puno va\u017enije, postavljaju temelji nekog budu\u0107eg.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Postalo je pomalo izli\u0161no komentirati sve gafove, bizarne izjave i bezobrazne la\u017ei hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107. Pojavljuju se u gotovo redovitom ritmu i kao takvi ne predstavljaju neku politi\u010dku novost. Jedina dilema koja se provla\u010di je ona o izvoru svih tih \u0161tetnih slu\u010dajeva: je li posrijedi naprosto predsjedni\u010dina “priroda” ili je rije\u010d o kalkuliranom poku\u0161aju […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":29521,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-29519","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29519"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29524,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29519\/revisions\/29524"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29521"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29519"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29519"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29519"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29519"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}