{"id":29514,"date":"2019-10-29T13:56:06","date_gmt":"2019-10-29T12:56:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29514"},"modified":"2019-10-29T13:56:07","modified_gmt":"2019-10-29T12:56:07","slug":"jesenski-smog-u-beogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29514","title":{"rendered":"Jesenski smog u Beogradu"},"content":{"rendered":"\n

Nekoliko nezavisnih klimatskih i antropogenih faktora sru\u010dilo se nad Srbijom u posljednjih nekoliko dana i ilustriralo nam \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati od novih klimatskih uvjeta, a nakon \u0161to pre\u0111emo sve “to\u010dke bez povratka”. Prvo je do kraja oktobra prakti\u010dki trajalo bablje ljeto, ili kako se to ka\u017ee u Srbiji \u2013 Miholjsko ljeto, onda se dogodio po\u017ear na Staroj Planini u Bugarskoj i pro\u0161irio se na Srbiju, a potom su i vojvo\u0111anski poljoprivrednici pristupili tradicionalnom paljenju korova sa o\u010di\u0161\u0107enih njiva. Vojvodina je pritom u proteklih tjedan dana bila podru\u010dje sa najvi\u0161e po\u017eara u Europi, pokazuju podaci NASA-e<\/a>. Srpski mediji isti\u010du da Vojvodina na NASA-inim kartama djeluje jednako crveno kao i Amazona, ali isti\u010du da se u Srbiji uglavnom radi o otvorenim vatrama na poljoprivrednim zemlji\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n

I pored ovih izvanrednih uvjeta, situaciju pogor\u0161avaju jo\u0161 i svi standardni izvori zaga\u0111enja koji i u “normalnim” uvjetima \u010dine beogradski zrak nezdravim: termoelektrane (Kostolac B, 100 km udaljen od Beograda), promet i grijanje na ugljen i drva<\/a>. Pored svega ovoga, kako pi\u0161e Ma\u0161ina, zapalio se i deponij sme\u0107a na Vin\u010di<\/a> pri \u010demu je aktivistima Ne davimo Beograd<\/a> zabranjen pristup lokalitetu. Kako prenosi Ma\u0161ina, istovremeno “dok Vin\u010da gori nastavlja se sa projektom izgradnje spalionice na deponiji koja \u0107e dodatno pove\u0107ati \u0161tetne materije u vazduhu”, a pritom treba istaknuti da je “Evropska investiciona banka odbila je da finansira izgradnju spalionice u Vin\u010di, zbog posledica koje \u0107e ovaj projekat imati po ciljeve u vezi sa recikliranjem otpada postavljene u Poglavlju 27.” <\/p>\n\n\n\n

Kombinacija svih ovih okolnosti dovela je do situacije da je Beograd ovih dana, jedan od pet najzaga\u0111enijih gradova na svijetu. Ovo je tre\u0107i uzastopni dan kojeg Beograd provodi na listi gradova sa najzaga\u0111enijim zrakom na svijetu. Osim glavnog grada Srbije, na istoj su listi jo\u0161 tri balkanske metropole: Sofija, Sarajevo i Skopje. Preostala dva grada na listi pet najzaga\u0111enijih po kvaliteti zraka su New Delhi (Indija) i Lahore (Pakistan). U utorak (29. oktobra 2019.), Beograd je pao s 3. na 5. mjesto, ali ga je prestigla Sofija, glavni grad Bugarske. Tako su na listi najzaga\u0111enijih gradova na svijetu me\u0111u prvih deset Sofija na 4. mjestu (iza Delhija, Dhake i Lahorea), zatim Beograd na 5. i Pri\u0161tina na 6. mjestu, dok se Skopje (utorak) na\u0161lo na 18. poziciji.<\/p>\n\n\n\n

Uskoro promjena?<\/h2>\n\n\n\n

Sli\u010dne rezultate daju mjerenja srpskih javnih ustanova, pa je zrak lo\u0161e kvalitete i u drugim krajevima ove zemlje. Prema podacima Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine, kategorija “vrlo zaga\u0111en” zrak vrijedi i za Suboticu, Beo\u010din, dio Novog Sada, Novi Beograd te centralnu beogradsku op\u0107inu Stari grad i dijelove Pan\u010deva. Oznaka “vrlo zaga\u0111en” koristi se za najvi\u0161i stupanj zaga\u0111enja prema metodologiji Agencije. Zrak je ne\u0161to bolje kvalitete u U\u017eicama, Kosjeri\u0107u, Valjevu i Boru, ali i dalje zaga\u0111en, te nosi etiketu “visokog stepena” zaga\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

Mjerne stanice u Beogradu pokazuju da je koncentracija PM10 i PM2.5 \u010destica u zraku \u010dak tri do \u010detiri puta vi\u0161a od dopu\u0161tenih vrijednosti. Podsjetimo, PM (particulate matter, odnosno \u010destica pra\u0161ine) ozna\u010dava veli\u010dinu \u010destice pra\u0161ine koja se slobodno kre\u0107e u zraku, pri \u010demu je PM10 je oznaka promjera \u010destice (10 mikrometara). Radi se o \u010desticama dovoljno malenima da se prilikom disanja prilijepe za alveole plu\u0107a, nakon \u010dega dospiju u krvotok te \u0161tete i srcu i plu\u0107ima. Prema Izvje\u0161taju Svjetske zdravstvene organizacije provo\u0111enom u suradnji sa Ministarstvom za\u0161tite \u017eivotne sredine Srbije i Institutom za javno zdravlje DR Milan Jovanovi\u0107 Batut, u Srbiji je samo 2016. godine prerano smrtno stradalo 6.592 ljudi.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Metereolozi i klikamtkolozi beogradsko zaga\u0111enje tuma\u010de sna\u017enim inverzijama zraka u slojevima atmosfere najbli\u017ee tlu, ali isto tako i manjkom oborina i vjetra. Stoga Hidrometeorolo\u0161ki zavod Srbije najavljuje pobolj\u0161anje situacije od utorka, kada su najavljene “drasti\u010dne promjene vremena”, odnosno, sna\u017ean vjetar, ki\u0161a te snijeg u vi\u0161im planinskim predjelima. Promjena vremena rije\u0161it \u0107e trenutno zaga\u0111enje, ali ne i sistemske probleme s kojima se Srbija susre\u0107e. Politi\u010dka panika nastala zbog me\u0111unarodnih NASA-inih snimki, natjerala je odgovorne osobe na brzu akciju. No, jo\u0161 jednom, umjesto u progresivne i kratkoro\u010dno skupe, ali dugoro\u010dno jeftinije i te\u017ee provedive mjere, upravlja\u010di srpske dr\u017eave posegnuli su za kratkovidnim, regresivnim i negativnim mjerama. Naime, umjesto da se seljacima pomogne da od pokupljenog korova prave prirodno i besplatno gnojivo, dr\u017eava je br\u017ee bolje posegnula za vjerojatno skupim nadzornim snimkama Europske svemirske agencije uz \u010diju \u0107e pomo\u0107 locirati vlasnike zemlje na kojoj gori korov te ih, dakako, financijski kazniti. Takav polit\u010diki pristup osim \u0161to je potpuno kratkovidan, ne rje\u0161ava nijedan od goru\u0107ih problema, osim \u0161to na seljake stavlja novi financijski namet.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekoliko nezavisnih klimatskih i antropogenih faktora sru\u010dilo se nad Srbijom u posljednjih nekoliko dana i ilustriralo nam \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati od novih klimatskih uvjeta, a nakon \u0161to pre\u0111emo sve “to\u010dke bez povratka”. Prvo je do kraja oktobra prakti\u010dki trajalo bablje ljeto, ili kako se to ka\u017ee u Srbiji \u2013 Miholjsko ljeto, onda se dogodio po\u017ear […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29515,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[357,612],"theme":[457],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29514","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klimatske-promjene","tag-zagadenje","theme-klima","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29514","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29514"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29514\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29517,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29514\/revisions\/29517"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29515"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29514"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29514"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29514"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29514"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29514"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29514"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29514"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}