Sveobuhvatnost klimatskih promjena zna\u010di promjenu svih na\u0161ih \u017eivotnih navika. U prvom Biltenovom tekstu kojim otvaramo ovu temu, Ana Vra\u010dar propituje kako se farmaceutska industrija priprema za svijet bez polarnih kapa. <\/p>\n\n\n\n
Lijekovi \u2013 posebno razvoj i pristup novim lijekovima \u2013 jedna su od tema koja dominira raspravama o zdravstvu, kako u stru\u010dnim i politi\u010dkim krugovima, tako i u onim aktivisti\u010dkim i ekonomskim. U Europi, istu raspravu dodatno potencira starenje populacije: procjene za Veliku Britaniju predvi\u0111aju da \u0107e se do 2052. godine cjelokupna potro\u0161nja lijekova udvostru\u010diti upravo zbog demografskog starenja. <\/p>\n\n\n\n
Naravno, vi\u0161e lijekova zna\u010di i vi\u0161e izdvajanja za lijekove, zbog \u010dega su mnogi ministri zabrinuti za odr\u017eivost zdravstvenih sustava. Stanje u Hrvatskoj u ovom slu\u010daju ne odudara od europskih trendova: izvje\u0161\u0107e o potro\u0161nji lijekova u RH u 2018. godini pokazalo je kako je potro\u0161nja lijekova u Hrvatskoj pro\u0161le godine nastavila rasti. Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) u izvje\u0161taju je napomenula kako “potro\u0161nja lijekova u 2018. godini prema financijskim pokazateljima bilje\u017ei porast od 8,06% u odnosu na 2017. godinu (\u2026)”.<\/p>\n\n\n\n
Na svu sre\u0107u, osim \u0161to su jako popularni, lijekovi su i puno dinami\u010dnija tema od onoga \u0161to se da naslutiti iz statistika na stranicama nadle\u017enih agencija \u2013 dovoljno dinami\u010dna da budu glavni pokreta\u010d klju\u010dne sastavnice globalnog pokreta za pravo na zdravlje koja se prote\u017ee od kampanje za dostupnost lijekova za HIV u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici (TAC) do koalicije sveu\u010dili\u0161ta Universities Allied for Essential Medicines (UAEM), koja nastoji osigurati pravedniji pristup klju\u010dnim lijekovima \u010dija ih cijena \u010desto \u010dini nedostupnima pacijentima za koje su, navodno, proizvedeni.<\/p>\n\n\n\n
Isto tako, razvoj, pristup i potro\u0161nja lijekova dovoljno su dinami\u010dni da budu okosnica romana Johna Le Carrea “Bri\u017eni vrtlar”, \u0161to vjerojatno govori vi\u0161e od ovog prvog opisa. Iako se ne radi o njegovom najboljem romanu, u “Bri\u017enom vrtlaru” Le Carre jako dobro sumira pri\u010du o lijekovima \u010dije djeli\u0107e istra\u017eiva\u010dki novinari redovito objavljuju \u2013 izmje\u0161tene eti\u010dke standarde velikih farmaceutskih ku\u0107a, klasne razlike koje se zrcale u kvaliteti skrbi (i lijekova) kojima imamo pristup, povezanost interesa industrije i politike. <\/p>\n\n\n\n
Velikim dijelom zahvaljuju\u0107i kombinaciji ta dva pristupa, dobar dio ljudi zna da kada danas govorimo o rastu potro\u0161nje lijekova, definitivno ne govorimo samo o demografskim kretanjima i realnim potrebama. Realne potrebe su posebno mutan pojam: u nekim dijelovima svijeta susre\u0107emo se s prekomjernim kori\u0161tenjem lijekova u slu\u010dajevima gdje postoje alternative. Primjer toga je svakako polje mentalnog zdravlja, gdje u bogatijim zemljama dominira farmakoterapijski pristup \u2013 iako je vi\u0161e puta pokazano da su uzroci naru\u0161enog mentalnog zdravlja dobrim dijelom dru\u0161tveni, i da bi dobar dio ljudi imao vi\u0161e i dugotrajnije koristi od druga\u010dijih terapijskih pristupa. <\/p>\n\n\n\n
Druga krajnost nam mo\u017eda nije toliko prepoznatljiva, ali ipak obilje\u017eava svakodnevicu ostatka svijeta. U tom slu\u010daju, cijena lijekova koju proizvo\u0111a\u010di tra\u017ee toliko je visoka da si je pojedini zdravstveni sustavi uop\u0107e ne mogu priu\u0161titi. I, iako su zdravstveni sustavi u Europi neko vrijeme bili za\u0161ti\u0107eni od posljedica previsokih cijena lijekova, \u010dini se da im se ta realnost polako pribli\u017eava. Uz preveliku potro\u0161nju u nekim zemaljama i nesta\u0161ice u drugima, farmaceutsku industriju karakterizira i odre\u0111ena, recimo to tako, nevoljkost kod istra\u017eivanja i proizvodnje lijekova koji nisu profitabilni. To se vidi na primjeru lijekova za rijetke bolesti, ali i u slu\u010daju istra\u017eivanja novih vrsta antibiotika i cjepiva za bolesti koje haraju siroma\u0161nim zemljama.<\/p>\n\n\n\n
Kada sve zbrojimo, vidimo da u trenutnom modelu proizvodnje i ponude lijekova nastradaju vi\u0161e-manje svi, osim profita farmaceutskih kompanija \u2013 ni\u0161ta novo. Ali, ono \u0161to jest novo jest da se \u0107e se industriji uskoro otvoriti puno novih, jo\u0161 profitabilnijih vrata. Nedavna analiza koju je objavio Morgan Stanley, naime, predvi\u0111a da \u0107e farmaceutske kompanije ne samo pre\u017eivjeti nadolaze\u0107i val nesre\u0107e kojeg donose klimatske promjene, ve\u0107 \u0107e na njemu jako dobro zaraditi. Posebno \u0107e se dobro sna\u0107i one kompanije s razvijenim kapacitetima za istra\u017eivanje i proizvodnju lijekova za tropske bolesti, jer \u0107e upravo njihovo \u0161irenje biti potencirano podizanjem temperature i drugim promjenama u okoli\u0161u.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomskim analizama idu u prilog i akademska istra\u017eivanja, koja ve\u0107 godinama prate mogu\u0107e promjene koje \u0107e klimatske promjene imati po zdravlje ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u vi\u0161e je navrata istaknula kako \u0107e zdravlje ljudi diljem svijeta stradati zbog klimatskih promjena, a ne\u0161to specifi\u010dnija istra\u017eivanja, poput pregleda koje su 2013. i 2014. izradili Clare Redshaw i suradnici s Europskog centra za okoli\u0161 i zdravlje ljudi u Velikoj Britaniji, upozoravaju kako klimatske promjene predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje iz vi\u0161e perspektiva.<\/p>\n\n\n\n
Rizik kojeg donose uklju\u010duje porast ra\u0161irenosti i intenziteta stanja poput alergija i astme, ali i ponovnu pojavu bolesti koje su u nekim dijelovima svijeta iskorijenjene. Redshaw napominje kako \u0107e te promjene najvi\u0161e osjetiti upravo europski kontinent, na kojem je izgledna ponovna pojava malarije i drugih vektorskih bolesti: pojedini dijelovi isto\u010dne Europe ve\u0107 sada su pogodni za razmno\u017eavanje komaraca koji \u0161ire \u017eutu groznicu i virus denge.<\/p>\n\n\n\n
Klimatska kriza imat \u0107e posljedice i na polju kroni\u010dnih nezaraznih bolesti: o\u010dekuje se, me\u0111u ostalim, pogor\u0161anje mentalnog zdravlja, vi\u0161e slu\u010dajeva karcinoma ko\u017ee, te porast slu\u010dajeva kardiovaskularnih bolesti i bolesti di\u0161nih puteva. \u010cak da se realizira samo dio predvi\u0111enoga, dioni\u010dari farmaceutskih kompanija imaju se \u010demu veseliti \u2013 mo\u017eda je upravo ta spoznaja dovela do toga da odu\u0161evljeno pristupe pove\u0107anju energetske u\u010dinkovitosti i odr\u017eivosti svojih proizvodnih pogona.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od farmaceutskih kompanija koja je najvi\u0161e ulo\u017eila u proizvodnju pogonjenu na obnovljive izvore energije je francuska tvrtka Sanofi – jedan od dvaju velikih proizvo\u0111a\u010da (uz Merck) kojima Morgan Stanley predvi\u0111a najsvjetliju budu\u0107nost. A s obzirom na to da je proizvodnja lijekova danas masovno izmje\u0161tena iz Europe, Sanofi obnovljive izvore energije razvija u dijelovima svijeta koji su zaslu\u017eni za najvi\u0161e emisije CO2 – tako da tehni\u010dki mogu re\u0107i da imaju ulogu prosvjetitelja, a ne samo job creatora<\/em>.<\/p>\n\n\n\n U nedavno objavljenom \u010dlanku o ovoj temi, Financial Times pi\u0161e o Sanofijevom pogonu u indijskom Ankleshwaru, opisuju\u0107i “vjetrenja\u010de koje se isti\u010du u pejsa\u017eu dok proizvode 30% energije koja je potrebna za proizvodnju” pribli\u017eno s istim \u017earom kojim su u spomenutom “Bri\u017enom vrtlaru” opisane biljke. Naravno, nezahvalno je kritizirati ne\u010dija nastojanja da se odmakne od fosilnih izvora energije, ali odre\u0111ena doza skepse je sasvim opravdana kada se zna da se u intervencije na drugim poljima gdje farmaceutska proizvodnja ima negativne posljedice po okoli\u0161 i zdravlje, ula\u017ee daleko manje truda. Dru\u0161tveno osvije\u0161tena korporativna praksa i odgovornost nestaju taman onda kada bi promjene mogle dovesti u pitanje postoje\u0107e poslovanje.<\/p>\n\n\n\n Recimo, ekotoksi\u010dnost samih lijekova je dobro poznata stvar; ipak, adekvatno zbrinjavanje neiskori\u0161tenih lijekova ostaje ozbiljan problem i ne plijeni toliku pozornost proizvo\u0111a\u010da lijekova. Isto tako, zadr\u017eavanje pojedinih supstanci iz lijekova u okoli\u0161u \u2013 na primjer, diklofenak, koji se koristi u lijeku protiv bolova Voltaren \u2013 ima ozbiljne posljedice po ekosustav. Od 1990. do danas, populacija odre\u0111ene vrste strvinara, u istoj onoj Indiji gdje Sanofi proizvodi lijekove na sve \u010di\u0161\u0107u energiju, pala je za vi\u0161e od 90% jer su se hranili strvinama koje su prethodno dobile lijekove koji su sadr\u017eavali diklofenak. <\/p>\n\n\n\n Manje dramati\u010dno, ali ipak vrijedno spomena jest i da se diazepam, lokalno najpoznatiji pod nazivom Normabel, trenutno nalazi na popisu lijekova \u010diji utjecaj na okoli\u0161 prate \u0161vedske javnozdravstvene agencije, s obzirom na to da je visoka koncentracija njegov nusproizvoda (oxazepama) u vi\u0161e navrata evidentirana u vodi za pi\u0107e na podru\u010dju Stockholma. Takve se pojave na\u017ealost ne mogu promijeniti zelenom korporativnom kulturom, ali mo\u017ee im se dosko\u010diti smanjivanjem konzumacije pojedinih lijekova. <\/p>\n\n\n\n Kada je u pitanju diazepam, lijek za smirenje koji je postao sastavni dio svake iole respektabilne ku\u0107ne ljekarne, znamo da se dio stanja koja se njime trenutno lije\u010de mogu adresirati drugim metodama. SZO je u vi\u0161e navrata napomenula kako se ve\u0107u pojavu anksioznih poreme\u0107aja u dru\u0161tvu mo\u017ee vezati uz pad kvalitete \u017eivota. Nesigurno radno mjesto, te\u0161ki uvjeti rada, \u017eivot u lo\u0161im stambenim uvjetima \u2013 nimalo iznena\u0111uju\u0107e, sve to negativno utje\u010de na mentalno zdravlje ljudi. Umjesto oslanjanja na lijekove poput diazepama, dugoro\u010dno produktivnija i odr\u017eivija varijanta jest razvijanje mehanizama i politika koji \u0161tite zdravlje od kapitalizma. <\/p>\n\n\n\n Mo\u017ee li se na isti na\u010din djelovati na sve skupine bolesti za koje je predvi\u0111en rast potro\u0161nje lijekova u skoroj budu\u0107nosti? Sasvim sigurno ne, ali ve\u0107i naglasak na javnozdravstvene mjere i razvoj razli\u010ditih sektora s namjerom za\u0161tite zdravlja unato\u010d tome mo\u017ee polu\u010diti zna\u010dajnije rezultate od jo\u0161 sna\u017enijeg oslanjanja na lijekove.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sveobuhvatnost klimatskih promjena zna\u010di promjenu svih na\u0161ih \u017eivotnih navika. U prvom Biltenovom tekstu kojim otvaramo ovu temu, Ana Vra\u010dar propituje kako se farmaceutska industrija priprema za svijet bez polarnih kapa. Lijekovi \u2013 posebno razvoj i pristup novim lijekovima \u2013 jedna su od tema koja dominira raspravama o zdravstvu, kako u stru\u010dnim i politi\u010dkim krugovima, tako […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29427,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[633,357,634,435],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[79],"class_list":["post-29415","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-farmacija","tag-klimatske-promjene","tag-lijekovi","tag-zdravstvo","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29415"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29415\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29433,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29415\/revisions\/29433"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29415"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29415"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29415"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29415"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Ekotoksi\u010dnost<\/h2>\n\n\n\n