{"id":29411,"date":"2019-10-18T13:33:45","date_gmt":"2019-10-18T12:33:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29411"},"modified":"2019-10-18T13:33:46","modified_gmt":"2019-10-18T12:33:46","slug":"granice-ciste-energije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29411","title":{"rendered":"Granice \u010diste energije"},"content":{"rendered":"\n

“Ne bude li svijet oprezan, obnovljivi izvori energije mogli bi postati jednako \u0161tetni kao i fosilna goriva” smatra Jason Hickel u tekstu o ograni\u010denjima \u010diste energije objavljenom na web-portalu poznatog ameri\u010dkog magazina Foreign Policy<\/a>. Hickel nagla\u0161ava kako je nu\u017eno New Green Deal programe ne shva\u0107ati kao priliku za daljnje inzistiranje na ekonomskom rastu. Logika takvog argumenta glasi: jednom kada se u potpunosti rije\u0161imo prljavih goriva, nema nikakvog razloga da se gospodarski rast ikada vi\u0161e zaustavi. <\/p>\n\n\n\n

Takva logika je dakako pogre\u0161na, kao \u0161to i Hickel isti\u010de analiziraju\u0107i sirovine potrebne za potpuni prijelaz cijelog \u010dovje\u010danstva na OIE. On nagla\u0161ava da je i \u010dista energija zapravo prljava, i to zbog infrastrukture koja nam je potrebna da bismo nau\u010dili \u017eeti energiju iz obnovljivih izvora poput sunca, mora, vjetra, zemlje i sl. Resurse za izgradnju postrojenja za prikupljanje “\u010diste” energije zapravo tako\u0111er dobivamo na prljav na\u010din \u2013 iskapanjem minerala, rijetkih i plemenitih elemenata i sli\u010dno. I upravo u tom postupku va\u0111enja ruda iz zemlje le\u017ei najve\u0107a ekolo\u0161ka i socijalna cijena “\u010diste energije”. Hickel smatra kako je jedina prava \u010dista energija zapravo redukcija upotrebe energije op\u0107enito. Znanstvenici naime smatraju da je globalni rast potro\u0161nje energije globalno neodr\u017eiv. Kako bi to dokazao, Hickel daje pregled resursa potrebnih za prelazak cijelog \u010dovje\u010danstva na obnovljive izvore, i posebno isti\u010de socijalne, politi\u010dke i kolonijalne posljedice ekstrakcije potrebnih resursa koji se u glavnom nalaze na globalnom jugu.<\/p>\n\n\n\n

Hickel se poziva na izvje\u0161taj Svjetske banke iz 2017. koja je obradila upravo ovo pitanje. Njegova analiza po\u010dinje procjenom da \u0107e do 2050. godine za napajanje svijeta strujom iz sunca i vjetra biti potrebno 14 terabajta snage. Za proizvesti 14 terabajta struje iz OI, potrebno je 34 milijuna metri\u010dkih tona bakra, 40 milijuna tona olova, 50 milijuna tona cinka, 162 milijune tona aluminija i minimalno 4.8 milijardi tona \u017eeljeza. Takve potrebe zna\u010dit \u0107e nova i opse\u017ena iskapanja resursa, i upravo je u tome problem. No, rijetki elementi i metali su jo\u0161 ve\u0107i problem. Primjerice, proizvodnja neodimija (Nd, atomski broj 60) jednog od najva\u017enijih elemenata za izgradnju vjetroturbina morala bi porasti za 35 posto, a Hickel isti\u010de da svjetska banka o\u010dekuje i udvostru\u010denje tog broja. Isto vrijedi i za srebro, materijal kriti\u010dan za proizvodnju solarnih panela. O\u010dekuje se da bi ekstrakcija srebra mogla porasti od 38 do 105 posto. Situacija je jo\u0161 gora s indijem (Indij, In, 49), tako\u0111er rijetkim elementom potrebnim za proizvodnju solarne tehnologije. Proizvodnja indija bi se do sredine stolje\u0107a mogla utrostru\u010diti, ili porasti jo\u0161 vi\u0161e, za vrtoglavih 920 posto. No, tu je jo\u0161 dakako i nezaobilazan litij za punjive baterije koje dolaze u svim pametnim ure\u0111ajima. Litija \u0107e nam biti potrebno oko 40 milijuna tona, \u0161to je porast od jedva zamislivih 2700 posto u odnosu na sada\u0161nje razine ekstrakcije.<\/p>\n\n\n\n

Odbacivanje dogme ekonomskog rasta<\/h2>\n\n\n\n

Sve to odnosi se samo na struju. Hickel jo\u0161 donosi podatke o vozilima, odnosno o prometu. Ako bi se zaista zamijenilo globalnu flotu od 2 milijarde vozila elektri\u010dnim automobilima, globalna godi\u0161nja proizvodnja neodimija i disprozija (Dy, 66) morala bi narasti za 70 posto, godi\u0161nja proizvodnja kopra morala bi se udvostru\u010diti, a kobalt bi morao porasti za faktor 4 i to na godi\u0161njoj razini, svake godine od sada pa do 2050. Problem nije, kako isti\u010de Hickel u tome \u0161to \u0107e Zemlja ostati bez klju\u010dnih minerala, iako je i to svakako opcija. Trenutno je primarni problem postoje\u0107a kriza pretjerane ekstrakcije sirovina. Rudarenje rijetkih elemenata ve\u0107 je sada jedan od najva\u017enijih faktora kr\u010denja \u0161uma, kolapsa ekosustava i biodiverziteta diljem svijeta. Prema procjenama ekologa, trenutna globalna ekstrapolacija materijala iz zemljine kore prekora\u010duje potrebe odr\u017eivog razvoja za \u010dak 82 posto.<\/p>\n\n\n\n

Procesi ekstrakcije i \u010di\u0161\u0107enja ovih materijala su izrazito socijalno i ekolo\u0161ki \u0161tetni. Tako\u0111er, za \u010di\u0161\u0107enje i elektrolize ovih elemenata uglavnom se tro\u0161i eksponencijalna koli\u010dina vode, koja nakon procesa postaje izrazito toksi\u010dna te se ne pro\u010di\u0161\u0107ena, ili djelomi\u010dno pro\u010di\u0161\u0107ena pu\u0161ta natrag u okoli\u0161 gdje izaziva pomore \u017eivotinjskih i biljnih vrsta. Samo za proizvodnju jedne tone litija, potrebno je 500.000 galona vode (1 galon = 3,78 litara vode) odnosno gotovo 1.890.000 vode. Iskapanje litija ubija ekosustave od Nevade, preko \u010cilea i Argentine, do Tibeta. Hickel zaklju\u010duje kako smo s iskapanjem litija tek po\u010deli i ve\u0107 imamo industrijsku krizu. <\/p>\n\n\n\n

Pritom sve ove brojke odra\u017eavaju trenutnu industrijsku proizvodnju, bez ura\u010dunatog ekonomskog rasta, i tu se tek pokazuju razmjeri neodr\u017eivosti kapitalisti\u010dke ekonomije utemeljene na konzumaciji. Hickel dio rje\u0161enja vidi u cirkularnoj ekonomiji \u2013 odnosno u potpunom recikliranju svih ovih materijala. Dio rje\u0161enja tako\u0111er le\u017ei i u rudarenju asteroida, ali i nuklearnoj fuziji. No, to je daleka budu\u0107nost. Do tada je nu\u017eno odustati od dogme ekonomskog rasta, priznati razlike globalnog sjevera i juga, \u0161to zna\u010di reducirati energetsku potro\u0161nju i smanjiti iracionalnu potro\u0161nju sjevera (zabraniti programirane kvarove i kratke planirane rokove do izli\u0161nosti proizvoda) i ubrzati razvoj \u010distih industrija na globalnom jugu. No, tako\u0111er zna\u010di i promjenu \u017eivotnog stila \u2013 prelazak na javni prijevoz umjesto prekomjerne koli\u010dine osobnih automobila na cestama.<\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, do\u0161li smo do toga da moramo po\u010deti mijenjati i svoje \u017eivotne stilove. To zapravo zna\u010di da ve\u0107 sada, 2020. godine nismo uspjeli spasiti planet. Ali jo\u0161 nije kasno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Ne bude li svijet oprezan, obnovljivi izvori energije mogli bi postati jednako \u0161tetni kao i fosilna goriva” smatra Jason Hickel u tekstu o ograni\u010denjima \u010diste energije objavljenom na web-portalu poznatog ameri\u010dkog magazina Foreign Policy. Hickel nagla\u0161ava kako je nu\u017eno New Green Deal programe ne shva\u0107ati kao priliku za daljnje inzistiranje na ekonomskom rastu. Logika takvog […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[632,631,630],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29411","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-minerali","tag-rijetki-metali","tag-rudarenje","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29411"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29411\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29414,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29411\/revisions\/29414"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29411"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29411"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29411"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29411"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}