{"id":29408,"date":"2019-10-18T10:30:14","date_gmt":"2019-10-18T09:30:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29408"},"modified":"2019-10-18T10:34:16","modified_gmt":"2019-10-18T09:34:16","slug":"podatkovna-legitimacija-strajka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29408","title":{"rendered":"Podatkovna legitimacija \u0161trajka"},"content":{"rendered":"\n

Politi\u010dki kontekst \u0161trajka prosvjetnih radnika u Hrvatskoj izgleda otprilike ovako: premijer Andrej Plenkovi\u0107 najavljuje vi\u0161e pla\u0107e u cijelom javnom sektoru kako bi uhvatio predah od unutarstrana\u010dkih nadmudrivanja s desnicom, naj\u010ditaniji portal u dr\u017eavi na tu najavu reagira ilustracijom koja kombinira hrvatski grb i zastavu Sjeverne Koreje, a prosvjetni radnici u osobnim istupima u medijima uporno tvrde da nije u pitanju novac nego dostojanstvo. Dakle, takav kontekst, u kojem je preispitivanje slu\u017ebene istine o Domovinskom ratu jedini mogu\u0107i ve\u0107i skandal od rasta pla\u0107a u javnom sektoru, diktira nastupe aktera.<\/p>\n\n\n\n

A pored ostalih faktora, izgradnji tog konteksta je najvi\u0161e pridonijelo to \u0161to o kretanju pla\u0107a u javnom sektoru, pogotovo u usporedbi s privatnim, ne znamo ni\u0161ta. Ako i\u0161ta i znamo, to je uglavnom bilo plod improvizacije i selektivnog \u010ditanja podataka. Sve do sada. Zahvaljuju\u0107i istra\u017eivanju Tea Matkovi\u0107a s Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu napokon mo\u017eemo kompetentno i upu\u0107eno razgovarati o razlikama u pla\u0107ama u privatnom i javnom sektoru. Prve rezultate istra\u017eivanja Matkovi\u0107 je objavio na portalu ideje.hr<\/a> i tako osigurao neophodnu podlogu za iole razumnu i relevantnu raspravu o problematici.<\/p>\n\n\n\n

Na samom po\u010detku predstavljanja rezultata, Matkovi\u0107 je naveo nekoliko razloga dosada\u0161njeg jalovog tretmana podataka poput izostanka kvalifikacijske strukture zaposlenika, nasumi\u010dno i prigodno odabranih referentnih razdoblja ili tretiranja javnog sektora kao homogene cjeline. Nakon metodolo\u0161kog pro\u010di\u0161\u0107avanja terena autor nam predo\u010dava rezultate koji su zapravo u prili\u010dnom raskoraku s medijskom slikom stanja stvari ili uvrije\u017eenom percepcijom. I zato ovo istra\u017eivanje predstavlja jedno od rijetkih va\u017enih politi\u010dkih doprinosa iz sfere akademske proizvodnje.<\/p>\n\n\n\n

Navedimo neke od rezultata koji nam ocrtavaju prikladniju sliku stvarnosti. U periodu od 2003. do 2017. godine odnos pla\u0107a izme\u0111u javnog i privatnog sektora promijenio se na \u0161tetu javnog sektora. Iako su prosje\u010dne pla\u0107e i dalje ni\u017ee u privatnom sektoru, razlika se prepolovila: s po\u010detnih 28% spustila se na 14%. Tome je najvi\u0161e pridonijela stagnacija pla\u0107a u kriznom periodu od 2009. do 2015. godine, uklju\u010duju\u0107i i smanjivanja u doba SDP-ove vlade 2013. i 2014. godine. Pla\u0107e u privatnom sektoru zapravo rastu jo\u0161 od 2011. godine. Tako\u0111er, valja istaknuti da rast pla\u0107a u javnom sektoru nijedne godine nije nadma\u0161ivao rast BDP-a osim u godini njegova strmoglavog pada, krizne 2009.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivi su i rezultati usporedbe po kvalifikacijskoj strukturi zaposlenika. Kako navodi Matkovi\u0107, u postkriznom periodu poslovi u javnom sektoru sve vi\u0161e gube na financijskoj atraktivnosti. Podaci ka\u017eu da jedino radnici sa srednjom stru\u010dnom spremom imaju vi\u0161e pla\u0107e u javnom nego u privatnom sektoru, ali i tu se posljednjih godina jaz smanjuje. Radnici s osnovnom \u0161kolom bolje prolaze u privatnom sektoru, kao i oni s visokim stupnjem obrazovanja. U njihovom je slu\u010daju razlika na stranu privatnog sektora najizra\u017eenija. Visokoobrazovani radnici u javnom sektoru imaju 20% ni\u017ee pla\u0107e. A tu pogotovo do izra\u017eaja dolazi Matkovi\u0107ev metodolo\u0161ki naputak o ne-tretiranju javnog sektora kao homogene cjeline. Naime, visokoobrazovanim radnicima u obrazovanju i socijalnoj skrbi pla\u0107e su manje za \u010dak 40% nego u privatnom sektoru.<\/p>\n\n\n\n

Ako ovi podaci nisu dovoljan razlog za \u0161trajk onda sam \u0161trajk kao pojam nema previ\u0161e smisla. Kao \u0161to i cjelokupno Matkovi\u0107evo istra\u017eivanje daje radnicima u prosvjeti pravo da ne koriste vi\u0161e opreku novac\/dostojanstvo ve\u0107 da bez imalo srama tra\u017ee dodatni novac kako bi dostojanstvenije \u017eivjeli.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Politi\u010dki kontekst \u0161trajka prosvjetnih radnika u Hrvatskoj izgleda otprilike ovako: premijer Andrej Plenkovi\u0107 najavljuje vi\u0161e pla\u0107e u cijelom javnom sektoru kako bi uhvatio predah od unutarstrana\u010dkih nadmudrivanja s desnicom, naj\u010ditaniji portal u dr\u017eavi na tu najavu reagira ilustracijom koja kombinira hrvatski grb i zastavu Sjeverne Koreje, a prosvjetni radnici u osobnim istupima u medijima uporno […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":29410,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-29408","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29408","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29408"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29408\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29409,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29408\/revisions\/29409"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29410"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29408"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29408"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29408"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29408"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29408"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29408"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29408"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}