Zemlje \u010dlanice Europske unije friziraju podatke o energetskim u\u0161tedama. \u010clanice koje imaju “porez na ugljik” ve\u0107i od minimalnog europskog predvi\u0111enog zakonom, sada ra\u010dunaju koliko bi energije potro\u0161ile u proteklih desetak godina (od kad su porezi uvedeni) da su energiju oporezivale po minimalnom porezu. Dakle, sada kao u\u0161tedu energije prikazuju ra\u010dunovodstvenu razliku izme\u0111u prihoda ostvarenih vi\u0161im porezom i one koju bi imale da su imale minimalni porez. Ovaj postupak je skandalozno amoralan. No, to se u EU ne smije tako re\u0107i, a zbog manjka demokratske kontrole nad ovakvim odlukama, EU mora nalaziti kreativne na\u010dine da se nosi s vlastitim svjesno nametnutim ograni\u010denjima.<\/p>\n\n\n\n
Europska direktiva o energetskoj u\u010dinkovitosti (EED) stupila je na snagu 2012. godine i trebala je do 2020. osigurati u\u0161tedu energije iz fosilnih izvora u iznosu od 20 posto. Sada kada je taj rok pred vratima pokazalo se da EU ima veliku rupu u proklamiranim i ostvarenim ciljevima. Drugim rije\u010dima, jako va\u017ean, \u010dlanak 7. EED-a nije ispo\u0161tovan. Rupa ovako stvorena ve\u0107 sada sna\u017eno ugro\u017eava realizaciju ciljeva za 2030. godinu. Rupa u ciljevima je velika i zbog toga \u0161to EU zapravo bilje\u017ei pad energetske u\u010dinkovitosti i u\u0161tede jo\u0161 od 2010. godine, a na ove dvije stvari po\u010detkom ove godine nadovezali su se i izrazito lo\u0161i Integrirani energetski i klimatski planovi koji su na neki na\u010din Europskoj komisiji poslu\u017eili kao kap koja je prelila \u010da\u0161u, te je Komisija morala napokon po\u010deti ispravljati vlastite energetske pogre\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n
Europska komisija objavila je krajem septembra tri preporuke koje bi zemljama \u010dlanicama trebale pomo\u0107i da “izi\u0111u na pravi put tranzicije na \u010distu energiju”. Tako su to zvu\u010di u “pozitivnom frejmanju jezika o klimatskim promjenama”, zapravo jo\u0161 jednom neprihvatljivom kompromisu politike s kapitalom prihva\u0107enim na UN-ovom samitu o klimi u Parizu 2015. godine. EU se odlu\u010dila birokratski suo\u010diti s manipulacijama zemalja \u010dlanica i njihovim friziranim statistikama. Energetska u\u010dinkovitost i u\u0161teda dakle u EU postoji samo na papiru. Zbog toga je bilo nu\u017eno revidirati Europsku energetsku direktivu (EED) koja sada tako\u0111er nosi i “upute” zemljama kako da implementiraju odredbe o obaveznoj godi\u0161njoj u\u0161tedi od 0.8 posto energije. Samo ta jedna obaveza, zbrojno nosi u\u0161tedu energije od 32.5 posto, odnosno u toj mjeri poma\u017ee ostvarivanju europskih klimatskih ciljeva, pri \u010demu je primarni onaj o smanjenju stakleni\u010dkih plinova i pove\u0107anju udjela OIE na 30-50 posto. Integrirani nacionalni klimatski i energetski planovi, nisu uspjeli zadovoljiti \u010dak \u0161est to\u010daka nu\u017enih za ostvarenje EU klimatskih ciljeva, stoga se nova direktiva fokusirala na obvezivanje \u010dlanica na implementaciju tih \u0161est to\u010daka. <\/p>\n\n\n\n
Jedna od \u0161est to\u010daka su statistike o energetskim u\u0161tedama nastalima nakon uvo\u0111enja poreza na karbon. Ili kako su to birokratski kopirajteri slo\u017eili: nala\u017ee se “prvi princip energetske u\u010dinkovitosti”. Naime, i to je pozitivan frejming izrazito negativnog postupka, odnosno prikaza tabli\u010dnih energetskih u\u0161teda kao ne\u010dega \u0161to je postojalo u stvarnosti, iako je postojalo samo na papiru. Tu papirnatu razliku, zemlje EU sada \u017eele prikazati kao stvarnu energetsku u\u0161tedu.<\/p>\n\n\n\n
Vi\u0161e studija tokom godina provedeno je s ciljem da se poka\u017ee me\u0111usobna dinamika poreza na ugljik i u\u0161tede energije koja i ina\u010de \u010dini okosnicu logike energetske u\u0161tede, ipak, te studije zanemarivale su neke to\u010dno odre\u0111ene socijalne aspkete. Sada je pak provedena nova studija, i to o energetskim u\u0161tedama u periodu od 2014. – 2020. Kao prvo, pokazano je da porezi uvedeni prije desetak godina uglavnom nisu “a\u017eurirani”, odnosno pove\u0107avani. <\/p>\n\n\n\n
Najnovija studija<\/a> koju su proveli Regulatory Assistance Project i Stefan Scheuer Consulting istra\u017eila je detaljnije tu dinamiku poreza i energetske u\u0161tede, ina\u010de propisanu u \u010dlanku 7. Direktive o energetskoj u\u010dinkovitosti (EED) u 28 zemalja \u010dlanica EU. Studija je postavila pitanje “\u0161to bi se dogodilo ako bi sve zemlje besplatno pripisale sve poreze energije kao u\u0161tedu energije, bez obzira na njihov stvarni utjecaj?” Studija zaklju\u010duje da bi time \u010dlanak 7. postao potpuno besmislen. Na papiru bi to moglo izbrisati potrebu za novom politikom energetske u\u010dinkovitosti. Ali na terenu bi se potro\u0161nja energije i dalje pove\u0107avala. Revidirana Direktiva o energetskoj u\u010dinkovitosti sadr\u017ei va\u017ene za\u0161titne mjere utvr\u0111ene u studiji. Zakonodavci su dodali nove zahtjeve kako bi se osiguralo da porezne mjere doista donose nove i dodatne u\u0161tede energije. Ako se pravilno primijeni, to \u0107e oja\u010dati stvarni doprinos Direktive ispunjenju ciljeva u\u0161tede energije<\/a> u 2020. i 2030. godini.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, ra\u010dunovodstveni trikovi kojima je prvo 8, a potom 11 zemalja \u010dlanica poku\u0161alo prevariti EU svode se tako\u0111er na friziranje podataka od PDV-a na gorivo i druge sli\u010dne mjere. Op\u0107enito promatrano, ako se politika dobro provede, u\u0161teda energije kompatibilna je sa porezom na ugljik i sa drugim politikama energetske u\u010dinkovitosti jer mo\u017ee dovesti do \u0161irenja instrumenata implementacije mjera energetske u\u010dinkovitosti i smanjenja potro\u0161nje i CO2 emisija. Teoretski, glavni u\u010dinci takvih politika trebali bi biti pove\u0107anje odgovornosti potro\u0161a\u010da, ukidanje drugih oblika energetskih subvencija i sli\u010dno. Me\u0111utim, i dalje su na snazi brojne tr\u017ei\u0161ne barijere \u0161to smanjuju u\u010dinkovitost investicija u sektore i onemogu\u0107uju energetske u\u0161tede. To onemogu\u0107ava svrsishodnu primjenu poreza, osim ako je on toliko visok da radi toga prisiljava korisnike na tra\u017eenje drugih na\u010dina zadovoljavanja svojih potreba. Zbog toga neki istra\u017eiva\u010di sumnjaju u u\u010dinkovitost oporezivanja neobnovljivih izvora energije. <\/p>\n\n\n\n No, tu je i drugi aspekt oporezivanja koji promatra radi li se o progresivnom ili regresivnom porezu. PDV kao i drugu porezi na potro\u0161nju u pravilu su regresivni i vi\u0161e poga\u0111aju radni\u010dku klasu jer ve\u0107i postotci njihovih primanja odlaze na ove oblike poreza. To zna\u010di na primjer, da \u0107e PDV na struju i toplanu vi\u0161e poga\u0111ati siroma\u0161ne i izazvati \u0161tednju na grijanju kod siroma\u0161nih, ali ne i kod bogatijih. Stoga se u slu\u010daju zadr\u017eavanja regresivnih poreza predla\u017ee da se njihovi iznosi vrate najsiroma\u0161nijim dru\u0161tvenim klasama putem raznih socijalnih mjera ili putem izravnog povrata novca. Za punu u\u010dinkovitost \u2013 tu mjeru trebalo bi zadr\u017eati dokle god je na djelu porez na energiju. Me\u0111utim, treba voditi ra\u010duna i o tome da porez na potro\u0161nju ne sni\u017eava zapravo energetsku potra\u017enju, zbog toga se predla\u017ee uvo\u0111enje mjera za redistribuciju prihoda od poreza, i to s obzirom na u\u010dinke redistribucije energetske potro\u0161nje. <\/p>\n\n\n\n Premda mo\u017eemo mo\u017eda na trenutak odahnuti \u0161to je EU napokon po\u010dela ozbiljno shva\u0107ati probleme klimatskih promjena, odnosno \u0161to trenutno postoji kriti\u010dka politi\u010dka svijest me\u0111u europarlamentarcima, ipak treba imati na umu da je u zapadnoj Europi “korupcija” integrirana u sustav u obliku raznih lobija i donacija politi\u010dkim kampanjama, a jedan od najsna\u017enijih u EU trenutno je plinsko-naftni lobi koji u\u010dinkovito spre\u010dava razne oblike nameta na fosilna goriva. Stoga je pitanje energetske u\u010dinkovitosti u EU na pragu 2020. godine postalo pitanje snage europske demokracije, kao i snage radni\u010dke klase koja je motor te demokracije, da se opre kapitalu, ovdje prisutnom u avataru naftnih i plinskih kompanija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zemlje \u010dlanice Europske unije friziraju podatke o energetskim u\u0161tedama. \u010clanice koje imaju “porez na ugljik” ve\u0107i od minimalnog europskog predvi\u0111enog zakonom, sada ra\u010dunaju koliko bi energije potro\u0161ile u proteklih desetak godina (od kad su porezi uvedeni) da su energiju oporezivale po minimalnom porezu. Dakle, sada kao u\u0161tedu energije prikazuju ra\u010dunovodstvenu razliku izme\u0111u prihoda ostvarenih vi\u0161im […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29397,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128,727,711,612],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","tag-klimatska-kriza","tag-klimatski-plan","tag-zagadenje","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29395"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29395\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29399,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29395\/revisions\/29399"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29397"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29395"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29395"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29395"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29395"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Kompatibilne politike i nekompatibilni porezi<\/h2>\n\n\n\n