U\u010ditelji, profesori i drugi radnici u prosvjeti, u srednjim i osnovnim \u0161kolama u Hrvatskoj, od \u010detvrtka se nalaze u cirkularnom \u0161trajku. Radi se o \u0161trajka\u010dkoj metodi koja se prvi put provodi u Hrvatskoj, a oblikom i fleksibilno\u0161\u0107u pomalo podsje\u0107a na studentske blokade iz 2009. godine. Cirkularni \u0161trajk zna\u010di da svakoga dana to\u010dno u podne sindikati u obrazovanju daju obavijest u kojim \u0107e se \u0161kolama \u2013 odnosno u kojim \u017eupanijama \u2013 u dr\u017eavi provoditi \u0161trajk idu\u0107i dan. Prvi dan \u0161trajk se odr\u017eavao u cijeloj dr\u017eavi i svim \u0161kolama, a idu\u0107ih dana se izmjenjuju \u017eupanije i \u0161kole. U petak su u \u0161trajku bile \u010detiri \u017eupanije (Splitsko-dalmatinska, Dubrova\u010dko-neretvanska, Me\u0111imurska i Vara\u017edinska), a u ponedjeljak \u0107e \u0161trajkati \u0161kole u pet \u017eupanija (Zagreba\u010dka, Krapinsko-zagorska, Viroviti\u010dko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dka).<\/p>\n\n\n\n
Na prvi je pogled ovaj \u0161trajk ne\u0161to te\u017ee objasniti nego ina\u010de, a s njegovim razumijevanjem problem ima i premijer Andrej Plenkovi\u0107 koji ga smatra apsurdnim i nepotrebnim. Pregovori izme\u0111u sindikata u prosvjeti i Vlade RH tek su nedavno zavr\u0161ili, i to neuspjehom, jer su sindikati odbili pove\u0107anje koeficijenta pla\u0107a od 2 posto. Naviknuta na sindikalnu pasivnost i na pristanak na ucjenu “uhljebljivanjem” Vlada je smatrala da je rije\u0161ila u\u010ditelje i \u0161kolsko osoblje po kratkom postupku. Uostalom, nitko niti ne prijeti \u0161trajkom toliko \u010desto kao prosvjetari, a ipak \u0161trajkovi u \u0161kolama su rijetki. Budu\u0107i da se historijski kontekst ionako ne gleda, vlada se pona\u0161a kao da je odgovorna samo za svoje vlastite odluke. U to se svakako ne ubrajaju odluke svih prethodnih vlada, ni HDZ-ovih, a kamoli SDP-ovih. Obe\u0107anja prethodnih vlada pa makar bile i HDZ-ove, u na\u0161oj dru\u0161tveno politi\u010dkoj stvarnosti, ne obvezuju kasnije vlade na ispunjenje obe\u0107anja ranijih vlada. Tako je i premijer Plenkovi\u0107 zaboravio na krizni i privremeni sporazum o stagnaciji pla\u0107a iz 2011. – na tv. “stezanje remena” i na svoju politi\u010dku odgovornost za socijalno (ne)blagostanje u dr\u017eavi. Sni\u017eenja pla\u0107a provedena tokom mjera \u0161tednje na kapaljku se vra\u0107aju posljednjih godina, nikada u punom obimu i nikad se ne radi o pove\u0107anju koje bi imalo ikakvog egzistencijalnog smisla, odnosno ta pove\u0107anja ne prate poraste tro\u0161kova \u017eivota u izrazito skupoj Hrvatskoj. Pove\u0107anje prosvjetnih pla\u0107a od dva posto koliko je u pregovorima ponudila Vlada, a sindikati odbili, iznosi otprilike sto do dvjesto kuna. Dakle nedovoljno da makar zna\u010di mjese\u010dnu ratu nekih re\u017eija ili pokoje kreditne kartice. Sindikati pak tra\u017ee pove\u0107anje koeficijenta od 6.11 posto, \u0161to bi u prosjeku iznosilo oko 700 kuna mjese\u010dno. Ukupno taj tro\u0161ak za javni prora\u010dun (isti onaj punjen porezima istih ovih u\u010ditelja u \u0161trajku) na godi\u0161njoj razini iznosi zaista niskih 320 milijuna kuna. Stotine milijuna kuna nije mali novac za pojedinca, ali ako se u obzir uzme koliko je prora\u010dunskih sredstava izgubljeno korupcijom, a koliko jednostavno nepametnim projektima i antisocijalnim politikama, 320 milijuna kuna zaista nije neki novac.<\/p>\n\n\n\n
No, Plenkovi\u0107 to ne vidi tako. Prema njegovom vi\u0111enju stvari, u njegovoj je vladi prora\u010dun za Ministarstvo znanosti i obrazovanja narastao za 3 milijarde kuna. Iako doma\u0107im medijima to prikazuje kao nedvosmisleni dokaz da obrazovanje u njegovom mandatu jeste prioritet. S obzirom na me\u0111unarodne i diplomatske prioritete ovog premijera, stvar \u0107e prije biti da se radilo o op\u0107enito nezadovoljavaju\u0107im statisti\u010dkim podacima Eurostata prema kojem su razni aspekti \u017eivota u Hrvatskoj obi\u010dno na me\u0111u najgorim mjestima ve\u0107ine statisti\u010dkih lista Europske unije. Pove\u0107anje od tri milijarde kuna za Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta nije stoga nikakav indikator va\u017enosti obrazovanja ovoj vladi, ve\u0107 se jo\u0161 jednom radi o vra\u0107anju financiranja koje je postojalo prije “stezanja remena”. Ovoliko koliko je sada vra\u0107eno, toliko je tokom godina ovom resoru bilo i oduzeto. \u010cak i s ovim porastom, Hrvatska je i dalje, 15 godina od uvo\u0111enja Bolonjske obrazovne reforme me\u0111u zemljama \u010dlanicama EU koje najmanje izdvajaju za znanost i obrazovanje. No, potpisivanjem bolonjske obrazovne reforme, zatvorena su prva pregovara\u010dka poglavlja s EU (ona najnebitnija<\/em>: kultura i obrazovanje) prilikom \u010dega je odre\u0111eno da \u0107e izdavanja samo za visoko obrazovanje na dva do \u010detiri posto prora\u010duna, te da \u0107e Hrvatska pove\u0107avati sredstva za obrazovanje dok ne dosegne prosjek EU. Naime, za ostanak u kategoriji “razvijene zemlje”, umjesto povratka u onu omra\u017eenu “zemalja u razvoju”, Hrvatska tu razvojnu razliku mora i platiti. Ovogodi\u0161nje pove\u0107anje prora\u010duna od tri milijarde kuna nije zapravo nikakav progresivni bud\u017eet s kojim se obrazovanje u Hrvatskoj mo\u017ee razvijati, upravo suprotno. Iako se nao\u010digled radi o velikom novcu, zapravo se radi o tome da je obrazovanje u Hrvatskoj u toliko lo\u0161em stanju i toliko \u0161uplje te samo \u0161to nije potonulo, da je vlada morala dati \u010dak tri milijarde kuna kako bi sanirala rupe. <\/p>\n\n\n\n I tek \u0161to je \u0161kolska godina krenula, poka\u017ee se da ni te tri milijarde kuna i dalje nisu dovoljne. I da je za prvu ruku, potrebno jo\u0161 320 milijuna kuna. Stoga bi pitanje kupovine socijalnog mira bilo vrlo lako obrnuti: ako smo ve\u0107 dali tri milijarde, zar nam je zaista te\u0161ko dati jo\u0161 320 milijuna? Jer podsjetimo, ne radi se ovdje o temama nacionalnog ponosa koje nose HDZ-u glasove, ve\u0107 se radi o socijalnoj, ali i demografskoj mjeri. Situacija s radom u Hrvatskoj je toliko lo\u0161a, da doma\u0107i radnici ne \u017eele raditi za pla\u0107e koje tr\u017ei\u0161te nudi. Stoga ljudi emigriraju. Posebno ovi visokoobrazovani kao osobe iz dru\u0161tveno humanisti\u010dkih znanosti. Nakon gotovo trideset godina uvo\u0111enja poduzetni\u010dkih olak\u0161ica u polju rada koje nisu rezultirale kvalitetnijim i bolje pla\u0107enim radnim mjestima, kao \u0161to je obe\u0107avano, ve\u0107 egzodusom iz zemlje, sada su sindikati ti koji, ako se stvar promotri \u0161ire socijalno, zapravo provode demografsku politiku. Ne \u010dini to ni predsjednica koja se klela u demografiju a sada ju je, mo\u017eda zbog nogometa, zaboravila, a svakako ne \u010dini to ni HDZ koji se kune u tlo, krv i njihovu navodno neraskidivu vezu \u2013 raskidivu samo potrebom za po\u0161tenom pla\u0107om za po\u0161teni rad u o\u010dima milijuna emigriranih stanovnika. <\/p>\n\n\n\n Ovaj \u0161trajk treba promatrati primarno kao mjeru demografske politike. Zadovoljni profesori zna\u010de puno vi\u0161e od tek mirnih i zadovoljnih potro\u0161a\u010da. To prije svega zna\u010di bolju kvalitetu obrazovanja, mo\u017eda zna\u010di i motiviranije u\u010denike, motiviranije studente koji \u0107e jednog dana biti profesori i mo\u017eda onda u kona\u010dnici i njihovu djecu u istim ovim \u0161kolama. Razumije ovo svakako ministrica obrazovanja znanosti i sporta Bla\u017eenka Divjak, no preuzetno bi bilo tvrditi da je razlog njezine eksplicitne podr\u0161ke \u0161trajku politi\u010dko slaganje sa sindikatima. Radi se o tome da ministri\u010dina mati\u010dna stranka nastoji podi\u0107i svoj rejting prije izbora, nastoji stvoriti u javnosti iluziju da su oni odgovorni za ovu obrazovnu reformu, samo se \u010delnici stranke \u010dini se, previ\u0161e dru\u017ee samo s HDZ-ovcima, pa ne vide da je od reforme ostao samo srednji prst, a zahvaljuju\u0107i njihovim kompromisima. \u010cak i te prijetnje za izlaskom iz koalicije posljedica \u010dega bi mogao biti pad vlade, nije \u010dak ni isprazna prijetnja, to je ni\u017ee od toga. To je tek floskula jednog ispranog politi\u010dara koji po\u0161to poto poku\u0161ava ostati u fokusu kamera pa to radi na jedini na\u010din koji mu je preostao \u2013 preko le\u0111a Bla\u017eenke Divjak. Sre\u0107om ovdje se dogodio sretan splet okolnosti koji je ministrici omogu\u0107io da bude na pravoj strani. <\/p>\n\n\n\n No, zamislite funkcionalnost vlade u kojoj se ministri svako malo opru dogovoru, vladaju\u0107em stavu i u javnost izlaze sa svojim \u2013 socijalno po\u017eeljnijim stavovima. \u010cak i u tome ovaj \u0161trajk podsje\u0107a na blokade fakulteta. Sjetite se samo da su studente podr\u017eavali i nerijetko im klju\u010deve fakulteta davali i dekani i rektori, a i sam Ministar Dragan Primorac zapljeskao je studentima koji su tra\u017eili njegovu ostavku. Bla\u017eenka Divjak u tome je sli\u010dna Primorcu, misli da \u0107e podr\u0161kom \u0161trajku u drugi plan pasti o\u010daj kojeg je napravila s novom obrazovnom reformom. Premijer Plenkovi\u0107, on sigurno ni ne misli o obrazovanju, ve\u0107 o tome kako \u0107e se ovaj \u0161trajk prikazati u Briselu. A \u0161to se “tajminga” \u0161trajka ti\u010de – on zapravo ne mo\u017ee biti bolji: na po\u010detku godine da u\u010denici stignu nadoknaditi sve izgubljeno gradivo i da nijedno dijete ne strada zbog \u0161trajka, i jo\u0161 va\u017enije – prije dono\u0161enja prora\u010duna za idu\u0107u godinu, \u0161to pokazuje da sindikati ovaj put misle ozbiljno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U\u010ditelji, profesori i drugi radnici u prosvjeti, u srednjim i osnovnim \u0161kolama u Hrvatskoj, od \u010detvrtka se nalaze u cirkularnom \u0161trajku. Radi se o \u0161trajka\u010dkoj metodi koja se prvi put provodi u Hrvatskoj, a oblikom i fleksibilno\u0161\u0107u pomalo podsje\u0107a na studentske blokade iz 2009. godine. Cirkularni \u0161trajk zna\u010di da svakoga dana to\u010dno u podne sindikati […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29340,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[63,85,498],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29337","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-obrazovanje","tag-radnicki-pokret","tag-strajk","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29337"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29337\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29343,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29337\/revisions\/29343"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29340"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29337"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29337"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29337"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29337"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}