{"id":29307,"date":"2019-10-09T13:02:22","date_gmt":"2019-10-09T12:02:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29307"},"modified":"2019-10-09T13:05:37","modified_gmt":"2019-10-09T12:05:37","slug":"izumiru-jabuka-kruska-i-sljiva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29307","title":{"rendered":"Izumiru jabuka, kru\u0161ka i \u0161ljiva"},"content":{"rendered":"\n

Vi\u0161e od polovice europskih autohtonih stabala nalazi se pred izumiranjem.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017euju\u0107i stanje sviju 454 vrsta stabala podrijetlom iz Europe (me\u0111u kojima ima 256 endemi\u010dkih vrsta), znanstvenici okupljeni oko projekta Me\u0111unarodne unije za konzervaciju prirode (International Union for Conservation of Nature, IUCN) pod nazivom Crvena lista europskih stabala, do\u0161li su do spoznaje da je izumiranje prijeti vi\u0161e od 42 posto svih autohtonih vrsta stabala, dok su ostale vrste na razli\u010ditim stupnjevima ugro\u017eenosti, ali su svakako ugro\u017eene. Iako jo\u0161 nijedna vrsta nije izumrla, njih 15 posto nalazi se u posebno kriti\u010dnom stanju – na tik do potpunog nestajanja, dok o 13 posto vrsta nisu imali dovoljna informacija da bi se odredila njihova ugro\u017eenost. <\/p>\n\n\n\n

Iznena\u0111uju\u0107i su to rezultati, jer se dugo, \u010dini se, nije vodilo ra\u010duna o ovoj stanju stabala. No, sada ispada da su europska stabla ugro\u017eenija od vrsta vodozemaca, gmazova, sisavaca, ptica, p\u010dela, kukaca i leptira koji \u017eive u Europi. \u0160tovi\u0161e, osjetljivost ekosustava biva dodatno poja\u010dana ugro\u017eeno\u0161\u0107u stabala koja osiguravaju za\u0161titu, hranu i krov nad glavom nabrojanim \u017eivotinjskim vrstama, stoga njihova ugro\u017eenost vodi ka jo\u0161 ve\u0107oj ekolo\u0161koj katastrofi. <\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 je izrazito va\u017eno naglasiti da primarni uzrok za izumiranje europskih endemskih vrsta nisu klimatske promjene nego gospodarenje podru\u010djima na kojima \u017eive ove vrte. Kao najve\u0107i problem, Izvje\u0161taj “Crvena lista europskih stabala<\/a>” navodi problem invazivnih vrsta, na\u010din obrade zemlji\u0161ta i drugi oblici antropogenih modifikacija ekosustava, deforestacija, sto\u010darstvo, klimatske promjene i tek onda klimatske promjene, a nakon njih urbanizacija, po\u017eari i drugi geolo\u0161ki doga\u0111aji. Drugim rije\u010dima, izumiranje europskih endemskih vrsta primarno je posljedica izravnog djelovanja \u010dovjeka na \u0161umu, a tek na \u010detvrtom mjestu su klimatske promjene. Ugro\u017eene su \u2013 vjerovali ili ne \u2013 masline, kru\u0161ka, jabuka, \u0161ljiva i sve drugo autohtono \u0161to vam pada napamet, zatim vrste omorike, smreke, jarebike, oskoru\u0161e, gloga, itd\u2026 Ugro\u017eenost se mjeri prema podru\u010dju rasta, tako su pred izumiranjem sve vrste koje rastu na podru\u010dju manjem od 100 kilometara kvadratnih, a na \u0161to ve\u0107em izvornom podru\u010dju rastu, ugro\u017eenost vrsta je manja. Jedina olakotna okolnost jest \u010dinjenica da se 80 posto ugro\u017eenih vrsta ve\u0107 nalazi u nekom obliku za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

Kriminal i politika<\/h2>\n\n\n\n

Me\u0111utim, i tu, kao \u0161to znamo postoje brojni problemi, primarno politi\u010dkog tipa. Primjer tome bila bi jedina preostala hrvatska pra\u0161uma iz ledenog doba \u2013 \u0160tirova\u010da. Javnosti dosta nepoznata, ova velebitska \u0161uma neko\u0107 je bila dijelom cijelog lanca europskih pra\u0161uma, a jedina \u0161uma nalik \u0160tirova\u010di na Balkanu je popularni Durmitor. Dio \u0160tirova\u010de se nalazi u strogo za\u0161ti\u0107enom rezervatu i Nacionalnom parku Sjeverni Velebit dok se drugi njezin dio godinama iracionalno eksploatira za potrebe talijanske drvne industrije kojoj se prodaje u bescjenje kao sirovina. Za one koji nisu upoznati sa smrekinim \u0161umama ka\u017eimo da se radi o \u0161umi tipa Schwarzwald. Durmitor i \u0160tirova\u010da upravo su po tome posebne \u0161to su pre\u017eivjele otapanje posljednjeg Ledenog doba i danas pre\u017eivljavaju u umjerenim klimatskim predjelima. Da korupcija cvate u Hrvatskim \u0161umama, javna je tajna u ovoj dr\u017eavi, pri \u010demu je strah od odmazde njezinog raskrinkavanja toliko velika, da usprkos brojnim osobnim frustracijama, nijedan rend\u017eer Hrvatskih \u0161uma zadu\u017een za njihovu za\u0161titu ne \u017eeli o tome javno govoriti za medije, usprkos brojnim poku\u0161ajima razli\u010ditih hrvatskih novinara. \u0160tovi\u0161e, kad se o nepravilnostima u radu Hrvatskih \u0161uma po\u010dne govoriti u kuloarima, uvijek se govori o sprezi vrha hrvatske politike i talijanske drvne mafije.<\/p>\n\n\n\n

Problem je tim gori \u0161to je europska bioraznolikost najve\u0107a upravo na podru\u010dju Balkana gdje je i drvna mafija razjarenija, a politi\u010dka elita najjeftinija. Op\u0107e je poznata informacija da samo Dalmacija ima ve\u0107u bioraznolikost od cijelog oto\u010dja Velike Britanije \u0161to jasno pokazuju i karte citiranog izvje\u0161taja (str. 14). Drugim rije\u010dima, zaustaviti izumiranje autohtonih europskih vrsta stabala poput jabuke, kru\u0161ke i \u0161ljive, paradoksalno ne zapo\u010dinje zaustavljanjem klimatskih promjena, ve\u0107 rje\u0161avanjem korupcije u institucijama poput Hrvatskih \u0161uma i njima srodnim tijelima. Za promjenu, radi se o ekolo\u0161kom problemu koji nije prikazan kao pitanje \u017eivotnog stila, ili kao kaskadna posljedica dugoro\u010dnih problema, ve\u0107 kao jednostavno, trenutno i lako rje\u0161ivo pitanje korupcije u \u010dije se iskorjenjivanje kunu sve politi\u010dke opcije. Mo\u017eda je ovo predizborno vrijeme napokon pravo doba da se ovo pitanje jo\u0161 jednom poku\u0161a otvoriti?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vi\u0161e od polovice europskih autohtonih stabala nalazi se pred izumiranjem. Istra\u017euju\u0107i stanje sviju 454 vrsta stabala podrijetlom iz Europe (me\u0111u kojima ima 256 endemi\u010dkih vrsta), znanstvenici okupljeni oko projekta Me\u0111unarodne unije za konzervaciju prirode (International Union for Conservation of Nature, IUCN) pod nazivom Crvena lista europskih stabala, do\u0161li su do spoznaje da je izumiranje prijeti […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29308,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[625,624,626],"theme":[457],"country":[616,495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29307","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-europske-prasume","tag-stirovaca","tag-sume","theme-klima","country-balkan-balkan","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29307"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29307\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29310,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29307\/revisions\/29310"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29307"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29307"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29307"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29307"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}