Izborom nove \u0161efice Me\u0111unarodni monetarni fond napravio je jo\u0161 jednu gestu prema ubla\u017eavanju svog imid\u017ea o\u0161trog zagovornika bolnih rezova. No ho\u0107e li se ta gesta realizirati i u zaokretu politike?<\/p>\n\n\n\n
Imenovanje Kristaline Georgieve za novu \u0161eficu Me\u0111unarodnog monetarnog fonda (MMF) u me\u0111unarodnim je medijima prozvano prekretnicom u povijesti institucije. Nakon mandata Christine Lagrade kao prve \u017eene na \u010delu mo\u0107nog fonda, \u010dini se da je MMF zainteresiran za razbijanje svakakvih staklenih stropova: Georgieva nije samo prva osoba iz zemlje koja nije \u010dlanica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ve\u0107 je i prva osoba iz neke biv\u0161e socijalisti\u010dke zemlje (Bugarske) na toj poziciji. Ima dosta ironije u tome da je biv\u0161a studentica sofijskog Vi\u0161eg instituta za ekonomiju Karl Marx sada na \u010delu institucije koja je imala klju\u010dnu ulogu za svjetsku kapitalisti\u010dku ekonomiju nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n
No jo\u0161 je vi\u0161e ironije u tome da je Kristalina Georgieva iz zemlje koja je pro\u017eivjela puni udar MMF-ovih \u010desto sasvim pogre\u0161nih prijedloga: jedna od najgorih kriza u bugarskoj povijesti, ona 1997., bila bi nezamisliva bez Fondovih sasvim proma\u0161enih prijedloga bankarske reforme. Stoga je izbor Georgieve vrlo simboli\u010dan u trenutku kada se Fond nastoji odmaknuti od svojeg imid\u017ea svjetskog financijskog policajca \u010dija je rigidnost \u010desto tek metoda prikrivanja neefikasnosti ili \u010dak \u0161tetnosti politika koje predla\u017ee. Za Isto\u010dnu Europu njezino imenovanje se mo\u017ee \u010diniti prekasnom gestom. Odnosi tih zemalja s MMF-om su izgubili tenziju koju su imali tijekom 1990-ih i 2000-ih, a europske integracije u\u010dinile su Bruxelles glavnim \u010duvarom bud\u017eetske discipline.<\/p>\n\n\n\n
Zemlje poput Rumunjske, Hrvatske i Georgijevljeve Bugarske obi\u010dno su slijedile konzervativne bud\u017eetske politike \u010dak i unato\u010d te\u0161ko\u0107ama koje su prolazile tijekom Velike recesije. \u010cak ni Poljska i Ma\u0111arska, \u010diji su buntovni\u010dki stavovi izazvali mnogo brige zadnjih godina, nisu imale hrabrosti da zna\u010dajnije dovedu u pitanje doktrinu stroge bud\u017eetske ravnote\u017ee. Nekako je ekonomija Istoku uvijek bila manje va\u017ena u ideolo\u0161kim sva\u0111ama, kojima je dominiralo antiliberalno skretanje udesno, umjesto u nekom progresivnom smjeru. Stoga za Isto\u010dnu Europu imenovanje Georgieve izgleda kao posljednji pozdrav kompliciranom odnosu s Fondom koji je ve\u0107 polako izblijedio u sje\u0107anju i ostao negdje u neurednim 1990-ima.<\/p>\n\n\n\n
No za politiku Europske unije kao cjeline njezino imenovanje doista je va\u017eno: od osnivanja te institucije, izbor \u0161efa MMF-a bio je europska stvar, \u0161to je posljedica neformalnog dogovora da \u0107e \u0161efa Svjetske banke birati SAD, a MMF-a Europa. Stoga izbor direktorice govori puno ne samo o instituciji, ve\u0107 i o politi\u010dkoj dinamici kontinenta i Unije. Georgieva je u\u017eivala sna\u017enu potporu Francuske, \u010diji su predstavnici, poput Christine Lagarde i Dominiquea Strauss-Kahna, upravljali Fondom proteklih desetlje\u0107a. To joj je bila va\u017ena prednost, ne samo zbog velikog francuskog utjecaja u MMF-u, ve\u0107 i zbog toga \u0161to je francuski ministar financija organizirao pregovore oko nominacija.<\/p>\n\n\n\n
Popis kandidata za tu poziciju izgledao je kao sa\u017eetak klju\u010dnih Unijinih ekonomskih dilema. Nakon prve faze u kojoj su ponu\u0111ene i osobe koje se protive bolnim rezovima, poput Maria Centena i Marka Carneya, tri finalista koja su u\u0161la u zadnji krug na kraju su bili puno manje izazovne figure. Glavni konkurenti Georgieve bili su ujedno i glavni propagatori europske politike \u0161tednje: nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem i guverner finske sredi\u0161nje banke Olli Rehn. Iz te perspektive, moglo bi se re\u0107i da je izbor Georgieve doista korak udaljavanja od politika bolnih rezova koje dominiraju europskim politi\u010dkim krajolikom. Ali rije\u010d je o opreznom prije nego odlu\u010dnom koraku.<\/p>\n\n\n\n
Georgieva je izbjegavala zauzeti jasne pozicije tijekom \u017eestokih debata o krizi europskog dr\u017eavnog duga. Zadr\u017eavala je oprezni stav i eskivirala izravna pitanja, \u0161to se ne mo\u017ee re\u0107i za Marka Carneya ili Maria Centana. S druge strane, cijeli njezin profesionalni profil sugerira neuklopljenost u blok \u0161tednje koji je dominirao europskom politikom posljednjih godina. To se odnosi na \u010dinjenicu da je kao ekonomistica povezanija uz tradiciju ekonomije razvoja, ali i na njezin rad u Svjetskoj banci te njezinu djelatnost kao europske povjerenice za humanitarnu pomo\u0107. Tome se pridodaje i njezin hladan, ako ne i napet odnos s centrom odlu\u010divanja u unijskim strukturama: Junckerovom komisijom. Iako to nikada nije preraslo u otvoreni sukob, Georgieva je svakako u komisiji bila autsajder. Je li bila rije\u010d o sukobu karaktera ili ideologija nije sasvim jasno, ali znamo da je to bio jedan od glavnih razloga za napu\u0161tanje posla u Uniji i povratak u Svjetsku banku 2017.<\/p>\n\n\n\n
Ukratko, njezin profil zadr\u017eava odre\u0111enu ambivalentnost koja odgovara svima: ona nikada nije bila jasan protivnik neoliberalizma, ali nikada nije bila ni u potpunosti uklju\u010dena u blok koji je zagovarao bolne rezove. Ona dakle sugerira odre\u0111enu nadu u MMF bez \u0161tednje, \u010demu su se nadale zemlje poput Italije i Portugala, a istovremeno izbjegava konfrontaciju koja bi uzbunila vladaju\u0107i blok u Uniji. Na razne na\u010dine, izbor Georgieve je mehanizam da se zadr\u017ei status quo<\/em> uz dopu\u0161tanje simboli\u010dkih koncesija, \u0161to je strategija koja se \u010desto primjenjuje prilikom izbora na najvi\u0161e funkcije povezane s Unijom.<\/p>\n\n\n\n No tu ugodnu poziciju ambivalentnosti bit \u0107e vrlo te\u0161ko zadr\u017eati jer joj predstoje neki od najte\u017eih pregovora u povijesti Fonda: argentinska kriza i ukrajinski stand-by<\/em> aran\u017eman. Obje stvari tjeraju Fond da napusti svoje apoliti\u010dke stavove: aran\u017eman s Ukrajinom pretpostavlja otvoreni geopoliti\u010dki izbor s obzirom na ruske interese u regiji dok argentinska kriza dovodi u pitanje same razloge MMF-ova postojanja. Kredit koji je argentinski predsjednik Mauricio Macri uzeo najve\u0107i je u povijesti Fonda i postao je sredi\u0161nji element njegovog re\u017eima i ideologije. Stoga je kriza njegovog re\u017eima ujedno i kriza Fonda, koja dovodi u pitanje ekonomsku strategiju koju je podr\u017eavao kada se okladio na Macrija. Fond je tako ponovo do grla u politi\u010dkim sukobima u zemljama kojima posu\u0111uje i ponovno je, izgleda, na strani bolnih rezova.<\/p>\n\n\n\n To je pak u izravnoj suprotnosti sa slikom koju ta institucija \u017eeli izgraditi o sebi od krize europskog dr\u017eavnog duga. Za razliku od svojih europskih partnera, odnosno notorne Trojke, Fond se nastojao odmaknuti od \u0161tedljivog stava koji je \u010desto podr\u017eavao. Ve\u0107 2013., tijekom gr\u010dke krize, Fond je u kontroverznoj izjavi priznao da \u0161tednja mo\u017eda nije najbolje rje\u0161enje za Atenu. Studija koju je ova institucija objavila 2016. potvrdila je da mje\u0161avina neoliberalnih mjera koju je MMF najradije propisivao kao lijek lako mo\u017ee u\u010diniti vi\u0161e \u0161tete nego koristi. Unato\u010d blagom tonu ovih nevoljkih priznanja krivnje, radi se o stavu koji je jako udaljen od tvrdoglavosti kojom su reagirale Europska sredi\u0161nja banka i Junckerova komisija.<\/p>\n\n\n\n Ho\u0107e li ova promjena u diskursu imati stvarne politi\u010dke posljedice u Fondu ostaje da se vidi i to je u velikoj mjeri klju\u010dno pitanje imenovanja Georgieve. I dok je njezin izbor kompromisno rje\u0161enje, koje odra\u017eava nelagodni status quo<\/em> koji dominira Unijom, postoje blage nade da bi ona doista mogla ostvariti obe\u0107anja zaokreta od bolnih rezova. Ako se to poka\u017ee to\u010dnim, posljedice bi za zemlje Ju\u017ene i Isto\u010dne Europe mogle biti znatne. Osobito se to odnosi na siroma\u0161ne \u010dlanice europske obitelji, poput Rumunjske, Bugarske i Hrvatske. Niz protucikli\u010dkih ekonomskih politika koje je otvorio progresivniji MMF za njih bi bile zna\u010dajne. A ne-neoliberalni MMF bi ujedno predstavljao zna\u010dajnu protute\u017eu bloku \u0161tednje koji dominira Unijom.<\/p>\n\n\n\n S engleskog jezika preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Izborom nove \u0161efice Me\u0111unarodni monetarni fond napravio je jo\u0161 jednu gestu prema ubla\u017eavanju svog imid\u017ea o\u0161trog zagovornika bolnih rezova. No ho\u0107e li se ta gesta realizirati i u zaokretu politike? Imenovanje Kristaline Georgieve za novu \u0161eficu Me\u0111unarodnog monetarnog fonda (MMF) u me\u0111unarodnim je medijima prozvano prekretnicom u povijesti institucije. Nakon mandata Christine Lagrade kao prve […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":29272,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,623],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-29271","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-mmf","theme-rad","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29271","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29271"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29271\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29362,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29271\/revisions\/29362"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29272"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29271"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29271"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29271"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29271"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29271"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29271"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29271"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Obe\u0107anje bla\u017eeg MMF-a?<\/h2>\n\n\n\n