{"id":29248,"date":"2019-10-04T12:51:58","date_gmt":"2019-10-04T11:51:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29248"},"modified":"2019-10-05T08:16:42","modified_gmt":"2019-10-05T07:16:42","slug":"un-ova-agencija-za-trgovinu-protiv-ovakvog-kapitalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29248","title":{"rendered":"UN-ova agencija za trgovinu protiv ovakvog kapitalizma?"},"content":{"rendered":"\n

Trenutni globalni financijski sustav nije u stanju osigurati javna dobra u opsegu potrebnom za no\u0161enje s klimatskim promjenama, zaklju\u010dak je Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCATD) u Izvje\u0161taju o trgovini i razvoju za 2019. godinu<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Globalna ekonomska kriza koja se razvila 2008. godine, a iza koje je uslijedilo desetlje\u0107e mjera \u0161tednje, stezanja remena, niske produktivnosti i stagnacije pla\u0107a, iza sebe je ostavila duboke i \u0161iroko rasprostranjene socijalne \u0161tete. Ekonomski razvoj usporen je u ve\u0107ini zemalja u razvoju, iako su varijacije me\u0111u regijama velike. U tim zemljama intenzivirani su napori za stvaranje dobrih radnih mjesta, \u0161to je popra\u0107eno ubrzanom urbanizacijom, preuranjenom deindustrijalizacijom i ruralnom stagnacijom. Posljedica svih ovih elemenata je rastu\u0107a nejednakost i sve ve\u0107e politi\u010dke tenzije, stoji u Izvje\u0161taju UN-ove agencije. Istovremeno se diljem svijeta pove\u0107ava nesigurnost koju name\u0107e neminovni raspad sistema uzrokovan klimatskim promjenama i antropogenim djelovanjem na okoli\u0161. Ipak, usprkos tome, \u010dovje\u010danstvo je samo \u010detiri godine od potpisivanja Pari\u0161kog sporazuma ve\u0107 u zaostatku za vlastitim klimatskim ciljevima. To je UN-ovu agenciju dovelo do zaklju\u010dka da je nu\u017ean zajedni\u010dki globalni poku\u0161aj za\u0161tite zajedni\u010dkih i javnih dobara te\u017eak oko 2.5 bilijuna ameri\u010dkih dolara godi\u0161nje, i to samo za pomo\u0107 zemljama u razvoju, pokazuju podaci UNCTAD-a.<\/p>\n\n\n\n

Danas, 10 godina od sastanka zemalja G20 u Londonu na kojem je odlu\u010deno da \u0107e se uspostaviti stabilnije globalno ekonomsko tr\u017ei\u0161te, \u010dime je potvr\u0111eno da kapitalizam ne ispunjava proklamirane potrebe globalnog dru\u0161tva, svjedo\u010dimo tek pove\u0107anju nesloge, sve sna\u017enijim sukobima raznih sila oko carina i tarifa, sukobima oko tokova kapitala, i “sve gorem i gorem stanju globalne ekonomije”. Navodi se u UNCTAD-ovom izvje\u0161taju u kojem dalje stoji kako “svi ti sukobi ekonomskih i politi\u010dkih globalnih elita izazivaju nestabilnosti, i \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, ne uspijevaju ni pribli\u017eno razrije\u0161iti ekonomske, socijalne i okoli\u0161ne izazove s kojima se cijeli svijet danas nosi.”<\/p>\n\n\n\n

Globalni Green New Deal<\/h2>\n\n\n\n

Ove su premise dovele UN do zaklju\u010dka kako ispunjenje globalnih ekolo\u0161kih ciljeva za 2030. godine zahtijeva da se globalni ekonomski sustav promijeni i to s fokusom na Globalni Green New Deal, te da se financijska budu\u0107nost svijeta planira radikalno druga\u010dije nego do sada. UNCTAD smatra da odluku o tome u kom smjeru \u0107e se mijenjati financijski sustav treba donijeti na temelju ozbiljnih diskusija o mogu\u0107nostima javnih financiranja, \u0161to bi bilo dijelom procesa popravljanja dru\u0161tvenog ugovora koji bi osigurao inkluzivne i odr\u017eive ishode, a koji bi se temeljio na odgovoru na pitanje na koji na\u010din iskoristiti privatne financije za ve\u0107u socijalnu dobrobit.<\/p>\n\n\n\n

S ovim premisama UNCTAD poziva sve vlade svijeta da revidiraju pravila me\u0111unarodne trgovine i me\u0111unarodni monetarni sustav na na\u010din da sve zemlje, posebno one u razvoju, dobiju mogu\u0107nost razvoja kapitalnih investicija za dekarbonizaciju svojih ekonomija.<\/p>\n\n\n\n

Globalna ekonomija kakva je danas ne zadovoljava potrebe svih ljudi ni pribli\u017eno jednako. \u0160tovi\u0161e, s obzirom na aktualna pravila i politi\u010dke konfiguracije te dinamike na tr\u017ei\u0161tu i korporativne mo\u0107i, ekonomske razlike \u0107e se i dalje pove\u0107avati, a ekolo\u0161ka degradacija intenzivirati. Javno privatna partnerstva ra\u0111ena po dosada\u0161njim pravilima nisu rezultirala socijalnim benefitima, stoga UNCTAD apelira na vlade svijeta da preuzmu glavnu ulogu na me\u0111unarodnoj ekonomskoj sceni i promijene aktualna socijalno \u0161tetna pravila. <\/p>\n\n\n\n

Ukrotiti privatni kapital<\/h2>\n\n\n\n

Neka od novih pravila omogu\u0107ila bi otpis i restrukturiranje dugova prezadu\u017eenim zemljama i siroma\u0161nima, a s ciljem razvoja zelenih politika. Druge mjere uklju\u010duju osnivanje jo\u0161 jednog globalnog fonda za za\u0161titu okoli\u0161a koji bi osiguravao stabilno financiranje za izvanredne situacije. UNCTAD predla\u017ee da se ta sredstva preuzmu od me\u0111unarodnih monetarnih rezervi trenutno \u010duvanih u Me\u0111unarodnom monetarnom fondu (MMF) te da ta sredstva slu\u017ee kao dodatak nacionalnim valutama. UNCTAD tako\u0111er navodi kako pitanja prekograni\u010dnih tokova kapitala ne bi trebala le\u017eati u rukama me\u0111unarodne trgovine, ve\u0107 u rukama vlada koje bi trebale uvesti stro\u017ee kontrole kapitala. Tako\u0111er bi trebalo osnovati me\u0111unarodne institucije za kontrolu kapitala, posebno investicije me\u0111unarodnog kapitala u zemlje u razvoju.<\/p>\n\n\n\n

Ova UN agencija tako\u0111er podr\u017eava ideju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o osnivanju Europske klimatske banke, ali dodaje kako tako\u0111er treba promijeniti fokus centralnih banaka sa nadgledanja nacionalnih valuta ka prioritetu financiranja sanacije klime i okoli\u0161a. Nadalje, UNCTAD poziva na uvo\u0111enje globalnog minimalnog korporativnog poreza na multinacionalke u iznosu od 20 do 25 posto, te kako ova mjera nije alternativa kontroli kapitala, ve\u0107 je nu\u017eno uvesti obje mjere. <\/p>\n\n\n\n

Privatni kapital ne\u0107e provesti sve ove mjere, stoga je nu\u017ena intervencija vlada. Kako bi se sve predlo\u017eeno isfinanciralo, UNCTAD predla\u017ee osnivanje javnih banaka jer je trenutni sustav potpuno podbacio. Uz ovakve mjere, financije za zelene politike mogle bi se pove\u0107ati na \u010dak 1.7 bilijuna godi\u0161nje, pri \u010demu bi se stvorilo jo\u0161 170 milijuna poslova diljem svijeta, dok bi globalni jug napokon do\u017eivio \u010distu industrijalizaciju, stoji u Izvje\u0161taju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trenutni globalni financijski sustav nije u stanju osigurati javna dobra u opsegu potrebnom za no\u0161enje s klimatskim promjenama, zaklju\u010dak je Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCATD) u Izvje\u0161taju o trgovini i razvoju za 2019. godinu. Globalna ekonomska kriza koja se razvila 2008. godine, a iza koje je uslijedilo desetlje\u0107e mjera \u0161tednje, stezanja remena, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29251,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[546,213,182],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29248","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-banke","tag-financije","tag-okolis","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29248","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29248"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29248\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29254,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29248\/revisions\/29254"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29251"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29248"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29248"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29248"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29248"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}