{"id":2921,"date":"2014-10-16T06:45:27","date_gmt":"2014-10-16T05:45:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2921"},"modified":"2021-02-25T11:06:04","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:04","slug":"visoko-obrazovanje-u-bih-kada-dotaknes-dno-a-nastavis-padati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2921","title":{"rendered":"Visoko obrazovanje u BiH: kada dotakne\u0161 dno, a nastavi\u0161 padati"},"content":{"rendered":"

Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini u tranzicijskom je periodu pro\u0161lo kroz bolonjsku reformu i proces podre\u0111ivanja tr\u017ei\u0161nim obrazovnim principima. No, situacija je dodatno uslo\u017eena \u010dinjenicom da se obrazovne politike ne donose na dr\u017eavnoj razini, ve\u0107 na razini entiteta i kantona, \u0161to olak\u0161ava izbjegavanje odgovornosti za sudbinu obrazovnih institucija.
\n<\/strong><\/p>\n

U godinama nakon jugoslovenskih ratova, kao i u ve\u0107ini dru\u0161tvenih i ekonomskih sfera, i u visokom obrazovanju do\u0161lo je do zaziva (a onda i primjene putem zvani\u010dnih politika) ve\u0107e racionalizacije i prilago\u0111avanja tr\u017ei\u0161nom poslovanju, smanjenja korupcije i uticaja politi\u010dkih struktura, te ve\u0107e mobilnosti studenata i nastavnog kadra. Pritom je kao neprijatelj identificiran stari humboldtovski sistem obrazovanja, opisan kao rastro\u0161ni dinosaur koji alocira velike koli\u010dine dru\u0161tvene mo\u0107i u ruke samovoljnih profesora \u010diji je jedini cilj da zaustave novi dru\u0161tveni progres, tranziciju ka \u201cslobodnom\u201d dru\u0161tvu slobodnog tr\u017ei\u0161ta. Diskurs politi\u010dkih i poslovnih elita o \u201cdr\u017eavi ma\u0107ehi\u201d kojim se demonizira sve javno, zadr\u017eao se do danas, te prvenstveno slu\u017ei uvjeravanju javnosti kako podre\u0111ivanju svih dru\u0161tvenih i ekonomskih sfera tr\u017ei\u0161tu, odnosno privatizacijama i komercijalizacijama, ne postoji nikakva alternativa.<\/p>\n

Ratom razorena, ekonomski uni\u0161tena Bosna i Hercegovina te\u0161ko da se u procesu komercijalizacije mogla dobro sna\u0107i i konkurirati ostalim europskim zemljama. U odnosu na regionalne trendove reformi visokog \u0161kolstva, Bosna i Hercegovina se na\u0161la u specifi\u010dnom polo\u017eaju izme\u0111u ostalog i zbog slo\u017eene strukture ustroja dr\u017eave. Da bismo razumjeli \u0161ta je postignuto, koji su akteri uklju\u010deni u ove procese i kakva se budu\u0107nost nazire visokom obrazovanju poku\u0161ajmo obrazovne politike kontekstualizirati unutar bosanskohercegova\u010dkog dru\u0161tva u tranzicijskom periodu.<\/p>\n

Bosanskohercegova\u010dki univerziteti su zbog ratnih de\u0161avanja i poratnog ekonomskih i dru\u0161tvenih problema do\u017eivjeli znatni odliv stru\u010dnog kadra, dok su infrastruktura, bibliote\u010dki fondovi i laboratorije djelomi\u010dno uni\u0161teni. Privreda je do\u017eivjela slom privatizacionim procesom i dominantnim uticajem konkurentskih tr\u017ei\u0161ta, uslijed \u010dega je do\u0161lo do gubitka velikog dijela ste\u010denih znanja. Nabrojanome treba pridodati i faktor kompleksnog administrativnog ustrojstva Bosne i Hercegovine nastalog Daytonskim sporazumom potpisanim s ciljem zaustavljanja rata.<\/p>\n

Bh. visoko obrazovanje u odnosu na trendove u regionu<\/strong><\/p>\n

Ustavom je visoko obrazovanje dato u nadle\u017enost entiteta (Republika Srpska), odnosno kantona (10 kantona u Federaciji BiH). Zakoni koji ure\u0111uju visoko obrazovanje nisu me\u0111usobno uskla\u0111ivani \u0161to stvara razli\u010dite dinamike reformnih procesa. Prijeratni univerziteti i njihove ispostave su razdijeljeni ili su formirani novi \u201cdr\u017eavni\u201d univerziteti, a nastavni kadar, ionako rijedak, prorije\u0111en je time dalje. Trenutno u BiH imamo 8 javno finansiranih univerziteta, 2 se nalaze u Republici Srpskoj (jedan ih zakon ure\u0111uje) i 6 u Federaciji BiH (u Federaciji o obrazovanju brine 5 zakona u 5 kantona). Univerzitetski kadar podijeljen je po strana\u010dkim linijama, analogno odgovaraju\u0107im nivoima entiteta, odnosno kantona. Pravosu\u0111e i organi inspektorata pod uticajem politi\u010dkih partija dovode do otvorenog nepo\u0161tivanja zakona i propisa na fakultetima i univerzitetima. Uz strana\u010dke borbe koje se de\u0161avaju unutar univerziteta, dolazi do dodatne razlike u provo\u0111enju reformskih procesa unutar organizacionih jedinica jednog univerziteta. Studentske organizacije i sindikati univerziteta se uglavnom nalaze pod strana\u010dkim uticajem i reformskim procesima daju pre\u0161utnu saglasnost.<\/p>\n

Univerzitet u Sarajevu (UNSA) mo\u017ee se smatrati reprezentativnim primjerom na kojem mo\u017eemo razmotriti provedene reforme. UNSA ima najve\u0107i nastavni kadar od svih univerziteta u BiH, poha\u0111a ga tre\u0107ina ukupnog broja studenata u BiH, odnosno polovina ukupnog broja u FBiH. Reforme na ovom Univerzitetu prethode promjenama na drugim univerzitetima.<\/p>\n

Kako bi Univerzitet poslovao na tr\u017ei\u0161nim principima, na preporuku ameri\u010dke ambasade u BiH, UNSA se skida sa trezorskog poslovanja (bud\u017eetskog planiranja) i sredstva za funkcionisanje Univerziteta se dodjeljuju kao grantovi, poput dodjele sredstava nevladinim organizacijama. Iznos sredstava koji se prebacuju mjese\u010dno Univerzitetu se zamrzavaju na nivo koji sada odgovara tre\u0107ini sredstava potrebnih za isplatu plata i re\u017eijskih tro\u0161kova infrastrukture Univerziteta. Zvani\u010dno, to je u\u010dinjeno kako bi se univerzitet okrenuo radu sa privredom te na taj na\u010din obezbijedio ostatak sredstava i postao samoodr\u017eiv po tr\u017ei\u0161nim principima. Tako\u0111er, nastavni kadar je na taj na\u010din trebao biti podstaknut na istra\u017eiva\u010dki rad, umjesto samo na nastavni proces. Su\u0161tinski, ovo je prouzrokovalo zamrzavanje zapo\u0161ljavanja novog kadra, no paralelno je onemogu\u0107eno obezbje\u0111ivanje sredstava za normalno odvijanje nastave, te su drasti\u010dno smanjena primanja postoje\u0107eg kadra. U kombinaciji sa promjenama u oblasti napredovanja u zvanju, novim kadrovima je fakti\u010dki onemogu\u0107eno zamjenjivanje kadra koji odlazi u penziju. Doveden je u pitanje nastavak rada u mnogim nau\u010dnim oblastima u budu\u0107nosti. Kadar najvi\u0161e izlo\u017een izravnom utjecaju politi\u010dkih stranaka, kojeg prvenstveno \u010dine redovni profesori, za\u0161ti\u0107en je od ovih procesa stabilno\u0161\u0107u profesure, ali ve\u0107ina administrativnih i nastavnih poslova preba\u010dena je na asistente i nenastavno osoblje uz dakako, nepromijenjen iznos plate.<\/p>\n

\u0160kolarine i takse<\/strong><\/p>\n

Kako bi se izna\u0161la sredstva za obezbje\u0111enje minimuma procesa rada na Univerzitetu, fakulteti smanjuju kvote upisa studenata finansiranih \u201ciz bud\u017eeta\u201d, di\u017eu se \u0161kolarine za ostale studente, dolazi do izmi\u0161ljanja raznih taksi i drugih na\u010dina za iznudu sredstava od studenata. Obrazovanje postaje skupo, te privilegijom. Privatne visoko\u0161kolske ustanove koje se u me\u0111uvremenu otvaraju, naj\u010de\u0161\u0107e su povezane sa politi\u010dkim i elitnim poslovnim krugovima. Glavne karakteristike ovih ustanova su visoke \u0161kolarine, lo\u0161 kvaliteta studija i nepo\u0161tivanje regulativa.<\/p>\n

Centralizacijom upravljanja Univerziteta izvr\u0161enim posljednjim reformama i\u0161lo se u pravcu obezbje\u0111ivanja vladaju\u0107oj ve\u0107ini (sada\u0161njoj ili budu\u0107oj) u Skup\u0161tini Kantona Sarajevo isklju\u010divi uticaj na obrazovni proces i funkcionisanje Univerziteta. Time je nastavnom osoblju oduzet uticaj na vlastite poslove, a smanjen je i broj ljudi na koje treba uticati.<\/p>\n

Standardnim floskulama o mjerama \u0161tednje se opravdava nizak nivo izdataka, a u slu\u010daju FBiH ulogu igra i nenadle\u017enost kantona u bitnim privrednim pitanjima. Novca, kao i obi\u010dno, navodno nema. Na drugoj strani, interesi studenata na istom univerzitetu se razlikuju zbog razli\u010dite dinamike reformi na razli\u010ditim organizacionim jedinicama, a studentska solidarnost izme\u0111u univerziteta je gotovo onemogu\u0107ena razli\u010ditom razinom napretka tih procesa. U Republici Srpskoj dodatni problem po ovom pitanju predstavlja raspr\u0161enost fakulteta po manje urbanizovanim mjestima. Studentske borbe su lokalizovane, raspr\u0161ene i nemaju \u0161iri dru\u0161tveni odjek.<\/p>\n

Nada u otpor?<\/strong><\/p>\n

Postoji tra\u010dak nade koji pokazuje da potpuni kolaps visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo ipak nije neminovan. Radi se o probu\u0111enom dijelu radnika Univerziteta, koji su sada fokusirani na odbranu sopstvene egzistencije, ali u svojim zahtjevima idu i dalje. Tek u takvim okolnostima dolazi do otpora koji podsje\u0107a na retoriku i zahtjeve studentskih protesta zadnjih deset godina u regionu. Prije manje od mjesec dana sindikat koji djeluje pri UNSA pokrenuo je \u0161trajk radi neispla\u0107ivanja 3,5 takozvanih \u201ctran\u0161i\u201d iz bud\u017eeta Kantona Sarajeva Univerzitetu, \u010dime je u pitanje dovedena isplata plata ali i ukupno funkcioniranje univerziteta. Razlozi za \u0161trajk, dakle, ne le\u017ee samo u neispla\u0107ivanju plata, ve\u0107 je i manifestacija generalno katastrofalnog i nesre\u0111enog stanja visokog obrazovanja. Trenutno se iz bud\u017eeta putem grantova ili tran\u0161i izdvaja tek za oko 30% redovnih potreba isplata plata, doprinosa i hladnog odr\u017eavanja Univerzitetske infrastrukture. Vlada Kantona Sarajeva ne priznaje sebe kao poslodavca zaposlenim na Univerzitetu, iako je osniva\u010d ove institucije, te odbija bilo kakve pregovore o potpisivanju kolektivnog ugovora. Iz toga proizilazi neza\u0161ti\u0107enost nastavnog i vannastavnog osoblja Univerziteta, nemogu\u0107nost ostvarivanja prava koja proizilaze iz Zakona o radu FBiH i u prosjeku manje plate za isti posao i istu te\u017einu posla u odnosu na bud\u017eetske korisnike. Uz sve ovo od 2007. godine va\u017ei zabrana dodatnog zapo\u0161ljavanja na Univerzitetu. Svaka \u010dlanica mora na osnovu sredstava koje ostvari na tr\u017ei\u0161tu vr\u0161iti zapo\u0161ljavanje novih kadrova. Zbog manjka kadrova, koji proizilazi iz ove odredbe, dolazi do optere\u0107enja nastavnog osoblja sa dvije do \u010detiri norme rada kako bi se obezbijedilo normalno odvijanje nastavnog procesa, a pla\u0107eni su samo za jednu normu<\/a>.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, uzroke i perspektive situacije u visokom obrazovanju mo\u017eemo sumirati u ocjeni Berka Ze\u010devi\u0107a, profesora na Univerzitetu u Sarajevu i predsjednika Sindikata visokog obrazovanja Univerziteta u Sarajevu: \u201cJedna od va\u017enih stvari zbog kojih akademska zajednica \u0161uti je naslije\u0111e pro\u0161losti. Imali smo rat gdje se slu\u0161alo bez pogovora i gdje je ve\u0107ina ljudi bila sretna \u0161to je \u017eiva. Kad se zavr\u0161io rat bila je borba za sebe, da se pre\u017eivi egzistencijalno. Onda se umije\u0161ala politika. Mogu da ka\u017eem da su akademska slobode do 2005. godine bile na onom nivou za koji bi trebalo da se borimo u narednih pet godina.\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U godinama nakon jugoslovenskih ratova, kao i u ve\u0107ini dru\u0161tvenih i ekonomskih sfera, i u visokom obrazovanju do\u0161lo je do zaziva…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2924,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63,51],"theme":[458,455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[177],"class_list":["post-2921","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","tag-privatizacija","theme-drustvo","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2921","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2921"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2921\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2939,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2921\/revisions\/2939"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2924"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2921"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2921"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2921"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2921"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2921"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2921"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2921"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}