U Zagrebu se po\u010detkom idu\u0107e godine osniva Visoki kazneni sud s antikorupcijskim fokusom na kojem bi trebali zavr\u0161iti eksponirani politi\u010dki slu\u010dajevi. To otvara pitanje treba li dru\u0161tvu tolika koncentracija mo\u0107i na jednome mjestu, tim vi\u0161e ako u obzir uzmemo ne tako davnu lokalnu pro\u0161lost.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detkom sljede\u0107e godine po\u010det \u0107e s radom Visoki kazneni sud \u010dija bi glavna funkcija bila odlu\u010divanje o \u017ealbama u kaznenim predmetima, a intencija zakonodavca je da se formiranjem te instance sudska praksa ujedna\u010di, sudski postupci ubrzaju, a Vrhovni sud, koji je dosad obna\u0161ao djelomi\u010dno i funkciju \u017ealbenog suda, rastereti. Sud je to dakle koji se neformalno ve\u0107 sad zove Turudi\u0107ev, jer je Ivan Turudi\u0107, aktualni predsjednik zagreba\u010dkog \u017dupanijskog suda, dobio od aktualnog ministra pravosu\u0111a Dra\u017eena Bo\u0161njakovi\u0107a mandat da ga oformi do prvog sije\u010dnja sljede\u0107e godine, a i najozbiljniji je kandidat za predsjednika tog Suda. <\/p>\n\n\n\n
Pa dok sudac Turudi\u0107 tra\u017ei tavan oko zagreba\u010dkog Zrinjevca gdje bi smjestio novo sudi\u0161te (jer treba ga locirati negdje izme\u0111u \u017dupanijskog i Vrhovnog suda, kako bi i teritorijalno pozicioniranje novog suda otprilike odgovaralo njegovom polo\u017eaju unutar sudbene hijerarhije), i dok radi na sistematizaciji radnih mjesta i nate\u017ee se s nadle\u017enim ministarstvom da i njegovih 15-ak sudaca, koliko \u0107e brojiti novi tribunal, dobije bonus na pla\u0107u po uzoru na usko\u010dke suce, te dok se istovremeno brani od javnosti u slu\u010daju neodazivanja na bjelovarski Prekr\u0161ajni sud na koji je pozvan zbog prebrze vo\u017enje, pogledajmo \u0161to bi taj novi sud zapravo imao zna\u010diti u aktualnim politi\u010dkim odnosima.<\/p>\n\n\n\n
Prvo i osnovno je da bi taj sud, kako sada stvari stoje, trebao biti antikorupcijskog karaktera. Dakle, nakon \u0161to je prije skoro dvadeset godina tu\u017eiteljski dio pravosu\u0111a u USKOK-u dobio svoj antikorupcijski odjel, sad bi i sudski dio trebao dobiti mjesto gdje bi, po svemu sude\u0107i, zavr\u0161avali sudski postupci protiv javno eksponiranih i visokopozicioniranih politi\u010dkih li\u010dnosti. U tom smislu, pojavile su se i prve kritike novog sudbenog reda. Kolegica Ivanka Toma iz Jutarnjeg lista tako pi\u0161e da neki zaklju\u010duju “da nije dobro da se na jednome mjestu, u malobrojnom krugu sudaca odlu\u010duje o svim najva\u017enijim kaznenim predmetima u zemlji. Novi sud \u0107e, naime, odlu\u010divati u predmetima kao \u0161to su oni pokrenuti protiv Zdravka Mami\u0107a, protiv biv\u0161eg premijera Ive Sanadera, protiv donedavnog ministra Lovre Ku\u0161\u010devi\u0107a, ukoliko istraga koja se vodi protiv njega zavr\u0161i u sudskom postupku, i drugim ‘velikim’ korupcijskim i predmetima organiziranog kriminala”. Tako\u0111er, ka\u017ee da je ve\u0107i problem u gra\u0111anskim predmetima jer ih je puno vi\u0161e nerije\u0161enih nego onih kaznenih pa, ako se ve\u0107 ne\u0161to moralo osnivati, onda bi bilo bolje da se osnovao apelacioni sud u civilnim postupcima. Neki su se kriti\u010dari pozvali i na rimskog govornika i povjesni\u010dara Tacita koji je kazao da je “mno\u0161tvo zakona siguran znak da je dr\u017eava korumpirana”.<\/p>\n\n\n\n
U medijima se ve\u0107 naga\u0111a da me\u0111u kandidatima i kandidatkinjama za mjesto u Visokom kaznenom sudu konkuriraju oni suci koji iza sebe ve\u0107 imaju iskustva u slu\u010dajevima “visokog politi\u010dkog rizika”, kao \u0161to su su\u0111enja Branimiru Glava\u0161u ili vara\u017edinskom gradona\u010delniku Ivanu \u010cehoku, a i sam Turudi\u0107 ve\u0107 se ogledao u postupku protiv Ive Sanadera u aferi INA-MOL, kao i u slu\u010daju s biv\u0161om sisa\u010dko-moslava\u010dkom \u017eupanicom Marinom Lovri\u0107 Merzel.
<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, moglo bi se re\u0107i da bi osnivanje novog visokog suda trebalo predstavljati jo\u0161 jedan poku\u0161aj balansiranja izme\u0111u triju poluga vlasti u dr\u017eavi. Jer, ako se sjetimo da je sudbena vlast u devedesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a bila zapravo tek puka izvr\u0161iteljica politi\u010dkih naloga i produ\u017eena ruka hadezeovske vlasti, onda je ovo danas mila majka, a osnivanje ovakvog tipa suda siguran korak naprijed. Recimo, na samom po\u010detku rata, a uslijed slabog odziva na mobilizaciju, nova se vlast u jednom kriznom trenutku obilno potpomogla pravosudnom granom koja je po ukazu samog tada\u0161njeg predsjednika Republike Franje Tu\u0111mana pustila oko tisu\u0107u zatvorenika iz kaznionica \u0161irom zemlje i poslu\u017eila se njima da napravi onu prijeko potrebnu prvu zna\u010dajniju popunu vojnih jedinica. Naime, tada HDZ jo\u0161 uvijek nije bio do kraja odlu\u010dio stvara li strana\u010dku miliciju, paravojsku ili pak kre\u0107e u formiranje prave vojske, pa se za svaki slu\u010daj prema zatvoreni\u010dkoj populaciji pristupilo s ponudom da svoj dotada\u0161nji ka\u017enjeni\u010dki sta\u017e zamijene za novi, ratni. Isti taj Franjo Tu\u0111man postavio se kao kakav kadija koji istodobno tu\u017ei i sudi i netom po okon\u010danju rata, kad je u Karlovcu, si\u0161av\u0161i s Vlaka slobode u ljeto 1995., okupljenim gra\u0111anima priop\u0107io: “I ovdje kod vas u Karlovcu, i sada ih ima ja mislim tre\u0107inu od 21 suca u Op\u0107inskom i \u017dupanijskom sudu, sedam Srbina ima i ovdje u Karlovcu.” Ne treba ni re\u0107i da je tih “sedam Srbina” nakon tog augustovskog dana bilo ekspresno smijenjeno. Pravda se tih godina u Hrvatskoj dijelila po sistemu suca Roya Beana. Prema rije\u010dima jednog odvjetnika, sudovi su u prvim mjesecima poslije vojno-redarstvene akcije Oluja presu\u0111ivali pora\u017eenim pobunjenicima tempom od po desetak presuda dnevno, u ritmu dakle dostojnom pravih prijekih sudova. Sve u svemu, tada su sudovi i pravosu\u0111e op\u0107enito uglavnom slu\u017eili za za\u0161titu uskih utilitarnih interesa strana\u010dke, hadezeovske dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, \u010dak su se i u tim i takvim, po legislativnu granu posve \u0161ugavim vremenima, kad pravosu\u0111e nije bilo ni\u0161ta drugo doli ancila politike, ipak pojavljivali suci i sutkinje koji su znali zanemariti naloge vremena, izlo\u017eiti se riziku i sudskoj profesiji vratiti barem malo kredibiliteta. Recimo, 1998. cjelokupna vlada tada\u0161njeg premijera Zlatka Mate\u0161e tu\u017eila je novinara Globusa za klevetu i, po odluci suca Ranka Marjana, izgubila. Ne\u0161to ranije, to\u010dnije 1996. godine i sudac Marin Mr\u010dela presu\u0111uje protiv DORH-a u slu\u010daju Tu\u0111man vs. Feral, a po\u010detkom 2000-ih na listu “herojskih odluka” upisuje se i rije\u010dka sutkinja Ika \u0160ari\u0107, koja osu\u0111uje dotada nedodirljive hrvatske vojnike i \u010dasnike, konkretno Mirku Norcu je razrezala 12 godina zatvora. Ne\u0161to recentniji primjeri sudskih odluka koje su barem dijelom vratile vjeru javnosti u suda\u010dku nepristranost jest odluka suca Radovana Dobroni\u0107a u korist Udruge Potro\u0161a\u010d (odnosno, frankera) u njihovom postupku protiv sedam banaka. <\/p>\n\n\n\n
Ukoliko se obistine predvi\u0111anja da bi novi tribunal mogao postati mjesto koncentracije nove pravosudne mo\u0107i, onda novi sud ne\u0107e biti ni\u0161ta drugo doli samo jo\u0161 jedna, nova poluga za mogu\u0107e obra\u010dune jedne politi\u010dke frakcije protiv druge ili, jo\u0161 to\u010dnije, jedne hadezeovske frakcije protiv druge. Sudska praksa i pravosudni mehanizam, koji je op\u0107oj javnosti ionako krajnje neproziran i neprohodan, i stoga se ve\u0107ini doima nedemokratskim i nepravednim, samo \u0107e nastaviti poticati sumnju da ni sa novim sudi\u0161tem i ovakvim, \u010desto bizarnim aktivnostima (izbor sjedi\u0161ta suda), i anakronim proceduralizmom i praznim formalizmom, nema i ne\u0107e biti dru\u0161tvenog napretka, odnosno da \u0107e do\u0107i do ja\u010danje samo jo\u0161 jedne klike, ovaj puta suda\u010dke. Pa \u0107emo onda, kao u nekoj izvrnutoj stvarnosti, od \u010desto zazivanog “rule of law” zavr\u0161iti u “rule of lawyers”. <\/p>\n\n\n\n
S druge strane, ako se osnivanjem novog \u017ealbenog kaznenog suda postigne intencija da se u trodiobi vlasti donekle ograni\u010di dosad prakti\u010dki neprikosnovena egzekutivna grana vlasti, onda nove mjere mo\u017eda i ne\u0107e biti posve uzaludne. Me\u0111utim, oja\u010davanjem sudbene vlasti otvara se novi problem, na koji se, barem zasad, jo\u0161 nije detaljnije ukazivalo. Naime, to da se jezi\u010dac u trodiobi vlasti ho\u0107e pomaknuti prema onoj sudskoj vu\u010de za sobom rizik ja\u010danja represivnog aparata kao takvog, u koji uz pravosu\u0111e spada i policijski. U situaciji kad je doma\u0107e Ministarstvo unutarnjih poslova, na \u010delu s Davorom Bo\u017einovi\u0107em, unazad nekoliko godina policijsku praksu brutaliziralo do krajnjih granica, posebno u odnosu prema migrantima, ali i prema drugim dru\u0161tvenim skupinama, osobito prema onim marginaliziranima, posljednja stvar koja nam treba jest jo\u0161 jedna samodostatna pravosudna karika koja bi se onda kao takva lako povezala u ionako truli pravosudni lanac koji karakterizira visoka netrpeljivost izme\u0111u \u0161efova pojedinih sudova, stalni konkurencijski odnos me\u0111u sudskim instancama, slaba rotacijska praksa na \u010delnim mjestima i tome svojstveno “privatiziranje” slu\u017ebi te permanentna opasnost od politi\u010dke, \u0161to \u0107e u na\u0161em slu\u010daju re\u0107i hadezeovske instrumentalizacije pravosu\u0111a. U tom smislu, opravdana je sumnji\u010davost javnosti da je na djelu svojevrsna podjela vlasti, ali me\u0111u samim vladaju\u0107im, odnosno da se radi o usugla\u0161avanju terceta unutar HDZ-ovog ansambla.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Zagrebu se po\u010detkom idu\u0107e godine osniva Visoki kazneni sud s antikorupcijskim fokusom na kojem bi trebali zavr\u0161iti eksponirani politi\u010dki slu\u010dajevi. To otvara pitanje treba li dru\u0161tvu tolika koncentracija mo\u0107i na jednome mjestu, tim vi\u0161e ako u obzir uzmemo ne tako davnu lokalnu pro\u0161lost. Po\u010detkom sljede\u0107e godine po\u010det \u0107e s radom Visoki kazneni sud \u010dija […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29222,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[442],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-29176","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-pravosude","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29176"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29176\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29226,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29176\/revisions\/29226"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29222"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29176"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29176"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29176"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29176"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}