{"id":29169,"date":"2019-09-30T13:17:21","date_gmt":"2019-09-30T12:17:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29169"},"modified":"2019-10-02T10:04:00","modified_gmt":"2019-10-02T09:04:00","slug":"ipcc-vremenska-utrka-izmedu-covjeka-i-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29169","title":{"rendered":"IPCC: Vremenska utrka \u010dovjeka i Zemlje"},"content":{"rendered":"\n

Sablazan izvje\u0161taj Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) objavljen prije godinu dana<\/a> (oktobar 2018.) razotkrio je stvarne razmjere stanja ekolo\u0161kih sustava na Zemlji. Otkrio nam je da za spasiti svijet imamo jo\u0161 svega desetak godina, jer prosje\u010dni godi\u0161nji porast temperature od 1-2 stupnja, zna\u010di prosje\u010dan dnevni rast od 6 do 12 stupnjeva. Isti izvje\u0161taj otkrio nam je da je broj jedinki u populaciji skoro svake \u017eivotinjske vrste smanjen za 60 posto, kao i da se sibirski permafrost topi puno br\u017ee nego \u0161to smo o\u010dekivali te da \u0107e njegovim otapanjem u atmosferu biti pu\u0161teni uzemljeni stakleni\u010dki plinovi, ali i brojni nestali virusi i bakterije, odnosno uzro\u010dnici davno izumrlih bolesti. Na stotinama stranica alarmiraju\u0107ih podataka<\/a>, otkriveno nam je da \u0107e se budu\u0107e generacije \u017eivota na Zemlji boriti za pre\u017eivljavanje s hostilnim planetom, oskudicom hrane, vjerojatno i pitke vode, bolestima, migracijama, ratovima za pre\u017eivljavanje i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Nepunih godinu dana kasnije, odnosno prije pet dana (25. septembra 2019.) objavljen je jo\u0161 jedan<\/a> IPCC-ov izvje\u0161taj<\/a>. Tre\u0107i po redu. On korigira “optimisti\u010dne” projekcije u pravilu tako da skra\u0107uje vrijeme do katastrofe i pove\u0107ava razmjere izumiranja vrsta. Fokus tre\u0107eg izvje\u0161taja dostupnoga na engleskom jeziku<\/a> bavi se zagrijavanjem oceana. Analizira kaskadne posljedice njegove acidifikacije. Ne nabraja nove posljedice, ve\u0107 daje nove, pogor\u0161ane, projekcije kombiniranjem ve\u0107eg broja faktora koji utje\u010du budu\u0107i izgled klime. Novi izvje\u0161taj ka\u017ee da \u0107e porast mora biti jo\u0161 i ve\u0107i od prethodno predvi\u0111enoga jer se i ledenjaci i polarne zone i sibirski permafrost tope br\u017ee od projekcija. More postaje sve kiselije, \u0161to zna\u010di da u njemu ima sve manje kisika i sve manje \u017eivota. U kona\u010dnici, sve manje ribe, zna\u010dit \u0107e promjenu prehrambenih navika ljudi i uzrokovati novi niz socioekonomskih problema. Koralji izumiru br\u017ee nego \u0161to je bilo predvi\u0111eno lani, a razina mora podi\u017ee se brzinom od 3.6 milimetara godi\u0161nje, \u0161to je ubrzanje u odnosu na prethodno zabilje\u017eene poraste. Primjerice, dok su svjetska mora tokom 20. stolje\u0107a ukupno narasla za 15 centimetara, sada rastu dvostruko br\u017ee. No, problem je tim gori, \u0161to se i ova brzina kontinuirano pove\u0107ava<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Orijentiranost ljudskih zajednica diljem svijeta na \u017eivot uz more, u kontekstu promjene klime zna\u010di prisilne i temeljite promjene \u017eivotnih stilova. Kako ka\u017ee UN-ov me\u0111unarodni panel: katastrofalne poplave kakve su se nekada doga\u0111ale jednom u sto godina sada \u0107e se doga\u0111ati jednom godi\u0161nje. To zna\u010di da \u0107e vi\u0161ednevne ki\u0161e u obalnim naseljima u pravilu pratiti i poplave i o\u0161te\u0107enje infrastrukture. Acidifikacija oceana i rast temperature mora onemogu\u0107it \u0107e, ili radikalno ote\u017eati, ribarstvo, turizam i \u017eivot uz obalu. Pad bioraznolikosti, poreme\u0107aji stani\u0161ta i veli\u010dina populacije potencijalno \u0107e uzrokovati probleme u cijeni prehrane ljudi kao i dostupnosti hrane. Stoga pitanje ho\u0107e li temperatura prosje\u010dno narasti za 1.5 stupnjeva ili 2 stupnja Celzijusa sa svakim novim izvje\u0161tajem postaje sve va\u017enije jer manji prosje\u010dni rast temperature zna\u010di ve\u0107u \u0161ansu \u017eivotinja i biljaka za prilagodbu novim uvjetima, u kona\u010dnici to zna\u010di ne\u0161to manje socioekonomske posljedice za ljude. <\/p>\n\n\n\n

Prvi red do klimatskih promjena<\/h2>\n\n\n\n

Va\u017eno je ovdje naglasiti kako izvje\u0161taji Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama nisu originalna istra\u017eivanja ve\u0107 redovno prikupljanje svih istra\u017eivanja te objedinjavanje njihovih rezultata. Radi se o nizu specijalnih izvje\u0161taja koja sastavlja skupina IPCC-ovih znanstvenika okupljenih u tzv. \u0160esti ciklus procjene, odnosno “Sixth Assessment Cycle<\/a>“. (peti ciklus zaklju\u010den je 2015. godine, a \u0161esti zavr\u0161ava 2022. godine) U timu IPCC-a nalazi se vi\u0161e od stotinu autora iz 36 razli\u010ditih zemalja koji kontinuirano prou\u010davaju sva nova relevantna i referentna istra\u017eivanja te izvla\u010de i apstrahiraju njihove podatke i zaklju\u010dke<\/a>. Tako je ovaj najnoviji, tre\u0107i, izvje\u0161taj o oceanima i polarnim regijama sastavljen od 7.000 znanstvenih publikacija. (Prvi izvje\u0161taj bio je onaj od prije godinu dana koji se bavio porastom temperature i njezinim ograni\u010denjem na 1.5 stupnja, potom je u maju ove godine objavljena dopuna Smjernicama za nacionalne inventare stakleni\u010dkih plinova iz 2006. godine). <\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda najzanimljiviji detalj posljednjeg izvje\u0161taja govori o metodama i mogu\u0107nostima sanacije problema, pri \u010demu posebno isti\u010de doprinose autohtonih naroda u ugro\u017eenim podru\u010djima. Tradicionalne metode obra\u0111ivanja okoli\u0161a, bavljenja \u017eivotinjama i uzgojem hrane mogle bi biti upravo ono \u0161to nam je potrebno za pre\u017eivljavanje. Me\u0111utim, usprkos doprinosu sanaciji klime ovih naroda i njihovih tradicionalnih i gotovo endemskih znanja, potrebe politi\u010dkih i poslovnih elita te globalnog ekonomskog sustava u izravnom su konfliktu. Kao \u0161to kontinuirano isti\u010de \u0161vedska aktivistica Greta Thunberg, tehnologije koje su nam potrebne za sanaciju problema kojeg smo proizveli uspostavom ovog ekonomskom sustava, te uz imperativ zadr\u017eavanja aktualnih ekonomskih postavki, jednostavno ne postoje. Time ho\u0107e re\u0107i da je izbor sasvim jasan, ili \u0107emo promijeniti globalno ekonomsko ure\u0111enje ili smo njenoj i svim narednim generacijama oteli djetinjstvo, oteli snove, oteli budu\u0107nost. “Nalazimo se na po\u010detku \u0161estog izumiranja vrsta a vi samo pri\u010date o parama i nastavljate s bajkom vje\u010dnog ekonomskog rasta”, poru\u010dila je Thunberg s govornice Ujedinjenih naroda globalnim politi\u010dkim elitama. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sablazan izvje\u0161taj Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) objavljen prije godinu dana (oktobar 2018.) razotkrio je stvarne razmjere stanja ekolo\u0161kih sustava na Zemlji. Otkrio nam je da za spasiti svijet imamo jo\u0161 svega desetak godina, jer prosje\u010dni godi\u0161nji porast temperature od 1-2 stupnja, zna\u010di prosje\u010dan dnevni rast od 6 do 12 stupnjeva. Isti izvje\u0161taj otkrio […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29171,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[622,357,605],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-29169","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ipcc","tag-klimatske-promjene","tag-un","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29169","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29169"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29169\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29205,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29169\/revisions\/29205"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29171"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29169"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29169"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29169"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29169"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}