Posljednjih desetlje\u0107a, priklju\u010denje Europskoj uniji jedan je od klju\u010dnih stupova vladaju\u0107e ideologije u Albaniji. Sve politi\u010dke snage bezuvjetno podupiru taj cilj, a brzina pristupa punopravnom \u010dlanstvu jedno je od najva\u017enijih mjerila politi\u010dke uspje\u0161nosti. No unato\u010d stalnim obe\u0107anjima, pred zemljom su jo\u0161 brojne prepreke.<\/p>\n\n\n\n
Iako je jo\u0161 u svibnju ove godine Europska komisija preporu\u010dila otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom, rastu\u0107a skepsa prema pro\u0161irenju unutar Unije, kao i turbulentna politi\u010dka situacija u Albaniji, odgodili su potvrdu Europskog vije\u0107a. Ne\u0161to ranije, u velja\u010di, glavne opozicijske stranke radikalizirale su svoje politi\u010dko djelovanje i zapo\u010dele trajni bojkot parlamenta i izbora optu\u017euju\u0107i vladu za suradnju s organiziranim kriminalom. U me\u0111uvremenu je nizozemski parlament glasao protiv otvaranja pregovora s Albanijom upravo zbog izostanka konkretnih rezultata njezine vlade u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. I francuska vlada postaje sve skepti\u010dnija oko pro\u0161irenja. <\/p>\n\n\n\n
Uz to, gr\u010dke vlade (i ranija Sirizina i aktualna desni\u010darska) svoju potporu uvjetovale su “prestankom diskriminacije gr\u010dke manjine u Albaniji\u201d. Nedavno je njema\u010dki Bundestag glasao za otvaranje pregovora, ali samo uz nekoliko uvjeta, poput provedbe pravosudne reforme, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te rje\u0161avanja trenutke politi\u010dke krize. Op\u0107enito govore\u0107i, europske su strukture podijeljene izme\u0111u Komisijine birokracije i dijela zemalja (poput Italije i Slovenije) koji sna\u017eno podr\u017eavaju albanski pristup s jedne strane te nekolicine zemalja s druge koje \u2013 bilo zbog situacije u samoj Albaniji ili samo zato \u0161to su protiv svakog daljnjeg pro\u0161irenja \u2013 \u010dini se namjeravaju ulo\u017eiti veto na sastanku Europskog vije\u0107a u listopadu.<\/p>\n\n\n\n
Trenutna politi\u010dka situacija u Albaniji utje\u010de na proces pregovora, ali je ujedno i uvjetovana njime. Opozicija tvrdi kako upletenost vlade u korupciju i bliskost s organiziranim kriminalom, osim \u0161to je zabrinjavaju\u0107e samo po sebi, ujedno onemogu\u0107ava procese europskih integracija. Vlada s druge strane inzistira na pravosudnoj reformi koju zagovaraju EU i SAD kao na jednom od klju\u010dnih poteza koji \u0107e zamijeniti korumpirane suce i tu\u017eitelje te tako imati va\u017ean utjecaj na borbu protiv korupcije. Tako\u0111er tvrdi kako je cilj radikalizacije politi\u010dkog djelovanja opozicije destabilizacija kako bi se sabotirala br\u017ea eurointegracija Albanije.<\/p>\n\n\n\n
Stoga \u0107e odluka Europskog vije\u0107a u listopadu imati presudan utjecaj na politi\u010dke borbe u zemlji. Ako se pregovori otvore, vlada premijera Edija Rame proglasit \u0107e pobjedu i delegitimirati opozicijsku politi\u010dku strategiju. U slu\u010daju odgode, posebno ako Europsko vije\u0107e istovremeno da zeleno svjetlo Sjevernoj Makedoniji, opozicija koju vodi Lulzim Basha dobit \u0107e potvrdu prihvatljivosti svoje strategije te se mo\u017ee o\u010dekivati daljnje pogor\u0161anje politi\u010dke krize te slabljenje vladine pozicije. U me\u0111uvremenu, europski i drugi me\u0111unarodni birokrati u Tirani stavljaju pritisak na obje strane da postignu dogovor, koji bi se temeljio na izbornoj reformi i vjerojatno novim izborima koji bi pomogli integracijskim procesima.<\/p>\n\n\n\n
Pitanje koje se logi\u010dno postavlja je za\u0161to europska birokracija, ali i ameri\u010dki State Department, toliko sna\u017eno podr\u017eavaju Edija Ramu i njegove politike. Jedan od razloga je povezan s \u010desto hvaljenom pravosudnom reformom. EU i SAD ve\u0107 godinama zagovaraju smjene u pravosudnom sustavu, koji je jedna od najva\u017enijih utvrda rentijerske birokracije u Albaniji. Iako su izrazito korumpirani suci i tu\u017eitelji svojevremeno pomogli kriminalnoj primitivnoj akumulaciji kapitala u Albaniji 1990-ih, danas se oni sve \u010de\u0161\u0107e do\u017eivljavaju kao prepreka daljnjoj ekspanziji kapitala, pogotovo u vidu izravnih stranih ulaganja.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, me\u0111unarodni akteri koji imaju sna\u017enu hegemoniju u albanskoj politici su, \u010dini se, zabrinuti zbog stalne degradacije albanske politi\u010dke birokracije i namjeravaju se rije\u0161iti nekih starih politi\u010dkih figura, koje su klju\u010dni igra\u0107i u patrimonijalnoj politici. Na taj bi na\u010din mogli ste\u0107i novi legitimitet kao borci protiv korupcije. \u010cini se kako je Rama dobio osobnu amnestiju u budu\u0107im istragama korupcije u zamjenu za provedbu pravosudne reforme nakon koje bi provjereni tu\u017eitelji i suci trebali korumpirane politi\u010dare strpati u zatvor. No trenutno stanje u pravosu\u0111u daje malo nade da \u0107e reforma biti i\u0161ta vi\u0161e od predstave. Nedavno je biv\u0161i ministar policije, Saimir Tahiri, oslobo\u0111en optu\u017ebe za suradnju s trgovcima drogom i \u010dlanstvo u kriminalnoj organizaciji te osu\u0111en za manji prekr\u0161aj. Cijela ideolo\u0161ka investicija vlade, EU i ameri\u010dke ambasade u Tirani sada je dovedena u pitanje.<\/p>\n\n\n\n
Opozicijski politi\u010dari su pak dovoljno politi\u010dki o\u010dajni i upla\u0161eni da \u0107e pravosudnom reformom oni zavr\u0161iti kao \u017ertveni jarci, pa nastoje stalno radikalizirati politi\u010dku situaciju. Time nesvjesno postaju podr\u017eavatelji starog modela albanskog kapitalizma, u kojem su imovina i privilegije bili \u0161ire rasprostranjeni i u kojem je vi\u0161e ljudi imalo priliku dokopati se odre\u0111enog kapitala kroz patrimonijalne veze ili ekonomske avanture. Dok Ramina “Socijalisti\u010dka” stranka poku\u0161ava plebejski sloj malih uli\u010dnih prodava\u010da i nezaposlenih siroma\u0161nih gurnuti prema daljnjoj proletarizaciji, opozicijski Demokrati nastoje usporiti taj proces. Njih provla\u010di perspektiva da postanu desni\u010darska populisti\u010dka stranka, paradoksalan miks neoliberalnih recepata poput jedinstvene stope poreza te socijalnih mjera poput besplatnog obrazovanja i sve to uz da\u0161ak teorija zavjere.<\/p>\n\n\n\n
Jedan dan vi\u010du protiv ekonomskih oligarha, a ve\u0107 ih sljede\u0107i dan smatraju produktivnim kapitalistima koji su “natjerani” na (za njih vrlo lukrativne) poslove s vladom. Kako bi ucjenom postigao ubrzanje eurointegracija, Edi Rama povremeno igra na geopoliti\u010dku kartu. Poku\u0161avao se pribli\u017eiti turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdo\u011fanu ne samo kako bi privukao turski kapital u Albaniju, ve\u0107 i poslao zabrinjavaju\u0107u poruku neodlu\u010dnim \u010dlanicama Unije. S druge strane je koketirao i s idejom ujedinjenja Albanije i Kosova kao s nacionalisti\u010dkom alternativom za europske integracije. Uz to je uz potporu ameri\u010dke vlade vr\u0161io pritisak na kosovske lidere da sklope trajni sporazum sa Srbijom uz razmjenu teritorija, \u010demu se sna\u017eno protivi EU i posebno Njema\u010dka.<\/p>\n\n\n\n
No za\u0161to naposljetku ideja uklju\u010denja u Uniju ima tako sna\u017enu hegemoniju u albanskom politi\u010dkom diskursu? Postajanje \u010dlanicom zna\u010di ekonomsku i politi\u010dku subordinaciju. Doma\u0107e tr\u017ei\u0161te bit \u0107e preplavljeno europskom robom dok bi albanske komparativne prednosti bile one karakteristi\u010dne za kapitalisti\u010dku periferiju: sirovine. Kao prvo, albanska je bur\u017eoazija relativno slaba, ne samo prema europskom kapitalu ve\u0107 i prema doma\u0107oj politi\u010dkoj birokraciji. Drugo, njezin kapital ula\u017ee se prije svega u trgovinu, nekretninske \u0161pekulacije i ekstrakciju sirovina. Proizvodna bur\u017eoazija nije samo podre\u0111ena kompradorskoj, ve\u0107 i stranom kapitalu. Osobito u tekstilnoj industriji, ali i u brojnim call centrima<\/em>, albanski je kapital samo izvo\u0111a\u010d radova za europske tvrtke.<\/p>\n\n\n\n Tre\u0107e, industrijska radni\u010dka klasa, kao i dobar dio plebejskih slojeva vidi integraciju kao \u0161ansu da emigrira i postane dio znatno bolje pla\u0107ene europske radni\u010dke klase. \u010cetvrto, srednje klase i stru\u010dnjaci, posebno oni zaposleni u nevladinom sektoru, na EU gledaju s puno simpatija. Jedina socijalna grupa koja ima potencijala da bude skepti\u010dna prema Uniji su seljaci, \u010dija je konkurentnost ugro\u017eena priljevom uvozne robe i vi\u0161im europskim standardnima za izvoz. No oni su previ\u0161e disperzirani i politi\u010dki neorganizirani da bi postali sna\u017ean politi\u010dki akter.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Posljednjih desetlje\u0107a, priklju\u010denje Europskoj uniji jedan je od klju\u010dnih stupova vladaju\u0107e ideologije u Albaniji. Sve politi\u010dke snage bezuvjetno podupiru taj cilj, a brzina pristupa punopravnom \u010dlanstvu jedno je od najva\u017enijih mjerila politi\u010dke uspje\u0161nosti. No unato\u010d stalnim obe\u0107anjima, pred zemljom su jo\u0161 brojne prepreke. Iako je jo\u0161 u svibnju ove godine Europska komisija preporu\u010dila otvaranje pristupnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":29160,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[516,243],"theme":[456],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-29159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-albanija","tag-eu","theme-politika","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29159"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29159\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29163,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29159\/revisions\/29163"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29159"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29159"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29159"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29159"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}