{"id":29101,"date":"2019-09-27T05:58:47","date_gmt":"2019-09-27T04:58:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29101"},"modified":"2019-10-10T07:41:32","modified_gmt":"2019-10-10T06:41:32","slug":"hajka-na-asistente-u-nastavi-tko-je-kriv-za-propuste-u-hrvatskom-skolstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29101","title":{"rendered":"Hajka na asistente u nastavi: tko je kriv za propuste u hrvatskom \u0161kolstvu?"},"content":{"rendered":"\n<p>Po\u010detak \u0161kolske godine u Hrvatskoj obilje\u017eile su s jedne strane ambiciozne najave dalekose\u017enih &#8220;reformi&#8221;, a s druge nezadovoljstvo roditelja stanjem u \u0161kolstvu. No u polemikama o tome koliko je obrazovni sustav daleko od proklamiranih ideala nerijetko se odabiru pogre\u0161ne mete.<\/p>\n\n\n\n<p>Tko god da se ulogirao na dru\u0161tvene mre\u017ee u Hrvatskoj prvog dana nove \u0161kolske godine, mogao je vidjeti potresan status jednog oca iz Slavonskog Broda \u010diji je sin prva\u0161i\u0107 ostao bez asistenta u nastavi. Re\u010dena fotografija uplakanog djeteta u\u010das je obi\u0161la Hrvatsku i nametnula se kao glavna tema dana, preko koje \u0107e se prolomiti niz socijalnih frustracija i o kojoj \u0107e se o\u010ditovati svatko tko misli da ima ne\u0161to za re\u0107i, od komentatora na dru\u0161tvenim mre\u017eama do politi\u010dkih aktera. Kako to obi\u010dno biva, lako zapaljive teme brzo i sagore, tako da u trenutku dovr\u0161avanja ovog teksta \u2012 vi\u0161e od dva tjedna kasnije \u2012 nikakvo sistemsko rje\u0161enje nije na vidiku, nekmoli da se prionulo rje\u0161avanju bilo kojeg od niza problema. Zato \u0107emo ovom prilikom poku\u0161ati dati obja\u0161njenje \u0161to je prije dva ponedjeljka s \u010ditavom raspravom po\u0161lo krivo.<\/p>\n\n\n\n<p>Prije svega, nezanemariva koli\u010dina osuda sru\u010dila se na le\u0111a osobe koja se prvog dana \u0161kolske godine nije pojavila u \u0161koli gdje ju je \u010dekao uplakani \u0111ak prvak s razvojnim pote\u0161ko\u0107ama. Rije\u010dima dje\u010dakove majke iz priloga Hrvatske radiotelevizije te ve\u010deri, ni nju niti ikoga drugoga nije zanimalo gdje je asistent u nastavi bio umjesto da bude s njezinim sinom. Nikakvo opravdanje nije dolazilo u obzir jer dijete nije imao tko uvesti u razred i s njime provesti prvi dan nastave. Drugi dio bijesa bio je usmjeren na odgojno-obrazovni sustav koji je propustio u\u010deniku osigurati ono \u0161to roditelji \u2012 opravdano \u2012 smatraju da mu pripada, a to je neophodna asistencija pri u\u010de\u0161\u0107u u odgojno-obrazovnom procesu. Uz to, roditelji su se po\u017ealili na najavu da \u0107e asistent dodijeljen njihovom sinu raditi s troje djece u razrednom odjelu. Koliko god bijes usmjeren na sustav bio razumljiv, a donekle i primjeren, toliko su osude asistenta potpuno bespredmetne. Evo i za\u0161to.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema mjerodavnom <a href=\"https:\/\/www.zakon.hr\/z\/317\/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli\">Zakonu<\/a> o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, &#8220;pomo\u0107nici u nastavi&#8221; mogu se uvesti u \u0161kolske ustanove &#8220;zbog ispunjavanja posebnih potreba u\u010denika s te\u0161ko\u0107ama u razvoju&#8221;, i to samo na prijedlog osniva\u010da ustanove, uz suglasnost ministarstva. Budu\u0107i da osniva\u010dka prava nad osnovno\u0161kolskim i srednjo\u0161kolskim ustanovama u hrvatskoj imaju jedinice lokalne i regionalne samouprave \u2012 dakle op\u0107ine ili gradovi i \u017eupanije \u2012 zahtjev prema centralnoj dr\u017eavi da rije\u0161i problem nedovoljnog broja asistenata u nastavi koliko je razumljiv, toliko je i neutemeljen.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Rasplinu\u0107e sna<\/h2>\n\n\n\n<p>Prema, pak, mjerodavnom <a href=\"http:\/\/www.propisi.hr\/print.php?id=7237\">Pravilniku<\/a> o osnovno\u0161kolskom i srednjo\u0161kolskom odgoju i obrazovanju u\u010denika s te\u0161ko\u0107ama u razvoju, za utvr\u0111ivanje te\u0161ko\u0107a, a potom i propisivanje primjerenog oblika odgoja i obrazovanja u\u010denika s te\u0161ko\u0107ama nadle\u017ena su stru\u010dna povjerenstva koja osnivaju uredi dr\u017eavne uprave u \u017eupanijama i Gradu Zagrebu. Budu\u0107i da nad uredima dr\u017eavne uprave Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema nadle\u017enost, jeftina prozivanja resorne ministrice da &#8220;i ona ima pomo\u0107nike&#8221; proma\u0161ena su da te\u0161ko mogu biti proma\u0161enija iako su razumljiva da te\u0161ko mogu biti razumljivija.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime historija posljednje u nizu reformi sustava odgoja i obrazovanja \u2012 o \u010demu su Biltenovi autori u vi\u0161e navrata <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28311\">pisali<\/a> \u2012 opasno je poljuljala vjeru u mogu\u0107nost pozitivne dru\u0161tvene promjene, kolokvijalnu nadu u bolje sutra. Za idejnu svijest zaspalu u nekim pro\u0161lim svr\u0161enim vremenima, obrazovanje se i dalje \u010dini prilikom za bolji \u017eivot. Tako gubitnici tranzicije \u2012 a njih je toliki broj da i san vje\u010dno smrknutog Tu\u0111mana o dvjesto bogatih obitelji izgleda kao utopija op\u0107eg materijalnog blagostanja \u2012 dolaze u poziciju da u\u017eivo svjedo\u010de rasplinu\u0107u iluzije o boljem sutra svoje djece u re\u017eiji liberalne ministrice u konzervativnoj vladi, savr\u0161enom primjeru obesmi\u0161ljavanja predstavni\u010dke demokracije politi\u010dkom trgovinom. Cjelovita kurikularna reforma radne skupine koju je predvodio Boris Joki\u0107, iako ne pretjerano suvislija od &#8220;\u0161kole za \u017eivot&#8221; ministrice Divjak, ipak je nosila znatan demokratski potencijal koji se ovaplotio u masovnom prosvjedu &#8220;Hrvatska mo\u017ee bolje&#8221;, iako taj potencijal i prosvjednu mobilizaciju nije iskoristila.<\/p>\n\n\n\n<p>No niti je Divjakino ministrovanje uni\u0161tilo odgojno-obrazovni sustav Hrvatske, niti bi ga Joki\u0107eva reforma spasila. Dubina problema o\u010dituje se u potpunom izostanku strukovne informiranosti rasprave o asistentima u nastavi. Umjesto toga, od inicijalnog statusa na Facebooku ona je izrazito emocionalno nabijena, \u0161to do\u0111e kao zamjena za suvislu politi\u010dku kritiku koju nema tko artikulirati. A nema je tko artikulirati zato \u0161to je na\u0161e \u0161kolstvo od uspostave samostalne, suverene i neovisne Republike Hrvatske \u2012 kao i drugi sektori javne uprave \u2012 temeljno po\u010di\u0161\u0107eno od nepo\u0107udnih kadrova, dabome rukovode\u0107ih.  <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Eliminiranje &#8220;relikta&#8221; socijalizma<\/h2>\n\n\n\n<p>Sje\u010da kadrova koji su raspolagali kompetencijama za vo\u0111enje \u0161kolskih ustanova otvorila je prostor da se njihova mjesta popune u prvom navratu zelotima dr\u017eavotvorne politike, a potom je prostor za preuzimanje rukovode\u0107ih polo\u017eaja otvoren i ovla\u0161tenim politi\u010dkim komesarima neokonzervativizma \u2012 vjerou\u010diteljima. U paru s tim pove\u0107an je i broj studija pedagogije na kojima se potom dogodio strukovni zaokret od znanstveno \u2012 materijalno i empirijski, da ne bi bilo zabune \u2012 utemeljene pedagogije ka razli\u010ditim postmodernisti\u010dkim ako ne i potpuno antiznanstvenim paradigmama interpretacije odgojno-obrazovne stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Utoliko se u slu\u010daju slavonskobrodskog prva\u0161i\u0107a dogodio totalni obrat. Od Joki\u0107eve &#8220;struka ispred politike&#8221; do\u0161li smo do &#8220;emocije u funkciji politike ispred struke&#8221; prete\u017eno zato \u0161to struke, metafori\u010dki kazano, nigdje nema. Pedagogija, kao znanost koja po definiciji prou\u010dava cjelokupnost odgojno-obrazovnih projava, \u0161uti ve\u0107 godinama na eroziju odgojno-obrazovnih standarda koja se doga\u0111a pod smokvinim listom zaklinjanja u reformske zahvate za pobolj\u0161anje na\u0161eg \u0161kolstva. Tu nije rije\u010d ni samo ni primarno o novoproblematiziranoj situaciji s asistentima u nastavi. Ne smijemo zaboraviti da je dru\u0161tvena uloga \u0161kolskog sustava erodirala i kada je iz \u0161kolskih programa izba\u010deno doma\u0107instvo \u2012 predmet koji je za cilj imao osposobljavanje u\u010denika za obavljanje ku\u0107anskih poslova, \u0161to je implikacije imalo ne samo na njihovu sposobnost pre\u017eivljavanja u svakodnevici, nego i na rodnu ravnopravnost u dru\u0161tvu barem deklarativnim brisanjem podjele ku\u0107anskih poslova na mu\u0161ke i \u017eenske.  <\/p>\n\n\n\n<p>\u0160utke je iz na\u0161ih \u0161kola izba\u010deno i poslu\u017eivanje kuhanih obroka u \u0161kolskim kuhinjama kao relikt socijalisti\u010dkog podru\u0161tvovljavanja reproduktivnog rada, da bi se njegova po\u017eeljnost ipak bila ponovo otkrivena posljednjih godina, ali ovog puta pod firmom zdravog \u017eivota. No politi\u010dki je ipak najinteresantnije kako je struka sredinom ovog desetlje\u0107a pre\u0161utjela poku\u0161aj <em>outsourcinga<\/em> pomo\u0107nih poslova \u2012 odnosno slabo pla\u0107enog nenastavnog osoblja, onog zadu\u017eenog za funkcioniranje \u0161kolskih kuhinja i odr\u017eavanje \u0161kolskih zgrada i njihovog okoli\u0161a. Naime pedagogija \u2012 u disciplini koja se zove epifenomenologija i bavi se odgojnim utjecajem izvannastavnih faktora \u2012 prepoznaje va\u017enost tog osoblja za razvoj higijenskih navika i ekolo\u0161ke svijesti kod u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Dno liste prioriteta<\/h2>\n\n\n\n<p>Kao i u slu\u010daju nenastavnog osoblja kojemu je prijetio <em>outsourcing<\/em> da bi se preko le\u0111a radnica s dna hijerarhije spa\u0161avao dr\u017eavni prora\u010dun, tako se i sada pravedni\u010dki zahtjevi za inkluzijom u\u010denika s razvojnim te\u0161ko\u0107ama lome preko le\u0111a radnica u najnepovoljnijem polo\u017eaju. Samo ovaj puta situacija je jo\u0161 kriti\u010dnija jer asistenti u nastavi, iako obavljaju svoj posao u ustanovama odgoja i obrazovanja, nisu zaposlenici \u0161kola u kojima rade. Modaliteti njihovih radnih anga\u017emana su razli\u010diti \u2012 od studentskih ugovora i ugovora o djelu do razli\u010ditih <em>workfare<\/em> modela radnog anga\u017emana preko Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje. Anga\u017eirani i pla\u0107eni u pravilu da 20 sati tjedno \u2012 dakle, pola radnog vremena \u2012 za satnicu koja u pravilu ne prelazi 25 kuna po satu, asistenti u nastavi obavljaju krucijalan posao u uklju\u010divanju u\u010denika s razvojnim te\u0161ko\u0107ama u odgojno-obrazovni proces sa svojom vr\u0161nja\u010dkom grupom.  <\/p>\n\n\n\n<p>Njihov posao, <a href=\"https:\/\/www.azoo.hr\/userfiles\/materijali_prezentacije\/Pravilnik_o_pomocnicima_u_nastavi.pdf\">Pravilnikom<\/a> o pomo\u0107nicima u nastavi i stru\u010dnim komunikacijskim posrednicima definiran kao &#8220;jedan od oblika razumne prilagodbe u skladu s individualnim potrebama u\u010denika kako bi se omogu\u0107ilo njihovo sudjelovanje u odgojno-obrazovnome procesu na ravnopravnoj osnovi s drugim u\u010denicima&#8221;, obuhva\u0107a sve zadatke od pomo\u0107i pri kretanju i socijalizaciji s vr\u0161njacima do pomo\u0107i pri obavljanju higijenskih potreba u\u010denika s kojim rade. Za to su, izra\u010dunajte sami 25 puta 20, pla\u0107eni mizerno i to samo za one sate koje u\u010denik provede na nastavi. U slu\u010daju izostanaka u\u010denika s nastave, taman im ne bili najavljeni pa se asistenti pojavili na svojim radnim mjestima, nisu pla\u0107eni ni\u0161ta.  <\/p>\n\n\n\n<p>Rad skrbi koji asistenti u nastavi obavljaju takvom valorizacijom jasno je smje\u0161ten na dno liste prioriteta, ako govorimo iz perspektive dru\u0161tva. Druga perspektiva, ona pedago\u0161ka, re\u0107i \u0107e nam da je odgojna poruka polo\u017eaja asistenata u nastavi uop\u0107e, a onda i u ovom specifi\u010dnom slu\u010daju, da odgajamo nove generacije tako da smatraju prihvatljivim nesmiljeno ga\u017eenje onih najslabiji, koji obavljaju rad koji gradi zdravo tkivo solidarnog dru\u0161tva. \u0160to bi rekli KUD Idijoti: Drugovi, opet smo prevareni, sirotinja uvijek najebe!  <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Po\u010detak \u0161kolske godine u Hrvatskoj obilje\u017eile su s jedne strane ambiciozne najave dalekose\u017enih &#8220;reformi&#8221;, a s druge nezadovoljstvo roditelja stanjem u \u0161kolstvu. No u polemikama o tome koliko je obrazovni sustav daleko od proklamiranih ideala nerijetko se odabiru pogre\u0161ne mete. Tko god da se ulogirao na dru\u0161tvene mre\u017ee u Hrvatskoj prvog dana nove \u0161kolske godine, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":29102,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[547,63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[211],"class_list":["post-29101","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-hrvatska","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29101","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29101"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29101\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29121,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29101\/revisions\/29121"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29102"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29101"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29101"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29101"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29101"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29101"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29101"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29101"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}