{"id":29094,"date":"2019-09-24T10:02:27","date_gmt":"2019-09-24T09:02:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29094"},"modified":"2019-09-26T10:11:29","modified_gmt":"2019-09-26T09:11:29","slug":"muk-o-euru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=29094","title":{"rendered":"Muk o euru"},"content":{"rendered":"\n

Kao \u0161to se moglo i o\u010dekivati, rasprava o uvo\u0111enju eura u Hrvatskoj je posve zamrla. Iz tog razloga podsje\u0107amo na presudne elemente tog procesa koji \u0107e nam odrediti politi\u010dku i ekonomsku budu\u0107nost, a kao svojevrsni comic relief<\/em> tu su nevolje desnice s pitanjima monetarnog suvereniteta.<\/p>\n\n\n\n

Dvije stvari se name\u0107u kao predmet razmi\u0161ljanja povodom najavljenog priklju\u010divanja eurozoni u razdoblju “kampanja” organiziranih od strane Ministarstva financija RH i Hrvatske narodne banke. Nakon promotivnih konferencija i pisma namjere o ulasku u eurozonu objavljenog po\u010detkom srpnja, \u010dlanci i istupi o toj temi u potpunosti su zamrli, \u0161to upu\u0107uje na ve\u0107 poznatu \u010dinjenicu da postoji sna\u017ean konsenzus izme\u0111u poslovne zajednice, politi\u010dke elite i regulatornih dr\u017eavnih institucija o potrebi, \u0161tovi\u0161e neizbje\u017enosti uvo\u0111enja eura. To zna\u010di, s obzirom na to da ostalim dru\u0161tvenim akterima manjka ili interes za problematiku monetarnog suvereniteta ili kapacitet da o tome javno govore, da \u0107e se proces uvo\u0111enja eura najvjerojatnije pokazivati kao niz proglasa i obavijesti. Javnost \u0107e s vremena na vrijeme biti obavije\u0161tena o tome kako proces koji se ne mo\u017ee izbje\u0107i napreduje. <\/p>\n\n\n\n

Druga neobi\u010dnost vezana uz uvo\u0111enje eura ti\u010de se desnice u Hrvatskoj. Naime, iako postoji mno\u0161tvo pozicija desno-od-centra, nijedna se stranka ni predsjeni\u010dki kandidat nisu ozbiljnije osvrnuli na ovu temu neposredno vezanu uz suverenitet, navodno klju\u010dni termin politi\u010dkog vokabulara na desnici. Postoji zanimljivo, iako jo\u0161 nenapisano poglavlje o odnosu desne, nacionalisti\u010dke politike i takozvane nacionalne ekonomije, odnosu koji jo\u0161 od vremena predsjednika Tu\u0111mana izaziva glavobolju za nacionalisti\u010dku ideologiju i politiku. Za Tu\u0111mana je uvo\u0111enje nacionalne valute bilo prije svega pitanje ja\u010danja nacionalnog identiteta, ili kako je sam rekao u podu\u017eem intervjuu<\/a> za katoli\u010dki list MI objavljenom 1998. godine: “Nisam znao da je u \u017denevi na jednom spomeniku kao znak nov\u010dane vrijednosti lik kune, da trgovci u srednjem vijeku idu u posjete s kunama u rukama itd., ali sam znao to da je va\u017eno prekinuti s imenima stranih valuta, valuta koje su bile znak izrabljivanja Hrvatske, a da uvo\u0111enje nacionalne nov\u010dane vrijednosti kune zna\u010di uvo\u0111enje nacionalne svijesti i na to gospodarsko podru\u010dje.” Tako je uvo\u0111enje nacionalne valute shva\u0107ao Tu\u0111man, sredi\u0161nja figura hrvatske desnice, pa je stoga sasvim razumljivo pitati za\u0161to se podrazumijeva da je dinar bio strana valuta i sredstvo izrabljivanja, dok uvo\u0111enje eura, tako\u0111er strane valute, predstavlja napredak. <\/p>\n\n\n\n

Stupnjevi suverenosti<\/h2>\n\n\n\n

Jednu od pote\u0161ko\u0107a u dana\u0161njim raspravama o monetarnoj suverenosti predstavlja sve popularnija takozvana Moderna monetarna teorija<\/a><\/em> (MMT), nastala tijekom posljednjih tridesetak godina kao nastavak i daljnji razvoj prethodnih uglavnom kejnzijanskih tuma\u010denja novca. Ta je teorija izazvala mnogobrojne nedoumice i polemike, me\u0111utim, treba spomenuti samo dvije to\u010dke. Prvo, unato\u010d nazivu, Moderna teorija novca <\/em>ne pretendira da bude teorija novca, nego opis onoga \u0161to se doga\u0111a u monetarno suverenim dr\u017eavama poput SAD-a. Prema zastupnicima MMT-a, monetarna se suverenost ogleda u emisiji vlastite doma\u0107e valute i pla\u0107anju poreza i drugih davanja u toj istoj valuti. Dr\u017eava pod tim pretpostavkama uvijek mo\u017ee financirati dug denominiran u doma\u0107oj valuti, to jest nikad joj ne mo\u017ee “ponestati novca” te je u stanju kupiti bilo koju robu ili uslugu denominiranu u doma\u0107oj valuti (uklju\u010duju\u0107i radnu snagu) bez financijskog ograni\u010denja. U kontekstu ameri\u010dke politike rije\u010d je o tvrdnjama s dalekose\u017enim implikacijama jer se podrazumijeva da, ako su to\u010dne, problem deficita i duga predstavlja drugorazredno pitanje, odnosno da, dok god postoje neupotrebljeni resursi i nezaposlena radna snaga, dr\u017eava mo\u017ee pokrenuti ambiciozne projekte poput Green New Deal-a ili javno financiranog zdravstva bez ograni\u010denja. Time se retorika republikanaca i fiskalnih konzervativaca sagra\u0111ena oko pitanja “Tko \u0107e platiti skupe socijalne programe?”<\/em> posve ispuhuje i postaje bespredmetna. Drugim rije\u010dima, budu\u0107i da dr\u017eava emitira vlastitu valutu i stvara potra\u017enju za njom zahtjevom da porez bude pla\u0107en u toj valuti, ona nije suo\u010dena s ograni\u010denjima s kojima su suo\u010dena ku\u0107anstva i poduze\u0107a te se stoga ne mo\u017ee ni analizirati po analogiji s ku\u0107anstvima i poduze\u0107ima. <\/p>\n\n\n\n

Razli\u010dite kritike<\/a> su iznesene na ra\u010dun MMT koje ovdje nisu toliko va\u017ene jer ve\u0107ina dr\u017eava ne zadovoljava pretpostavke monetarne suverenosti. Kada je rije\u010d o europskim dr\u017eavama, primjerice, zna\u010dajan dio ne emitira vlastitu valutu jer su dio monetarne unije, dok je ostatak vezan formalno ili neformalno uz euro i monetarnu uniju. Hrvatska od uvo\u0111enja kune 1994. godine mo\u017ee poslu\u017eiti kao primjer dr\u017eave koja nominalno emitira vlastitu valutu kunu, ali kretanje vrijednosti te valute vezuje uz kretanje vrijednosti eura. U pozadini sidrenja doma\u0107e valute kroz te\u010dajni mehanizam stoji problem visoke razine euroizacije. Naime, za razliku od drugih aspekata tranzicije oko kojih \u0107e se povesti polemika i lomiti koplja po pitanju uspje\u0161nosti, za hrvatsku valutu se mo\u017ee jednozna\u010dno re\u0107i da je kao projekt bila \u2013 neuspje\u0161na. <\/p>\n\n\n\n

Kuna u proteklih 25 godina nije za\u017eivjela kao valuta u punom smislu, odnosno nije obavljala standardne funkcije novca budu\u0107i da sasvim o\u010dito nije bila ni mjera vrijednosti (to je do 1999. bila njema\u010dka marka, nakon toga euro) ni sredstvo rezerve. S obzirom na to razmjerno je lako zagovarati uvo\u0111enje eura. Doma\u0107a valuta nije za\u017eivjela kao novac u punom smislu, sredi\u0161nja banka de facto<\/em> ima vezane ruke u vo\u0111enju monetarne politike, visok stupanj kreditne i depozitne euroizacije proizvodi rizike i tro\u0161kove za ku\u0107anstva, poduze\u0107a i dr\u017eavu. Nije li onda logi\u010dno rije\u0161iti se nefunkcionalne valute, odre\u0107i se mogu\u0107nosti monetarne politike u zamjenu za eliminaciju valutnog rizika? U tako postavljenom okviru gdje se odri\u010demo onoga \u0161to u stvari nismo ni imali (monetarna politka), a zanimaju nas samo koristi uklanjanja pojednina\u010dnih rizika odgovor je sigurno potvrdan. Me\u0111utim, ulozi u pri\u010di o monetarnoj suverenosti su mnogo vi\u0161i. <\/p>\n\n\n\n

Obesmi\u0161ljavanje demokracije<\/h2>\n\n\n\n

Ponajprije, jasno je da monetarna suverenost dolazi u stupnjevima. Vra\u0107aju\u0107i se na spomenute MMT postavke, dr\u017eava u idealnom slu\u010daju, ne samo da emitira vlastitu valutu, nego tako\u0111er obavlja transakcije i zadu\u017euje se u istoj valuti. No, za ve\u0107inu dr\u017eava takav idealni slu\u010daj nije dose\u017ean. Francuski ekonomisti M.Aglietta i A.Orl\u00e9an uveli su ideju<\/a> hijerarhije novca u me\u0111unarodnim odnosima, nagla\u0161avaju\u0107i sredi\u0161nju ulogu ameri\u010dkog dolara ili kasnije eura u opreci spram perifernih valuta. \u010ce\u0161ka kruna ili poljski zlot u me\u0111unarodnoj podjeli predstavljaju periferne valute i monetarni suverenitet \u010ce\u0161ke ili Poljske svakako ne odgovara stupnju kakvog ima SAD, no uzimaju\u0107i u obzir neprestano odga\u0111anje ulaska u eurozonu, te zemlje nalaze dovoljno dobre razloge za zadr\u017eavanje doma\u0107e valute bez obzira na polo\u017eaj u me\u0111unarodnoj hijerarhiji. Jedan od razloga je vo\u0111enje industrijske politike i procjena da ulazak u eurozonu ne zna\u010di samo gubitak monetarne politike ve\u0107 i ograni\u010davanje ekonomskih mjera u slu\u010daju krize. <\/p>\n\n\n\n

Kako je poznato<\/a>, isprepletenost dr\u017eavnog novca i privatnog novca koji emitiraju banke i drugi ekonomski akteri karakteristika je suvremenih monetarnih sustava. Dr\u017eava pod uvjetima financijske liberalizacije ne mo\u017ee usmjeravati pona\u0161anje privatnih aktera, ali s obzirom da dr\u017eavni stoji iznad privatnog novca i financijske imovine, mo\u017ee iskoristiti monetarni suverenitet da odredi kada i pod kojim uvjetima \u0107e se odvijati konverzija privatnog novca i imovine u dr\u017eavni novac, osobito u trenucima krize. Ako prihvatimo da monetarni suverenitet dolazi u stupnjevima, te ako zamislimo skalu u rasponu od SAD-a do Gr\u010dke, onda nije te\u0161ko uo\u010diti da se puna monetarna suverenost ne ogleda samo u boljem utemeljenju ekonomske politike u uzlaznom dijelu ciklusa ve\u0107 omogu\u0107uje i robusni odgovor na recesiju i krizu. Recentna nam ekonomska povijest pokazuje mnoge primjere zemalja koje su se odlu\u010dile razmijeniti stupanj monetarne suverenosti za nominalni pomak prema gore u me\u0111unaronoj monetarnoj hijerarhiji. Argentina je to u\u010dinila vezivanjem doma\u0107e valute za ameri\u010dki dolar, dok je gr\u010dki put uklju\u010divao napu\u0161tanje drahme i uvo\u0111enje eura. Oba slu\u010daja nude gra\u0111u za raspravu o odnosu monetarne suverenosti i demokratskog poretka. Gr\u010dki slu\u010daj je osobito zna\u010dajan budu\u0107i da pokazuje da zemlja koje nema na\u010dina rje\u0161avanja problema likvidnosti uslijed gubitka monetarnog suvereniteta, ne mo\u017ee provoditi demokratski donesene odluke, \u010dak ni u slu\u010daju da su potvr\u0111ene na referendumu. U gr\u010dkom je slu\u010daju u\u010dinak gubitka monetarnog suvereniteta dodatno pogor\u0161an \u010dinjenicom disfunkcionalnosti monetarne unije \u010diji je Gr\u010dka dio. Iako su neke reforme eura pokrenute nakon krize ustanovljenjem institucionalnih tijela poput Europskog stabilizacijskog mehanizma i Jedinstvenog mehanizma supervizije<\/a>, glavni nedostaci Europske monetarne unije nisu dotaknuti, zemlje periferije jo\u0161 se uvijek nalaze zatvorene u istom poro\u010dnom krugu sa zemljama centra, dakle u situaciji da se ne mogu ekonomski natjecati, niti imaju na raspolaganju instrumente prilagodbe, izuzev interne devalacije. <\/p>\n\n\n\n

Iako se u anakronom nacionalisti\u010dkom poimanju novac naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje samo kao jedan od mnogih markera nacionalnog identiteta, u re\u017eimu otvorenih kapitalnih tokova i uznapredovale financijalizacije, monetarna suverenost se ne mo\u017ee jednostavno podvesti pod politi\u010dku suverenost. Monetarna je suverenost relativna, odnosno pokazuje se kao mjesto u me\u0111unarodnoj hijerarhiji novca, otkrivaju\u0107i istovremeno odnos dr\u017eavnog novca prema tokovima privatnog novca i kapitala. U mjeri u kojoj politi\u010dki suverena dr\u017eava nije u stanju kontrolirati tokove privatnog novca, bit \u0107e joj potrebna vanjska asistencija i prilagodba kroz interne mehanizme \u0161tednje i rezanja tro\u0161kova. U krizi eurozone, monetarne unije u koju Hrvatska ulazi pod pretpostavkom uklanjanja rizika disfunkcionalne doma\u0107e valute, ogleda se specifi\u010dan odnos monetarne i politi\u010dke suverenosti \u2013 daleko od toga je monetarna suverenost samo jedan aspekt politi\u010dke, naprotiv, njezin gubitak mo\u017ee obesmisliti i u\u010diniti bespredmetnim sam proces demokratskog dono\u0161enja odluka. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao \u0161to se moglo i o\u010dekivati, rasprava o uvo\u0111enju eura u Hrvatskoj je posve zamrla. Iz tog razloga podsje\u0107amo na presudne elemente tog procesa koji \u0107e nam odrediti politi\u010dku i ekonomsku budu\u0107nost, a kao svojevrsni comic relief tu su nevolje desnice s pitanjima monetarnog suvereniteta. Dvije stvari se name\u0107u kao predmet razmi\u0161ljanja povodom najavljenog priklju\u010divanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":29096,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[213],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[147],"class_list":["post-29094","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-financije","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29094","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29094"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29094\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29098,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29094\/revisions\/29098"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29094"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29094"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29094"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29094"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29094"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29094"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29094"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}