U maniri kakve HBO kriminalisti\u010dke serije, ovoljetno ubojstvo u rumunjskoj provinciji razotkrilo je nemo\u0107 dr\u017eave, snagu mafije, geopoliti\u010dku zavisnost i u krajnjoj liniji propali ekonomski model.<\/p>\n\n\n\n
Petnaestogodi\u0161nja Alexandra M\u0103ce\u0219eanu iz sela pokraj Caracala, grada u ju\u017enoj Rumunjskoj, 25. srpnja 2019. u 11 sati prijepodne je nazvala 112 i rekla da je oteta, prebijena i silovana. Nazvala je tri puta, opisala gdje se nalazi i zamolila da ju se spasi. Pored ta tri poziva, Alexandru ju dvaput nazvao i policijski slu\u017ebenik, na mobitel za koji se ispostavilo da pripada njenom otmi\u010daru. Ukupno je, dakle, 20 minuta pri\u010dala sa slu\u017ebenicima. Bez obzira na to, policija ju nije uspjela locirati prije ranog jutra 26. srpnja. U ku\u0107i otmi\u010dara prona\u0111eni su spaljeni ostaci Alexandrina tijela.<\/p>\n\n\n\n
Cijela pri\u010da je iza\u0161la na vidjelo prvenstveno posredstvom Alexandrina ujaka, prominentne figure u nevladinom sektoru, povezane s policijom i najvi\u0161im politi\u010dkim e\u0161alonima. Sasvim o\u010dekivano, pri\u010da je izazvala bijes javnosti. Iako precizni detalji otmice i smrti jo\u0161 nisu poznati te su predmet policijske istrage i debata pod okriljem misterije, proturje\u010dja, sumnji\u010denja i teorija zavjera, Alexandrin slu\u010daj je otvorio klju\u010dne probleme funkcioniranja rumunjske dr\u017eave i dru\u0161tva. Ti su problemi, dakako, bili poznati i prije, ali ovaj ih je slu\u010daj razotkrio kao simptom krajnje bolesti dru\u0161tva. Kao da Alexandra nije nazvala 112 samo u nadi da si spasi \u017eivot ve\u0107 i da prozove samu dru\u0161tvenu strukturu.<\/p>\n\n\n\n
Vrlo je primamljivo krivicu za njenu smrt pripisati isklju\u010divo potpunoj nesposobnosti policije. Sasvim je o\u010dito da je policija bila kriminalno nekompetentna, nemarna, nepripremljena i arogantna na svakom koraku. Sam transkript razgovora izme\u0111u Alexandre i hitne slu\u017ebe dovoljan je da vam proklju\u010da krv u \u017eilama, a i funkcionira kao savr\u0161en prikaz odnosa dr\u017eavnih slu\u017ebenika prema gra\u0111anima koji je poznat svakom Rumunju. Na primjer, operaterka se dere na Alexandru i zahtijeva da prekine razgovor kako bi se oslobodile linije za druge hitne slu\u010dajeve. Tako\u0111er, \u010dini se da iznosi sumnje u vjerodostojnost njene pri\u010de, pogotovo oko dijela da ju je oteo i silovao nepoznat mu\u0161karac: jo\u0161 jedno iskustvo poznato mnogim Rumunjkama koje su prijavljivale silovanje na policiji. Tako\u0111er, policijski slu\u017ebenici u razgovoru nisu \u010dinili gotovo ni\u0161ta kako bi uputili Alexandru kojim postupcima da si pove\u0107a stupanj sigurnosti i u krajnjoj liniji ubrza nala\u017eenje. Naprotiv, upu\u0107uju je da stoji gdje je jer \u0107e ve\u0107 netko do\u0107i, na \u0161to ona odgovora i da ne mo\u017ee nigdje i\u0107i jer je zavezana. To je samo potaknulo policajce da vi\u010du na nju zato \u0161to je nestrpljiva.<\/p>\n\n\n\n
No to je tek bio po\u010detak policijskih groznih zabluda, sporih reakcija i krivih odluka koje su dovele do toga da su Alexandru prona\u0161li tek 19 sati nakon njenog prvog poziva. O\u010dito prekasno. Kao da to nije dovoljno, rije\u010d je samo o vrhu ledenog brijega. Kao \u0161to se ispostavilo, policijska je nekompetencija prethodila Alexandrinu slu\u010daju te i svemu \u0161to se doga\u0111alo kasnije.<\/p>\n\n\n\n
Luiza Menca, djevojka tako\u0111er iz sela pored Caracala, nije se 14. travnja ove godine vratila ku\u0107i. Njen djed je prijavio nestanak policiji i oni su sa zaka\u0161njenjem otvorili slu\u010daj. Me\u0111utim, potraga se odvijala mjesecima bez ikakvog napretka. Na kraju su dijelovi njene odje\u0107e i tijela prona\u0111eni spaljeni u istoj ku\u0107i kao i Alexandrini. Name\u0107e se neminovan zaklju\u010dak: da je policija revnije radila na slu\u010daju Luizina nestanka mo\u017eda bi Alexandra danas bila \u017eiva. \u0160tovi\u0161e, novinari su kasnije saznali da je policija bila u posjedu fotografije automobila kasnije uhi\u0107enog mu\u0161karca optu\u017eenog za oba ubojstva. Mjesecima su je imali u fajlu, ali nisu poduzeli ni\u0161ta da ispitaju trag. Pored svega toga, otprilike u isto vrijeme dok je Alexandra zvala 112, osumnji\u010denik za ubojstvo je nazvao njenu majku koja je u tom momentu bila s policajcima i rekao joj da se njena k\u0107er nalazi u Engleskoj, da je dobro i da samo nastoji zaraditi vi\u0161e novaca nego \u0161to bi mogla doma. Dakle, policija je iz prve ruke \u010dula glas osumnji\u010denog, ali nije bila u stanju da ga locira i uhiti.<\/p>\n\n\n\n
Pogre\u0161ke su se nastavile i slu\u010daj je preba\u010den iz Caracala u Bukure\u0161t. No tu pri\u010da dobiva novi zaokret, a nesposobnosti lokalne policije novo svjetlo. Premda se premje\u0161taj pravdao birokratskim razlozima, postalo je o\u010dito da postoje legitimne sumnje u povezanost lokalne policije, tu\u017eiteljstva i mre\u017ea za trgovinu seksualnim robljem. Zapravo je ta veza postala o\u010dita nekoliko dana nakon \u0161to su prona\u0111eni Alexandrini ostaci. Ispostavilo se da je za vrijeme potrage jedan od uklju\u010denih policajaca poslao pripadniku lokalne mafije poruku na Whatsappu s upitom o Alexandrinoj lokaciji. Normalno, ovaj ga je uputio na adrese koje pripadaju suparni\u010dkom klanu. O\u010dito, tamo Alexandre nije bilo.<\/p>\n\n\n\n
Ova informacija, zajedno s prija\u0161njim slu\u010dajevima i detaljima proteklih godina u regiji oko Caracala, uspostavljaju \u0161iri interpretacijski okvir cijele pri\u010de. Posrijedi nije samo nemarnost policije, rije\u010d je o uobi\u010dajenoj praksi policijskog zata\u0161kavanja mafija\u0161kih otimanja tinejd\u017eerica u svrhu prostitucije. Iako se osumnji\u010denik na prvi pogled \u010dinio kao vuk samotnjak kojeg seksualno uzbu\u0111uju srednjo\u0161kolke, o\u010dito se radi samo o pje\u0161adijskom vojniku mo\u0107nih organizacija za trgovinu seksualnim robljem koje operiraju na ovom podru\u010dju. One regrutiraju, na razli\u010diti na\u010dine, uklju\u010duju\u0107i i otmice, mlade \u017eene iz siroma\u0161nih i nestabilnih porodica. Regija oko Caracala je jedna od najsiroma\u0161nijih u Rumunjskoj. Mnogi ljudi, poput Luizine majke, prisiljeni su na emigraciju kako bi prona\u0161li posao. Taj kontekst \u010dini regiju plodnim tlom za trgovinu ljudima. Jo\u0161 2012. godine te su radnje bile pod istragom nadle\u017enih organa, ali bez rezultata, a nestanci djevojaka su nastavljeni. Naravno, to nije jedina regija u kojoj se takve stvari doga\u0111aju bez istraga, ali je dospjela u \u017ei\u017eu javnosti jer je Alexandra uspjela nazvati 112.<\/p>\n\n\n\n
U cijeloj pri\u010di postoji jo\u0161 jedna dimenzija. Nedaleko od dvori\u0161ta u kojem su prona\u0111ena spaljena tijela nalazi se jedna od najve\u0107ih NATO baza u Europi. Uz to je i jedna od najva\u017enijih jer sadr\u017ei proturaketni \u0161tit usmjeren prema Rusiji koji je izazvao gnjev Vladimira Putina nakon \u0161to je instaliran. Lokalno stanovni\u0161tvo i razli\u010diti glasovi u medijima pretpostavljaju da su vojnici smje\u0161teni u bazi klijenti mre\u017ee prostitucije koju organizira lokalna mafija. U tome vide i razloge za\u0161to se dr\u017eava pravi slijepa na cijeli problem, sporo reagira ili glumi nesposobnost. Te je poveznice jako te\u0161ko dokazati i predstavljaju izvor brojnih teorija zavjere. Ali ne mo\u017ee ih se niti otpisati s obzirom na brojne primjere \u0161irom svijeta koji ukazuju na povezanost ameri\u010dkih baza i trgovine seksualnim robljem.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to je u ovom slu\u010daju sigurno jest potpuno nepovjerenje ljudi u saznavanje istine o smrti Alexandre, Luize i nestanka tisu\u0107a drugih djevojaka bez ikakvog traga. To nepovjerenje pridonosi potpunom nepovjerenju u dr\u017eavne institucije i samu dr\u017eavu. Kao \u0161to ovaj slu\u010daj otkriva, \u010dini se da je rumunjska dr\u017eava nevoljna ili nesposobna spa\u0161avati vlastite gra\u0111ane ili djelovati sukladno njihovim interesima. Premda se ve\u0107i dijelovi prora\u010duna slijevaju u ono \u0161to je Pierre Bourdieu nazvao “desnom rukom dr\u017eave”, represivne institucije poput vojske, policije, tajne slu\u017ebe i sli\u010dnih, kada do\u0111e do za\u0161tite ili spa\u0161avanja gra\u0111ana te institucije uglavnom zaka\u017eu. To dovodi do dviju vrsti reakcija koje su prisutne i u ovom slu\u010daju. Prva predstavlja poziv na komadanje dr\u017eave jer je neu\u010dinkovita, korumpirana i nesposobna: ukratko, stara libertarijanska dogma. Ta reakcija ne vidi paradoks: kako dr\u017eava mo\u017ee biti u\u010dinkovita ako je cilj raskomadati ju na dijelove? Druga se reakcija zasniva na tome da se vi\u0161e sredstava treba usmjeriti prema represivnim organima: vi\u0161e policajaca, vi\u0161e \u0161pijuna, brutalnije zatvorske kazne. Ona pak ne vide da dr\u017eava ve\u0107 sada koristi mnogo sredstava za te slu\u017ebe, a mlade djevojke ionako nestaju.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to nedostaje, uobi\u010dajeno, jest pravilna reakcija: nakon trideset godina neoliberalnog konsenzusa dr\u017eava se nalazi u potpunom neredu, preslaba da za\u0161titi gra\u0111ane koji ju zbog toga preziru i ne vjeruju joj. I samo dru\u0161tvo je tako\u0111er rastrgano. Tranzicijski ekonomski model je naprosto dislocirao velike segmente stanovni\u0161tva i odveo ih u bijedu. S iznimkom nekoliko ve\u0107ih gradova, diljem zemlje je ve\u0107ina populacije napu\u0161tena i prepu\u0161tena raznim oblicima zlostavljanja. To je ono \u0161to je ubilo Alexandru, Luizu i mnoge druge anonimne djevojke i nastavit \u0107e to raditi.<\/p>\n\n\n\n
S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U maniri kakve HBO kriminalisti\u010dke serije, ovoljetno ubojstvo u rumunjskoj provinciji razotkrilo je nemo\u0107 dr\u017eave, snagu mafije, geopoliti\u010dku zavisnost i u krajnjoj liniji propali ekonomski model. Petnaestogodi\u0161nja Alexandra M\u0103ce\u0219eanu iz sela pokraj Caracala, grada u ju\u017enoj Rumunjskoj, 25. srpnja 2019. u 11 sati prijepodne je nazvala 112 i rekla da je oteta, prebijena i silovana. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":29039,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[587],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-29030","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rumunjska","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29030","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29030"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29030\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29038,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29030\/revisions\/29038"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29039"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29030"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29030"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29030"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=29030"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=29030"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=29030"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=29030"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}