Po\u010detkom novembra, upravljanje Europskom unijom preuzet \u0107e nova Komisija. Ona je rezultat dogovora stranaka koje su na zadnjim euroizborima na\u010delno nastupile kao “proeuropske” ili “antipopulisti\u010dke”. No ve\u0107 prve najave vezane uz Komisiju sugeriraju kako su se neke ideje ekstremne desnice uvukle duboko u sredi\u0161te Unije.<\/p>\n\n\n\n
Nije jasno ima li\nUrsula von der Leyen, novopostavljena predsjednica Europske komisije,\nkoja je na to mjesto stigla iz njema\u010dke demokr\u0161\u0107anske, \u0161to \u0107e\nre\u0107i Merkeli\u010dine kvote, uvrnuti smisao za humor ili doista misli\nozbiljno. Kad se za mjesec i pol dana na svoj petogodi\u0161nji mandat\notisne nova postava Europske komisije u njoj \u0107e biti nekih, pomalo\nbizarnih rje\u0161enja. Recimo, prvo \u0161to upada u o\u010di u novom timu jest\nda je povjerenik za pro\u0161irenje Europske unije Fideszov kadar L\u00e1szl\u00f3\nTr\u00f3cs\u00e1nyi. Dakle resor koji se \u2013 bez ikakvog zezanja \u2013 zove\n“Susjedske politike i pro\u0161irenja” dati \u010dlanu Orb\u00e1nove\nstranke koja vodi politiku otvorenog i opetovanog prezira kom\u0161iluka,\nkoja Temi\u0161var u Rumunjskoj zapravo vidi kao ma\u0111arski Alamo i koja\ndogodine, u “duhu dobrosusjedstva”, kani usred Budimpe\u0161te\npodi\u0107i spomenik Trianonskom porazu s popisom izgubljenih pokrajina,\nod Prekmurja do Erdelja te koja se, naposljetku, od dijela svojih\nsusjeda doslovno \u017eicom ogradila, e za takvo kadroviranje doista\ntreba imati petlje. Ili samo biti cini\u010dan.<\/p>\n\n\n\n
Ni\u0161ta manje\nkarikaturalno nije ni imenovanje hadezeovske \u010dlanice Dubravke \u0160uice\nna mjesto potpredsjednice Komisije zadu\u017eene za ni manje ni vi\u0161e\nnego resor koji se zove “Demokracija i demografija”.\nHadezeovski re\u017eim od samih po\u010detaka, s manjim ili ve\u0107im\noscilacijama, karakterizira politika etni\u010dkog nacionalizma,\nautoritarizma i ekonomskog klijentelizma, a predstavnica te i takve\npoliti\u010dke snage trebala bi dati svoj obol u pitanjima demokracije u\nEuropskoj uniji. Tu je rije\u010d gotovo pa o alanfordovskoj vrsti\nrje\u0161enja, tipa “Za domovinu \u0107u dati sve, pa \u010dak i nokat”\nili “Mi ni\u0161ta ne obe\u0107avamo i to ispunjavamo \u2013 stranka\nistine”. A demografija, tek! Kad je prije godinu i pol Zoran\n\u0160prajc u svojem Direktu priupitao premijera Andreja Plenkovi\u0107a kako\nkomentira raseljenu Slavoniju, ovaj mu je mrtav-hladan i arogantno\notpovrnuo otprilike da smo se za to i borili, naime da su od 2013.\ngranice otvorene, radne vize ukinute, pa tko voli, nek’ izvoli.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ne\u0107e novu\npredsjednicu Komisije toliko boljeti glava ni zbog hadezeovog ni zbog\nfidesovog kadra. Nju ve\u0107 sad dio briselske javnosti mu\u010di, a zapravo\nje ismijava, zbog ne\u010deg posve drugog, zbog kreiranje jednog skroz\nnovog resora, odnosno davanja imena jednom starom europskom problemu.\nNaime, predsjednica je odlu\u010dila pitanja sigurnosti, obrazovanja,\nintegracija i migracija objediniti u jedan megasektor i nazvati ga\nresorom za “Za\u0161titu europskog na\u010dina \u017eivota” te ga\npovjeriti Grku Margaritisu Schinasu iz konzervativne Nove\ndemokracije. Kritike su se pojavile momentalno, dr\u017ee\u0107i da je nova\npredsjednica ve\u0107 takvim imenovanjem tog sektora zapravo krenula u\norbanizaciju europske politike, da je takvim nazivom pokazala da je\nprihvatila logiku “tvr\u0111ave Europe” i da to upu\u0107uje na to\nda bi se ona u svojoj politici mogla voditi idejama protekcionizma i\neuropskog ekscepcionalizma. \n<\/p>\n\n\n\n
Prigovori posebno\ndolaze od lijevih i zelenih zastupnika u Europskom parlamentu. Pa dok\nbritanski laburisti naziv ocjenjuju retrogradnim i anakronim,\nPhilippe Lamberts, belgijski \u010dlan Zelenih, ka\u017ee da je “fraza o\n‘za\u0161titi europskog na\u010dina \u017eivota’ ni\u0161ta drugo nego terminologija\ndog-whistle<\/em> tipa, koja je stvorena samo zato da bi okura\u017eila\nkrajnju desnicu, posebno u pitanjima migracija”. Jo\u0161 je dodao\nda je “kompletno bjela\u010dki sastav Europske komisije, koji pritom\njo\u0161 tvrdi da \u0161titi ‘na\u0161 europski na\u010din \u017eivota’, daleko od ideje\njedinstva<\/em> u<\/em> razli\u010ditosti<\/em>, na kojoj je izgra\u0111ena\nova Unija”.<\/p>\n\n\n\n Napadnuta se\npredsjednica EK-a brani da je pod “europskim vrijednostima”\nzapravo mislila na za\u0161titu radnika, solidarnost i integraciju\nmigranata. Me\u0111utim, u njezinom pismenom obra\u0107anju gr\u010dkom\npotpredsjedniku za “za\u0161titu europskog na\u010dina \u017eivota”\notkriva se mo\u017eda klju\u010d rje\u0161enja kako ona vidi taj sektor. Naime,\nsvom ministru u pismu nagla\u0161ava da od njega posebno o\u010dekuje\nanga\u017eman na podru\u010dju sigurnosti, odnosno da uve\u0107a kapacitete EU-a\nosobito na podru\u010dju za\u0161tite od “hibridnih prijetnji” te\nda sektor koji vodi “napravi elasti\u010dnim” i osposobi ga na\nna\u010din da prijetnje “detektira, prevenira i odgovori na njih”.\n<\/p>\n\n\n\n Osim \u0161to retorika\nneodoljivo podsje\u0107a na slavno \u0160eksovo “locirati,\nidentificirati, uhititi, transferirati”, ona zapravo upu\u0107uje na\ntrampovski, a danas dominantni tip vo\u0111enja me\u0111unarodne politike po\nkojem prijetnje evoluiraju, patriotski etos ja\u010da, a arhineprijatelj\nje i dalje \u2013 Rusija. Ta nova\/stara europska ideologija, osim u\nvje\u010dnom agresoru na Istoku, svoju poziciju vidi i u otporu\nSjedinjenim Dr\u017eavama. Iako je jo\u0161 uvijek aktualni predsjednik\nKomisije Jean-Claude Juncker rekao da se s kolegi\u010dinim nazivom\nresora ne sla\u017ee, upravo je on bio taj koji je izrazito inzistirao na\nobrani tzv. europskog na\u010dina \u017eivota. Tako je 2016. ustvrdio da\nosim \u0161to moramo braniti “na\u0161 dom”, moramo poku\u0161ati ne\nbiti naivni i usprotiviti se, izme\u0111u ostalog, i ameri\u010dkom dampingu\ni njegovom “nefer ekonomskom Divljem zapadu”.<\/p>\n\n\n\n Na sve ove trope\n(paranoja zbog prijetnji s Istoka, neregularne migracije, nelojalna\nkonkurencija sa Zapada), a koji su sada objedinjeni u resoru “za\u0161tite\neuropskog na\u010dina \u017eivota”, zapravo redovito nailazimo i u\nstarijim i ranijim desnim politi\u010dkim imaginarijima. Tako je jo\u0161\nprije 35 godina francuski desni\u010dar Jean-Marie Le Pen u intervjuu u\npublikaciji pod naslovom “Za Europu Europljana” ustvrdio da\nglavna opasnost za Europu i njezin na\u010din \u017eivota le\u017ei u “utopizmu\ninternacionalizma” te da moraju postojati granice jer one \u010duvaju\n“identitet, slobodu i nezavisnost”.<\/p>\n\n\n\n Kako bilo da bilo,\npolitika diferencijacije \u0107e se o\u010dito nastaviti. Ba\u0161 kao \u0161to su u\nprethodnim razdobljima “non-EU” gra\u0111ani odvajani od “EU”\ngra\u0111ana na granicama i paso\u0161kim kontrolama, ili su “isto\u010dnjaci”\nu liku siroma\u0161nih Poljaka, Rumunja ili Bugara ozna\u010davani kao\n“turisti u potrazi za socijalnim benefitima” koje kao takve\ntreba deportirati i vra\u0107ati u njihove tada jo\u0161 izvan\u0161engenske\nzemlje, tako \u0107e i nova europska vlada tra\u017eiti, i svakako\npronalaziti, sve nove i nove kriterije odjeljivanja ljudi. Trenuta\u010dno\nsu na tapetu bliskoisto\u010dni do\u0161ljaci koji se hijerarhiziraju po\nprincipu razlikovanja “legalnih tra\u017eitelja azila” od\n“nelegalnih imigranata” (koji nas \u010dak i demografski mogu\nnadja\u010dati, a o terorizmu da i ne pri\u010damo), s jednim osnovnim ciljem\n\u2013 da se sa\u010duva ovo \u0161to imamo, jer to su te neupitne vrijednosti,\nto je taj na\u0161 “European way of life” oko kojeg, ba\u0161 kao i\nza “American way of life”, a kako je svojedobno kazao biv\u0161i\nameri\u010dki predsjednik George W. Bush, “nema pregovora”.<\/p>\n\n\n\n U temelju takve\neuropske protekcionisti\u010dke politike le\u017ei zapravo jedna stara i\ndobro poznata hantingtonovska<\/em> premisa koja ka\u017ee da se danas,\nistina, priznaje pluralitet civilizacija\/kultura, ba\u0161 svima se\npriznaje pravo na razli\u010ditost, \u0161tovi\u0161e, nema vi\u0161e \u010dak ni one\nodranije stalno prisutne i poznate grubosti prema neeuropskim\ncivilizacijama (\u010dak je i Ostoji\u0107eva policija bila krajnje\nsusretljiva prema sirijskim izbjeglicama u kampu u Slavonskom Brodu\n2015.), svakako je nje bitno manje na retori\u010dkoj razini, ali se\nistovremeno, \u010disto pragmati\u010dno gledano, ima od svih aktera\nbezostatno tra\u017eiti europska jedinstvenost, koordiniranost, spremnost\ni odlu\u010dnost u djelovanju, posebno u sigurnosnom i vojnom smislu, ali\nse takvo osna\u017eivanje tra\u017ei i u svakom drugom smislu. Jer rije\u010d je\no igri mo\u0107i izme\u0111u homogenih entiteta, kultura je tu u ulozi bitnog\nelementa na\u0161eg neksusa mo\u0107i, bonton tako\u0111er, \u010dak i tolerancija.<\/p>\n\n\n\n Navest \u0107emo tri\ndoma\u0107a primjera u kojima se vidi da je ta ideologija “mi”\n\u2013 “oni” posve poop\u0107ena, skroz naturalizirana, \u010dak i kod\nnekih ljudi dobre volje i simpati\u010dnih gesti. U duhu te meke igre\nrazlika, tog svojevrsnog ekumenskog nacionalizma, dobar frend\npredsjedni\u010dkog kandidata Zorana Milanovi\u0107a i \u0161ef Atlantica Emil\nTedeschi nedavno je zagrmio s pozornice ukazuju\u0107i na na\u0161e\nkulturno-civilizacijske nesavr\u0161enosti koji bi nas, je li, mogle\nskupo ko\u0161tati: “Mi kad vidimo crnca, mi ga \u017eelimo lin\u010dovati u\nSplitu. Kad \u010dujemo da netko govori srpski, mi ga bacimo u more. Kad\nvidimo Azijata pred Markovom crkvom, mi se jo\u0161 uvijek smijemo i\npokazujemo prstom.” Ironi\u010dno bismo mogli dodati da crnca,\nnaravno, ne treba lin\u010dovati, a Srbina baciti u more, puno ih je\nekonomi\u010dnije “samo” eksploatirati, ali nije samo to. \n<\/p>\n\n\n\n Jer na\u0161a je\ntolerancija na\u0161a forca. U tom smislu je simptomati\u010dna i izjava\nsupetarske gradona\u010delnice Ivane Markovi\u0107 u vezi ljeto\u0161njeg napada\nna te nesretne Srbe-sezonce, iako je bila izre\u010dena u evidentno\ndobroj namjeri. Izme\u0111u ostalog, gradona\u010delnica je rekla da “svaki\n\u010din nasilja, ikada, igdje i prema bilo kome je jednostavno\nneprihvatljiv, a pogotovo da se ovako ne\u0161to desi jer netko pripada\ndrugoj nacionalnosti ili pri\u010da nekim drugim jezikom”. Ti\n“separate but equal” drugi<\/em> bili su ne\u0161to kasnije\nnapadnuti i u \u0161ibenskoj \u017eupaniji, pa je \u0161ibenski \u017eupan Goran\nPauk, na tragu svoje kolegice, tako\u0111er u dana\u0161njem smislu korektno\nodgovorio: “…govoriti druga\u010dijim jezikom, navijati za drugi\nklub, slu\u0161ati druga\u010diju glazbu ili biti Srbin u Hrvatskoj nije\nvelikosrpska politika nego demokratska tekovina za koju smo se isto\ntako borili.”<\/p>\n\n\n\n U osnovi ove\nfilozofije stoji jedan stara ameri\u010dka doktrina zvana, kako smo ve\u0107\nspomenuli, “separate but equal”, “odvojeni ali\njednaki”, politika maksimalne odvojenosti i minimalnih doticaja\nizme\u0111u bijelaca i crnaca, koja je bila na snazi u Sjedinjenim\nAmeri\u010dkim Dr\u017eavama izme\u0111u dviju rekonstrukcija, od otprilike druge\npolovice 19. stolje\u0107a do po\u010detka \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a,\ndoba koje se obi\u010dava nazvati erom Jima Crowa, dakle do vremena kad\notpo\u010dinje antisegregacionisti\u010dki pokret.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to se danas\nvi\u0161e ne podnosi, i svakako ne nosi, a \u0161to je novo ime jednog starog\nresora Europske komisije jako dobro detektiralo, jesu one jo\u0161 u\nFrancuskoj revoluciji definirane i afirmirane predikacije o svjetskoj\nuniverzalnosti i radikalnoj egalitarnosti. To da su o\u010devi te\nrevolucije napredak utemeljen na racionalizmu, emancipaciju od\nprirodnih zadatosti i \u010dovjekovu slobodu smatrali univerzalnima i\nbeziznimno dostupnima svima, sve se vi\u0161e zaboravlja i potiskuje.\n\u0160tovi\u0161e, smatra se “utopizmom internacionalizma”. A\nizabrano ime za resor samo je dobro osvijetlilo svu provincijalnost\nprojekta Europske unije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Po\u010detkom novembra, upravljanje Europskom unijom preuzet \u0107e nova Komisija. Ona je rezultat dogovora stranaka koje su na zadnjim euroizborima na\u010delno nastupile kao “proeuropske” ili “antipopulisti\u010dke”. No ve\u0107 prve najave vezane uz Komisiju sugeriraju kako su se neke ideje ekstremne desnice uvukle duboko u sredi\u0161te Unije. Nije jasno ima li Ursula von der Leyen, novopostavljena predsjednica […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":28990,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[243,46],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-28989","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-eu","tag-migracije","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28989","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28989"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28989\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28996,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28989\/revisions\/28996"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28990"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28989"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28989"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28989"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28989"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28989"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28989"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28989"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}“Pluralitet”\ncivilizacija<\/h2>\n\n\n\n
Separate but\nequal<\/em><\/h2>\n\n\n\n