Najava premijera Marjana \u0160arca da \u0107e Slovenija graditi drugi blok u Nuklearnoj elektrani Kr\u0161ko izazvala je prili\u010dne rasprave u tamo\u0161noj javnosti. I ponovo postavila pitanje: je li nuklearna energija odgovor na okoli\u0161ne i energetske izazove suvremenog svijeta?<\/p>\n\n\n\n
U medijskoj se proizvodnji kasno ljeto smatra sezonom kiselih krastavaca. Me\u0111utim, \u010dini se da je ovo ljeto donijelo promjenu: vijestima dominiraju po\u017eari u Amazoni, ali i oni obimniji, ali manje zastupljeni u Kongu i Sibiru. S obzirom na razvoj klimatskih promjena, \u010dini se da \u0107e sezona kiselih krastavaca postupno nestati s obzirom na to da \u010dovje\u010danstvo ustrajno radi na tome da uni\u0161ti uvjete vlastita opstanka. Usred svih ovih globalnih briga javio se premijer jedne male europske zemlje, Slovenije, i najavio izgradnju drugog bloka Nuklearne elektrane Kr\u0161ko. Ta izjava Marjana \u0160arca je bez presedana. Naime, nijedan slovenski premijer od raspada Jugoslavije nije dao politi\u010dku podr\u0161ku tom projektu. I ne samo to, po\u010detkom devedesetih su Zeleni zahtijevali potpuno zatvaranje nuklearne elektrane. Otkad je premijer najavio da \u0107e njegova vlada u\u010diniti sve da se drugi blok izgradi to se pitanje prometnulo u jedno od najva\u017enijih politi\u010dkih pitanja u Sloveniji. S obzirom na to da je tema nuklearne proizvodnje energije i njenih dru\u0161tvenih i ekolo\u0161kih u\u010dinaka izrazito kompleksna, u ovom \u010dlanku \u0107emo se ograni\u010diti na povijesnu pozadinu nastanka nuklearne elektrane Kr\u0161ko uz izlaganje klju\u010dnih dilema u diskusijama o nuklearnoj energiji.<\/p>\n\n\n\n
Naftna kriza iz 1973., tzv. prvi naftni \u0161ok kad su zemlje OPEC-a proglasile naftni embargo, predstavljao je klju\u010dni geopoliti\u010dki moment za planiranje i izgradnju nuklearnih elektrana. Kako su cijene nafte tada sko\u010dile za 400% pojavio se veliki interes i potreba za drugim izvorima energije. I ti su interesi i potrebe imali veliku politi\u010dku podr\u0161ku. U periodu od ranih sedamdesetih do kasnih osamdesetih se na globalnom nivou i dogodio najve\u0107i rast nuklearnih kapaciteta. Me\u0111utim, nakon katastrofe u \u010cernobilu podr\u0161ka nuklearnoj energiji je naglo opala i fosilna goriva u obliku nafte, plina i ugljena ostala su dominantni izvori proizvodnje energije. Izgradnja NE Kr\u0161ko zapo\u010dela je 1974. godine, a s radom je krenula 1981. s maksimalnim outputom<\/em> od 676 megavata. Projektni partner je bila Westinghouse electric company koja je osigurala reaktor s kipu\u0107om vodom koji se uglavnom koristi u ve\u0107ini svjetskih nuklearnih elektrana. Proces proizvodnje energije je zapravo relativno jednostavan. Nuklearni reaktor zagrije vodu iz \u010dega nastaje para koja pokre\u0107e turbinu spojenu na elektri\u010dni generator. Drugim rije\u010dima, nuklearne elektrane su “samo” napredniji parni strojevi. NE Kr\u0161ko je vlasni\u010dki podijeljena: pola je u rukama Hrvatske elektroprivrede, a pola u rukama Elektro Slovenije. Bilo je prije nekih politi\u010dkih trzavica oko vlasni\u0161tva i distribucije elektri\u010dne energije koje su uspje\u0161no rije\u0161ene i partnerstvo dviju zemalja zapravo glatko funkcionira.<\/p>\n\n\n\n Do sada hrvatska strana nije pokazala nikakav interes za izgradnju drugog bloka, \u0161to odgovara slovenskoj strani koja ga kani izgraditi unilateralno. S obzirom na to da predvi\u0111eno trajanja prvog bloka istje\u010de 2043. godine i da je za izgradnju novog potrebno nekih desetak godina, sada i je prikladno vrijeme da se o tome razmi\u0161lja. Me\u0111u argumentima za izgradnju, a koji spominje i premijer, spominje sa smanjenje uglji\u010dnog otiska. Pogotovo u odnosu na zatvaranje Termoelektrane \u0160o\u0161tanj i \u010dinjenicu da je izgradnja njenog \u0161estog bloka bila izrazito politi\u010dki kontroverzna. Dobro je poznato da je ugljen potreban za rad takvih elektrana jedan od najzaslu\u017enijih faktora za emisiju stakleni\u010dkih plinova i njegova upotreba se izravno kosi s nastojanjima da se smanje emisije ugljika. Bez obzira na to, blok je izgra\u0111en, a inicijalna cijena od 600 milijuna eura je narasla na 1,4 milijardu euru \u0161to ga \u010dini jednom od najskupljih gra\u0111evina svijeta<\/a>. Kasnije je parlamentarna istra\u017ena komisija ustvrdila da su biv\u0161i premijer Borut Pahor te ministri financija i ekonomije, Franc Kri\u017eani\u0107 i Matej Lahovnik, politi\u010dki odgovorni za fijasko projekta. Sada\u0161nji premijer \u0160arec nagla\u0161ava da se mora prona\u0107i energetska alternativa zatvaranju \u0160o\u0161tanja i vidi je upravo u izgradnji drugog bloka NE Kr\u0161ko. Po\u0161to su politi\u010dka obe\u0107anja najjeftinija valuta iznimna podlo\u017ena devalvaciji, prvo treba postaviti osnovno pitanje izvedivosti tog projekta. No ono \u0161to je puno va\u017enije jest diskusija o tome je li nuklearna energija prikladan odgovor na okoli\u0161ne i energetske probleme s kojima se suo\u010dava suvremeni svijet. Sumirajmo klju\u010dne okvire te diskusije.<\/p>\n\n\n\n Mnogi se zala\u017eu za to da treba pratiti Njema\u010dku i potpuno ugasiti nuklearne elektrane te se okrenuti obnovljivim izvorima energije, pogotovo vjetroelektranama u koje se u Njema\u010dkoj masovno ula\u017ee. Me\u0111utim, energija vjetra i solarna energija nose sa sobom taj fundamentalni problem koji drugi oblici obnovljivih izvora energije poput vode, biomase i biotermalne energije nemaju. Naime, potonji su kontrolabilni izvori energije, dok su sunce i vjetar varijabilni. Drugim rije\u010dima, ako se promijene vremenski uvjeti, nema sunca i vjetra, nema ni proizvodnje energije. Tako\u0111er, iako tih izvora ima u izobilju, zemlje koje imaju razvijenu tu infrastrukturu u momentima vi\u0161ka proizvodnje tu energiju moraju izvoziti jer kapaciteti za skladi\u0161tenje te energije ne postoje ili su strogo limitirani. U tom smislu su vrlo pou\u010dni stranica electricitymap.org<\/a> i prate\u0107a aplikacija. I dok se u prikladnim vremenskim uvjetima (ima sunca i vjetra) Njema\u010dka \u010dini okoli\u0161no prijateljskom zemljom, u onima neprikladnima stje\u010de sasvim drugi status jer se mora osloniti na termoelektrane i ugljen kako joj elektri\u010dna mre\u017ea ne bi kolabirala. I zato se oponiranje nuklearnoj energiji, i to ne samo u Njema\u010dkoj, \u010desto po defaultu<\/em>, bili toga oponenti svjesni ili ne, svede na podr\u0161ku fosilnim gorivima. Tome je tako jer obnovljivi izvori poput sunca i vjetra ne mogu (za sada) jam\u010diti konstantan i pouzdan priljev energije za sve ve\u0107e potrebe. Kako bi se istaknula komparativna prednost nuklearne energije u odnosu na fosilna goriva, NASA je izra\u010dunala da je od po\u010detka kori\u0161tenja nuklearna energija spasila 1,8 milijuna \u017eivota. Toliko bi \u017eivota bilo izgubljeno da su se umjesto nuklearna energije u tom periodu i za toliku proizvodnju koristila fosilna goriva. Prevenirala je otpu\u0161tanje 64 gigatona uglji\u010dnog dioksida u okoli\u0161. Dakle, glede sigurnosti statistika je sigurno na strani nuklearnih elektrana, samo se situacija anegdotalno percipira kao u razlici izme\u0111u cestovnog i zra\u010dnog prometa. Iako je putovanje autom puno opasnije i s puno ve\u0107im brojem smrtnih slu\u010dajeva, takvo je \u0161to normalizirano i ne predstavlja ba\u0161 neku preveliku globalnu brigu. S druge strane, zrakoplovne nesre\u0107e su prili\u010dno rijetke, ali kad se dogode izazovu globalnu medijsku pozornost.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dno se mo\u017ee tvrditi i za otpad koji proizvode nuklearne elektrane. Istina je da \u0107e taj radioaktivni otpad biti opasan za generacije koje dolaze. Me\u0111utim, iako ne postoji ultimativno rje\u0161enje za ovaj problem, realisti\u010dno gledaju\u0107i, drugi oblici otpada, poput plastike i oceanskog zaga\u0111enja njome, su puno opasniji. \u0160to se ti\u010de Kr\u0161kog, otpad se i dalje skladi\u0161ti unutar elektrane i postoje kapaciteti da se i dalje tako skladi\u0161ti visoko radioaktivni otpad. Za slabo i srednje radioaktivni otpad planira se izgradnja vanjskog postrojenja. Me\u0111utim, uza sve argumente za i protiv nuklearne elektrane, uglavnom se pre\u0161u\u0107uje drugo, fundamentalno pitanje. A ono glasi: kako \u0107emo politi\u010dki do\u0107i do situacije da proizvodimo i konzumiramo manje energije? Naime, na ograni\u010denom planetu je nemogu\u0107 neograni\u010den ekonomski rast. S obzirom na to da je kapitalizam odlu\u010dno ukorijenjen u ovoj kontradikciji, \u010dini se da \u0107e se sezona kiselih krastavaca nastaviti kroz cijelu godinu dok \u010dovje\u010danstvo uni\u0161tava uvjete vlastitog opstanka, umjesto da uni\u0161ti kapitalizam. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Najava premijera Marjana \u0160arca da \u0107e Slovenija graditi drugi blok u Nuklearnoj elektrani Kr\u0161ko izazvala je prili\u010dne rasprave u tamo\u0161noj javnosti. I ponovo postavila pitanje: je li nuklearna energija odgovor na okoli\u0161ne i energetske izazove suvremenog svijeta? U medijskoj se proizvodnji kasno ljeto smatra sezonom kiselih krastavaca. Me\u0111utim, \u010dini se da je ovo ljeto donijelo […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28872,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128],"theme":[457],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-28869","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","theme-klima","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28869"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28869\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28877,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28869\/revisions\/28877"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28872"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28869"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28869"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28869"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28869"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Dileme: za i protiv<\/h2>\n\n\n\n