{"id":28854,"date":"2019-09-04T13:09:44","date_gmt":"2019-09-04T12:09:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28854"},"modified":"2019-12-26T13:04:22","modified_gmt":"2019-12-26T12:04:22","slug":"jesmo-li-svi-jednaki-pred-zakonom-ili-zasto-gori-amazona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28854","title":{"rendered":"Jesmo li svi jednaki pred zakonom ili za\u0161to gori Amazona?"},"content":{"rendered":"\n

Sje\u0107ate li se pro\u0161logodi\u0161njeg izvje\u0161taja o tome kako su se globalne populacije brojnih vrsta toliko smanjile te se i dalje rapidno smanjuju da je progla\u0161en po\u010detak \u0161estog izumiranja vrsta? Prema tom Preglednom izvje\u0161taju o bioraznolikosti i ekosustavima vi\u0161e od milijun biljnih i \u017eivotinjskih vrsta nalazi se u opasnosti od potpunog izumiranja u narednih nekoliko dekada. Novi izvje\u0161taj UN-ovog IPCC-a, iz augusta ove godine o Klimatskim promjenama i zemlji\u0161tu pokazuje kako su deforestacija i destruktivno kori\u0161tenje tla nezanemariv uzrok obiju kriza. <\/p>\n\n\n\n

Istovremeno s ovim spoznajama, pojavljuju se nove, o odgovornosti brojnih kompanija za deforestaciju. Na primjer, dok stari po\u017eari jo\u0161 nisu ni uga\u0161eni, u Amazoni se pojavilo 2000 novih, sankcija \u010dini se nema i vjerojatno ih ne\u0107e ni biti. Friends of the Earth USA, Amazon Watch i Profundo<\/a> (nizozemska firma za razna istra\u017eivanja) izdali su izvje\u0161taj o kompanijama koje imaju naj\u0161tetniji utjecaj na Amazonu. Najodgovornijim progla\u0161en je jedan od najve\u0107ih svjetskih investicijskih fondova \u2013 BlackRock, kojeg izvje\u0161taj \u010dak naziva “najve\u0107im svjetskim investitorom u deforestaciju”. Radi se o najve\u0107em svjetskom upravitelju imovine pod \u010dijom se kontrolom nalaze investicije vrijedne 6.5 bilijuna ameri\u010dkih dolara. Ono \u0161to ovaj fond \u010dini jednim od najve\u0107ih svjetskih zaga\u0111iva\u010da su njihova ulaganja u industrije koje najvi\u0161e doprinose deforestaciji: soja, govedina, palmino ulje, guma, gra\u0111evno drvo i papirna industrija. U periodu od 2014. \u2013 2018. Black Rock je dodatno pove\u0107ao ulaganja u ove industrije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: AFP \/ Aizar RALDES \/ Riba uginula u po\u017earu u Nacionalnom parku Otuquis u Boliviji.<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Zaklju\u010deno je to na temelju provjeravanja 167 javno izlistanih kompanija u njihovom portfelju. One mahom ula\u017eu u gore navedene industrije. BlackRock nalazi se me\u0111u ti najve\u0107a dioni\u010dara u 25 najve\u0107ih javno izlistanih kompanija koje uzrokuju deforestaciju na vi\u0161e kontinenata. Samo u \u010detvrtom kvartalu 2014. godine kada pove\u0107avaju ulaganja u deforestaciju, njihove investicije bile su te\u0161ke milijardu ameri\u010dkih dolara, \u0161to se do kraja 2018. pove\u0107alo na 1.6 milijardi. Prvenstveno ula\u017eu u indeksne fondove<\/a>. Radi se o pasivnoj strategiji ulaganja koja se svodi na disperziranje ulaganja u vrijednosne papire prisutne na nekoj burzi npr. Crobex ili S&P \u010dije indekse potom prate. Cilj takvih ulaganja je reducirati rizike ina\u010de prisutne prilikom izravnog trgovanja dionicama na nekoj burzi. Indeksni fondovi ne zahtijevaju natprosje\u010dne povrate ve\u0107 im je zada\u0107a pratiti indekse pojedinih burzi. Na primjer, indeksnim ulaganjem mogu\u0107e je disperzirati istovremeno u INA-u, Adris, Podravku, Atlantic grupu i sli\u010dno. Investicije BlackRocka popele su se sa 80 posto indeksnih investicija u 2014. na 94 posto u 2018. godini. Budu\u0107i da ove investicije ne mjere okoli\u0161ne, dru\u0161tvene i upravlja\u010dke posljedice, povrat investicija je vi\u0161i nego \u0161to bi realno trebao biti, a svi se rizici apsorbiraju kroz indekse burzi. Drugim rije\u010dima, Black Rocku se ove investicije isplate jer u rizik ulaganja ne spadaju konflikti lokalnih zajednica oko plodnih tla, deforestacije, klimatskih promjena, robovskog rada i dje\u010djeg rada. <\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e od nekoliko kompanija iz portfelja ovog investicijskog fonda nalazi se na crnim listama skandinavskih javnih investicijskih tijela (poput mirovinskih fondova) zbog kr\u0161enja ljudskih prava. No, to izgleda nije dovoljno. Adekvatna strategija bila bi procesuiranje svih ovih kompanija na me\u0111unarodnom sudu u Haagu. \u010cinjenica da se to ne doga\u0111a, te da ova ideja spada u “radikalne” mo\u017ee se tuma\u010diti kao potvrda onoga da zakoni vrijede samo za siroma\u0161ne.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sje\u0107ate li se pro\u0161logodi\u0161njeg izvje\u0161taja o tome kako su se globalne populacije brojnih vrsta toliko smanjile te se i dalje rapidno smanjuju da je progla\u0161en po\u010detak \u0161estog izumiranja vrsta? Prema tom Preglednom izvje\u0161taju o bioraznolikosti i ekosustavima vi\u0161e od milijun biljnih i \u017eivotinjskih vrsta nalazi se u opasnosti od potpunog izumiranja u narednih nekoliko dekada. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28856,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[482,746,125,622,745,727,357,519],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-28854","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bioraznolikost","tag-firends-of-the-earth","tag-investicije","tag-ipcc","tag-izvjestaj-o-bioraznolikosti","tag-klimatska-kriza","tag-klimatske-promjene","tag-pozari","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28854","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28854"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28854\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28858,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28854\/revisions\/28858"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28854"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28854"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28854"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28854"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28854"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28854"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28854"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}